DB-30 za gitaru

[joe dalton]

Dobar logo!

[Pao Pepeo]

db logo je vrh kao i ostalo

[Master of disaster]

db logo je vrh kao i ostalo

Baš to.

[tom_hifi]

Odlično!! Mislim da prvi put čujem za tu elektronku!

[davorin]

Dobar logo!

Zahvaljujem! Vrlo sličan logo sam koristio prije rata (malo različiti font), ali ispod je pisalo "ELECTRONIC", a ne kao danas "MADE IN CROATIA".

Odlično!! Mislim da prvi put čujem za tu elektronku!

Prije pojave LOCTAL (serija '20-29), RIMLOCK (serija '40ć49) i NOVAL (serija '80ć89) su u Njemačkoj i okolnim državama "vladale" STAHL (serija '10-19, ili u prijevodu sa njemačkog "čelične" jer je većina elektronki imala balon od čelika umjesto od stakla). Preko firme "VALVO" iz Hamburga (Njemačka) koja je bila zapravo u potpunom vlasništvu firme "PHILIPS", su "čelične" elektronke namijenjene uglavnom Njemačkom tržištu, dospjele i u ostale države u kojima su postojali proizvodni pogoni PHILIPS-a i gdje im je bilo tržište za gotove uređaje. Sam čelični balon je dozvoljavao puno manju disipaciju topline u okolni prostor od staklenog, pa su izlazne "čelične" triode, tetrode i pentode, kao i ispravljačice, dobile stakleni balon (naknadno i ostali tipovi koji su već rjeđe sretali!).
Elektronku EL12 i EL12spez (varijanta za viši anodni napon i sa anodnom "kapicom") su proizvodile firme VALVO (Hamburg) i TELEFUNKEN (Ulm i Koln), ali je proizvodnja za vrijeme drugog svijetskog rata preseljena u mjesta Erfurt i Neuhaus am Renveg (jugozapadno od Leipziga) izvan domašaja bombardera koji su uzlijetali iz Velike Britanije.
Smanjeni balon EL12N (pod tim nazivom se zapravo počela proizvoditi tek nakon drugog svijetskog rata) zahvaljuje firmi SIEMENS koja je 1938. godine počela proizvoditi varijante EL12/325, E12/350 i EL12/375, ali je i njihova proizvodnja premještena u već spomenute nove tvornice u Erfurtu i Neuhaus am Renvegu (koje su u to vrijeme brandirane kao TELEFUNKEN). Oba mjesta su nakon drugog svijetskog rata "ostala" u Istočnoj Njemačkoj (DDR-u), pa su nakon toga elektronke EL12N različito brandirane, iako su sve proizvedene u te dvije tvornice.
Inače je razvojno EL12 bila evolucijski nastavak elektronke EL6, ali sa manjim kapacitetima i dužim vijekom trajanja.

[Bepone]

Zbog naknadnog zahtjeva da se u pojačalo ugradi regulacija "Power Scaling" (kontinuirano/potenciometarsko smanjenje maksimalne izlazne snage pomoću regulatora napona napajanja A+g2 izlaznih elektronki) morao sam odustati od korištenja elektronki 6P41S u izlaznom stupnju. Elektronke 6P41S se napajaju sa 2 bitno različita visoka napona, odnosno napajanje g2 je sa znatno nižim naponom od onog za napajanje anode. U pentodnom spoju se anodni napon može kretati između ~150V i ~600V, a napon na g2 između ~150V i ~250V. Kontinuirano smanjivanje anodnog napona uz istovremeno nepromijenjen napon na g2 bi tražio i sinkronizirano smanjivanje fiksnog negativnog prednapona na g1 (ukoliko se želi da elektronka radi u što linearnijem području karakteristike i zadrži kakvu-takvu dobru prilagodbu na primarnu impedanciju izlaznog transformatora koja je nepromijenjiva veličina!).

ne treba komplicirati kod power scalinga za anodni napon... vecina radi lose, tj zvuk je "tanak" ili nikakakv, kad se smanji snaga, a s vremenom regulator i prdne , pogotovo ako su anodni naponi normalni 450 i vise volti..
s vremenom sam skuzio jedan power scaling koji radi jako dobro, regulira se g2, samo a anode ostaju oko 450-500V
amp je "Slashev Marshall AFD100" podosta skup amp .. ima mosfet regulator g2, i kad se smanji, sound ostaje vise manje slican.. radi sa malim strujama za razliku od anodnog i koliko sam vidio, nije jos krepao nakon 7 godina rada...ima sema na netu negdje da sad ne linkam i da riskiram da me zgrome

[davorin]

Nisam do sada imao problema sa izgaranjem FET-ova u ugrađenim "Power Scaling" regulatorima napona, iako su svi radili u pojačalima sa naponima napajanja nižim od 400V pa o slučajevima sa višim naponima nemam iskustva. Radi se o nekoliko pojačala koja sam sam kompletno napravio, ali i ~desetak pojačala rađenih od poznatih proizvođača čiji su vlasnici tražili ugradnju "Power Scaling" i nisu se naknadno žalili .
Promjena u tonu sa promjenom napona svakako ima, ali me zapravo taj problem ne dira i ostaje na brizi budućem korisniku koji taj regulator izričito traži!
Primjetio sam da je promjena tona manja i "bezbolnija" u pojačalima sa automatskim prednaponom izlaznih elektronki (pomoću katodnih otpornika) nego u pojačalima sa fiksnim prednaponom.
Do sada sam koristio FET IRFP440, a bit će i u ovom pojačalu uz napon ~360-390V i uz korištenje zajedničkog katodnog otpornika za izlazne elektronke. Regulator napona neće spuštati napon do kraja (0 volti!), već ću ga podesiti da na minimumu regulacije (napona) ne dolazi do rapidnog povećanja izobličenja izlaznog stupnja.
Pojačalo će imati i mogućnost da izlazni stupanj radi u triodnom spoju gdje je promjena tona manja pri promjeni napona od pentodnog spoja.

[Bepone]

Promjena u tonu sa promjenom napona svakako ima, ali me zapravo taj problem ne dira i ostaje na brizi budućem korisniku koji taj regulator izričito traži!

da da.., a nikako da skuze da treba imat samo 1 pot , VOLUMEN,bez ostalih djidja midja, i ako je amp dobar onda najbolje radi
ako zeli na tiho drajv onda i takav obican amp s volumenom i jedan pedalica rjesavaju problem nocne svirke

[davorin]

Konačno malo vremena za napredak u radu!

[davorin]

U privitku obećana šema napajanja sa regulatorom snage ("Power Scaling"):