regulator brzine, pumpa 230V

[Zmajz]

A sad jedno tupavo pitanje s moje strane (a da kakvo bi bilo...): danas svaka bušilica, i one najjeftinije, koja se može kupiti u svakoj trafici ima regulaciju brzine negdje u ručki sprave, koliko je to primjenjljivo u ovom slučaju???

[davorin]

Naponsko-frekvencijski regulatori koji imaju kontinuiranu regulaciju brzinu vrtnje motora u širokom rasponu koriste mikro-kontrolere sa IGBT elementima u izlazu. Trijak i tiristor se mogu uključiti u bilo kojem momentu (mrežni napon je sinusnog oblika i njegova trenutna vrijednost je ovisna o momentu mjerenja), ali kada se jednom uključe se ne mogu isključiti. Isključuje ih, odnosno postanu nevodljivi/napropusni za napon tek kada napon padne na nulu što se događa svake polovine periode izmjenične struje sinusnog oblika kakv je mrežni napon.
IGBT imaju osobinu da se mogu uključiti i isključiti u bilo kojem trenutku napona sinusoide, odnosno za dovođenje u nevodljivo stanje im ne treba napon napajanja dovesti na nulu. Imaju također i izuzetno mali otpor u propusnom smijeru, veliku brzinu komutacije (uključenje/isključenje), a ne treba im zapravo nikakva struja za upravljanje jer je karakter opterećenja za upravljačke jedinice uglavnom kapacitivni. To je vrlo pogodno jer tako većina mikro-kontrolera može direktno upravljati sa radom IGBT-a bez potrebe za dodatnim pogonskim elementima sa dodatnim napajanje.
IGBT=Insulated-gate bipolar transistor
https://en.wikipedia.org/wiki/Insulated ... transistor

[grunf]

sto baba ,kilavo dite

dražene ,kako imaš monofaznu pumpu NE MOŽEŠ je spojiti na frekventni koji ima tri faze i jedino šta možeš napraviti je ono šta ti je napisa Kaligula ali ne sa esbe mješajućim ventilima jer neće dugo trajati a i od mesinga je ,već klasičnim kugla ventilom od 1'' jer kod tebe nije uvjek tekućina u pitanju već i smjesa pa je bolje da budu veći , znači kad ti je zatvoren baypas (ventil iznad pumpe) imaš puni protok ,ako ga otvoriš izgubiti ćeš dio protoka i još ga dodatno možeš smanjiti drugim ventilom , svi ventili i cijevi moraju biti INOX jer je riječ o hrani , možeš ugraditi i kontrolne manometre do 10bar ali obavezno sa ventilom ispred da ih možeš očistiti ako se šporkaju ili zamjeniti u najgoru ruku
postoje mješajuči ventili u InOX verziji za hranu ali cijenu bolje ne pitati

za motor OBAVEZNO ugraditi monofaznu motornu zaštitu sa karakteristikama koje imaš na pločici pumpe ,s ovim štitiš pumpu a ne običnim osiguračem

mislim da ti je ovo jedina opcija sa monofaznim motorom , a ako ideš u nabavku trofazne pumpe isto tako nije svaki trofazni motor pogodan za frekventi, tu postoje prolemi hlađenja i izvedbe samih namotaja ali možeš spojiti i obični ako ga istestiraš tj. provjeriš temeperaturu namotaja pri smanjenoj brzini vrtnje i punom opterećenju, isto tako obični motor ima smanjeni radni vjek ako je spojen na frekventni, u prilogu je i graf pumpe koja je predviđena za frekventni tj deklarirana je od 30 do 50Hz iz kojeg se vidi promjena parametara mjenjanjem frekvencije

[grunf]

Naponsko-frekvencijski regulatori koji imaju kontinuiranu regulaciju brzinu vrtnje motora u širokom rasponu koriste mikro-kontrolere sa IGBT elementima u izlazu. Trijak i tiristor se mogu uključiti u bilo kojem momentu (mrežni napon je sinusnog oblika i njegova trenutna vrijednost je ovisna o momentu mjerenja), ali kada se jednom uključe se ne mogu isključiti. Isključuje ih, odnosno postanu nevodljivi/napropusni za napon tek kada napon padne na nulu što se događa svake polovine periode izmjenične struje sinusnog oblika kakv je mrežni napon.
IGBT imaju osobinu da se mogu uključiti i isključiti u bilo kojem trenutku napona sinusoide, odnosno za dovođenje u nevodljivo stanje im ne treba napon napajanja dovesti na nulu. Imaju također i izuzetno mali otpor u propusnom smijeru, veliku brzinu komutacije (uključenje/isključenje), a ne treba im zapravo nikakva struja za upravljanje jer je karakter opterećenja za upravljačke jedinice uglavnom kapacitivni. To je vrlo pogodno jer tako većina mikro-kontrolera može direktno upravljati sa radom IGBT-a bez potrebe za dodatnim pogonskim elementima sa dodatnim napajanje.
IGBT=Insulated-gate bipolar transistor
https://en.wikipedia.org/wiki/Insulated ... transistor" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank

postoje i DC regulatori brzine vrtnje za istosmjerne motore , tu je regulacija moguća od 0 do MAX uz mjenjanje smjera , to su već opasne zvijeri prema klasičnim frekventnim , oni koriste tiristore za razliku od frekventnih koji koriste IGBT module(na slici ispod) kao šta Davorin kaže, ovaj IGBT modul (fali mu još filter) je eksplodira i moram reći da nije baš bilo ugodno stajati kraj njega kad se to desilo , snaga je 5,5kW i služia je za pogon ventilatora u klimatizaciji , inače ti su motori rađeni za frekventne i mogu ići do 60Hz ,mislin da san sačuva drugu stranu modula di se vide IGBT tranzistori , moran je pronaći

frek.jpg

inače DC integratori se najviše koriste u industriji i raznim tehnološkim procesima zbog mogućnosti finog štelanja broja okrtaja uz puni okretni moment , a ja sam se jednom našao u prilci da ugradim novi u instrument za štelanje velikih bosch pumpi broskih motora , taj elektromotor je imao prinudno hlađenje sa posebnim ventilatorom , snaga je mislim bila oko 40KS (30kW) , motor ima dva namotaja , armaturu i field, po naški glavni i pobudni namotaj tako da je moguće mijenjati smjer i broj okretaja , zvuči zastašujuće na velikom broju okretaja , motor se mislim vrti na 4000okr/min max a na stroju je 1400okr/min maximum , zvuči zastrrašujuće i bez bosch pumpe na njemu

stari moduli.jpg

ovako su izgledali stari moduli iz 80tih, jedan za glavni namotaj, drugi pobuda

DC intergrator.jpg

DC590.png

ovo je novi modul iz 21st.

DC motor.jpg

ovo je motorić

škver.jpg

a ovako to sve skupa izgleda ,tu su još ugrađene pumpe za ulje i naftu , voda za hlađenje i koprimirani zrak dolaze iz vani

a ovako zvuči

Watch on youtube.com

oša ja malo u OT

[davorin]

Na slici u prilogu je 6-pack IGBT za upravljanje 3-faznim motorima pomoću frekventno-maponskog pretvarača. Nominalno je svaki pojedinačni IGBT unutar kućišta za trajnu struju od 22A i maksimalni napon od 100V.
Kupio sam 10 komada još krajem '90-ih godina prošlog stoljeća, a napravio sam sa 4 komada audio pojačalo za bas jedinice razglasa (aktivna skretnica sa odrezivanjem od 18dB/oct na frekvenciji ~125Hz) snage ~4kW.
Napajanje je bilo sa 3-faznim ispravljačem (ispravljanje sa 3 ASEA diode na 3-faze bez mrežnog transformatora) pa sam zbog male valovitosti (~5% na 150Hz) mogao koristiti "samo" 44000uF (napon je bez opterećenja bio nešto preko ˇ~500V jer je onda nominalno napajanje bilo ~220V, odnosno 3x380V, ali praktično u terenskim uvjetima nakon relativno dugačkih mrežnih kablova uglavnom pod opterećenjem ~3x360V) što su činili 8 komada od 44000uF spojenih po 4 paralelno pa onda u seriju.
Pojačalo je moglo dati i puno više od 4kW na 8 Ohma, ali sam zbog raspoložive snage zvučnika (u ono vrijeme nije bilo puno zvučnika jačih od ~500-600W-RMS) spajao 2 grupe (lijevu i desnu) po 8 Ohma te ih spajao serijski na pojačalo.
Imao sam u planu nastaviti sa takvim radovima, ali zapošljavanjem u firmi OIV (Odašiljači i Veze) sam bio vezan sa putovanjima, "čudnim" radnim vremenom i nisam mogao računati da ću biti slobodan na dane kada se veliki koncerti na otvorenom održavaju pa sam odlučio da se posvetim isključivo elektronkama.
Ukoliko netko treba za eksperimentiranje, i/ili servis ovakve module sa slike, neka mi pošalje PM. (imam sve tvorničke podatke)

[Master of disaster]

Auuuuuuu to je pravo pojačalo auuuuuuu

Totalno ne iskoristivo za hi-fi, ali....

EDIT: Kolika pobuda je trebala tom pojačalu za postizanje te snage?

[davorin]

Auuuuuuu to je pravo pojačalo auuuuuuu

Totalno ne iskoristivo za hi-fi, ali....

EDIT: Kolika pobuda je trebala tom pojačalu za postizanje te snage?

Pobuda je bila naponska na svaki gate IGBT-a, ali zbog "floating" napajanja "gornjih" IGBT-a sam koristio transformatorsko odvajanje (mali transformatori namotani 1:1:1), a u ulaznoj (simetrični ulaz) naponskoj pobudi i okretaču faze sam koristio dvostruka operaciona pojačala NE5532.
Ulazna osjetljivost je bila 0dB na 10kOhma, odnosno sa preklopnikom +4dB na 600 Ohma.

[davorin]

Za impulsnu pobudu ovakvih sklopova se koriste već razvijeni integrirci kao što su IR2110 (za 525V), ili IR2113 (za 625V) kod regulacije brzine motora.

[grunf]

Za impulsnu pobudu ovakvih sklopova se koriste već razvijeni integrirci kao što su IR2110 (za 525V), ili IR2113 (za 625V) kod regulacije brzine motora.

danas se sve više drajveri ugrađuju u sam IGBT modul tako da se on spaja direktno na CPU preko optoizolatora , kao što je slučaj sa modulom iz mog posta gori,a struje samih modula su otišle preko 3000A

[drazenK]

okej,
-da li onda za moju pumpu koja je jednofazna, sa onog linka na prvoj strani (gdje se pumpe razlikuju samo jesu li jednofazne ili trofazne i po snazi)
postoji ili ne postoji regulacija brzine (frekventna, impulsna, štajaznam kakva)?
ako postoji, što trebam tražiti?
a čovjeku sa oglasa sam poslao isti link na pumpu, on mi nudi taj lenze regulator sa potenciometrom, prekidačem, sve komplet isprogramirano, čak dolazi u zg i nudi se da sve spoji i upogoni. jel moguće da je taj lenze regulator nekakva improvizacija?
e sad, ventili varijanta je naravno jeftinija, ali me ovo prije ili kasnije čeka..