Forum audio samograditelja

Postavio sam par pitanja u temi LJM L12-2 i dok strpljivo čekam odgovore ponoviti ću ih u kraćem obliku ovdje, možda sam ih prvi put nejasno postavio.

Kako se spajuju kondenzatori sa terminalima na šaraf? Električki znam što gdje spojiti, pitanje se odnosi na koje materijale upotrijebiti za šarafe i ground i power railove?

Da li se više isplati, što se performansi tiče, premotati trafo od 700VA tako da ima dva odvojena sekundara (za dual mono konstrukciju pojačala) ili dati napraviti dva nova trafa onda namotana po audio specifikacijama?

Zaštitu za zvučnike sam našao ovu kao potencijalno dobru mada ne i jeftinu. Ima li neka povoljnija opcija sa dobrim relejima?

m a r k o napisao:Kako se spajuju kondenzatori sa terminalima na šaraf? Električki znam što gdje spojiti, pitanje se odnosi na koje materijale upotrijebiti za šarafe i ground i power railove?

Ja sam takve Rife spajao s inox inbus vijcima. Ispod vijka rascjepljena ili krunasta podloska protiv odvrtanja vijka, takodjer od inoxa. Plocice su bile od bakra 1mm debljine. Radi tako vec godinama bez ikakvog problema.

m a r k o napisao:Zaštitu za zvučnike sam našao ovu kao potencijalno dobru mada ne i jeftinu. Ima li neka povoljnija opcija sa dobrim relejima?

Ja uvijek koristim Vellemanovu zastitu za zvucnike, model K4700. Stiti dva kanala od DC napona i ima zadrsku kod paljenja od 6 sekundi. Imam tu zastitu u bar 6-7 pojacala i uvijek radi kako treba, nikakvih problema. Moze se naci u Chipoteci u kitu za oko 150 kn.

Prilikom spajanja materijala kao što su bakar i aluminij, dolazi do stvaranja galvanskih struja između njih, jer se ti metali nalaze na gotovo suprotnim krajevima elektrokemijskog niza.
Korištenje vijaka od inoxa je najbolji kompromis prilikom stezanja takvih materijala, jer se inox nalazi na elektrokemijskoj ljestvici vrlo blizu nule, dakle predstavlja materijal koji se po toj ljestvici nalazi između bakra i aluminija.
Nezgodno svojstvo aluminija je da se ne može jednostavnim metodama lemiti (zbog oksidacije), pa se za spojne ploče između više elktrolitskih kondenzatora koristi bakar (ponekad i mesing), ili (ukoliko je samo 1 elektrolit) se koriste pocinčane bakrene stopice koje se stegnu bez lemljenja.
Sve su to kompromisi koji se mogu koristiti za amaterske svrhe, ali se nakon nekoliko godina spojevi moraju otpustiti, skinuti i očistiti ako se hoće zadržati niski kontaktni i prelazni otpor te izbjeći "diodni efekt" stvaranjem bakrenog sulfata.
Za profesionalnu upotrebu se kao među-ploča koristi materijal CUPAL ( http://de.wikipedia.org/wiki/Cupal" target="_blank ) koji je zapravo posebnim postupkom dobivena ploča (lim) koja sa jedne strane ima aluminij, a sa druge strane bakar. Metodom metalne difuzije prilikom kontroliranog eksplozivnog postupka spajanja bakra i aluminija je spriječen naknadni prodor bilo kakvog drugog sredstva (krute tvari, vlage, produkta isparavanja, pa i zraka) između njih, pa su time spriječene galvanske struje koje su uzročnik onečišćenja i korozije (a time i slabljanja električnog spoja).
Prilikom korištenja CUPALa se alumonijska strana okrene prema aluminijskim izvodima kondenzatora (elektrolita), spoj se zategne sa vijcima od inoxa, a bakrena strana ostavi slobodna i na nju se uobičajenim metodama zaleme potrebne bakrene žice za spoj pojačala.

Mislim da u ovom slučaju ne treba ići tako daleko
Terminali elektrolitskih kondenzatora (pogotovo onih "na vijak" nisu napravljeni od aluminija, pa onda neće trebati nikakav posebni materijal za njihovo spajanje.
Čak i onaj veliki "šaraf" kojim se učvršćuju na šasiju nije problematičan.
Zato će praktički bilo kakvi (osim aluminijskih ) vijaka biti sasvim dobri za pričvršćivanje bakrene trake na terminale.
Inox ili pocinčani će biti i više nego dobri.

Što se tiče transformatora, nisam siguran što misliš pod "audio specifikacijama". Postoji samo dobar transformator i loš transformator.
Ako misliš koristiti odvojene monoblokove, onda je dobro ali i skuplje koristiti odvojene transformatore.
Ako se radi o tzv "dual mono" ili običnoj, "seljačkoj" konfiguraciji gdje se jedan trafo koristi za oba pojačala (bilo s jednim ili dvostrukim ispravljačem) onda sigurno možeš koristiti jedan, ako je dovoljno snažan.
Priče o "boljoj separaciji kanala" dolaze s razniha foruma koje ne treba komentirati.
Eventualno mogućih par decibela u DRASTIČNIM situacijama su toliko beznačajni da se ne trebaju spominjati.
Više preslušavanja će se dogoditi na potenciometru (pa i boljem) i izvoru zvuka nego u korektno napravljenim ispravljačima s jednim transformatorom, pogotovo s odvojenim ispravljačkim blokovvima.
Ali, diyaudiofilski mentalni sklop vezan u racionalnost je nešto u što ne treba "pehati", pa ćeš o tome odlučiti sam

tubeman napisao:Mislim da u ovom slučaju ne treba ići tako daleko
Terminali elektrolitskih kondenzatora (pogotovo onih "na vijak" nisu napravljeni od aluminija, pa onda neće trebati nikakav posebni materijal za njihovo spajanje....

Na žalost je u većini slučajeva! Aluminij je uglavnom idealan za konstruktore elektrolitkih kondenzatora jer se pri njihovoj konstrukciji uglavnom koristi aluminijska folija, a da bi spriječili galvanske struje sa svim njenim štetnim posljedicama, proizvođači imaju spojeve između folije i terminala, kao i terminale prema vani napravljene uglavnom od istog materijala. Većina proizvođača koristi za vanjske spojene terminale legure aluminija sa željezom (DURAL) da bi, zbog toga što je čisti aluminij vrlo mekan, spriječili oštećenja urezanog navoja pri jačem stezanju spojnih vijaka. Različiti je postotak željeza u legurama spojnih terminala (od 5-20%), ali ostatak je uglavnom aluminij (povremeno uz dodatak magnezija od 2-5%) pa to sam terminal drži i dalje visoko na listi materijala srodnih čistom aluminiju.
Inox vijci su u svakom slučaju univerzalno primjenjivi, a složio bih se sa tubemanom da cijela stvar nije toliko kritična za pojačala kućne izrade.
Iz tablice elektrokemijskog niza pri 25°C vanjske temperature:
Al+3e=-1,66V
Fe+2e=-0,44V
Ni+2e=-0,25V
Cr+2e=-0,1V
Cu+2e=+0,34V
INOX(Ni60%Cr40%)+2e=-0,2V~
DURAL(Al80%Fe20%)+3e=-1,25V~
DURAL(Al90%Fe10%)+3e=-1,4V~
DURAL(Al80%Fe17%Mg3%)+3e=-1,8V~
Uz povećanu temperaturu i protok veće struje se cijeli proces ubrzava (povećava se elektropotencijal metala elektrokemijskog niza u galvanskoj reakciji!), pa se u profesionalnoj tehnici koriste i kontakti sa pločama za hlađenje!
Zbog smanjivanja vanjskih utjecaja, sama mjesta kontakta se mogu premazati inertnim premazima koji su na tablici elektrokemijskog niza neutralni (vosak, parafin, med, neke vrste laka/katran-lak, kao i ona ljepila koja ostavljaju ružnu sliku i teško se skidaju sa ploča, a bazirana na neoprenu! )

Jedan stari projektant i nadzorni inženjer mi je jednom rekao da se sabirnice (govorim o sabirnicama recimo Cu 100 x 10 mm) na spoju mogu premazati kremom Acidi Borici 3% ako me sjećanje dobro služi, koja se može kupiti u svakoj apoteci.
Premazati treba čistim rukama ili u čistim rukavicama tanak sloj kremice koju treba potom lagano obrisati višak kuhinjskim papirom. Krema se ne smije osjetiti nego samo vidjeti na čistim sabirnicama.
Nakon toga iste treba stisnuti moment ključem prema tablicama dostupnim u raznim boljim elektrotehničkim priručnicima.

Ovo je energetska priča ali napravio sam (isprojektirao, nadzirao i na kraju pustio u pogon i održavao kasnije) više desetaka ovakvih ormara i nikada nisam imao problema se tim spojevima.

Čisto digresije radi....

Hvala na odgovorima
Bojim se da su izvodi od legure aluminija, radi se o long life Rifama PEH serije. Kupio sam ih rabljene, sa neoriginalnim "žuto" finiširanim šarafima. Ti šarafi su tijekom par godina stajanja u podrumu oksidirali pa me strah da se tijekom daljnjeg korištenja ovo ne ponovi nagnao da se raspitam i odradim spajanje "by the book". Koristiti ću dakle Cupal podloške i inox vijke.
Našao sam na par webova stranih firmi Cupal M5 podloške. Probati ću naći jednu sa dostavom za HR ili naručiti preko firme. Pakiranja su većinom 100 kom pa će se naći i za zainteresirane forumaše.

Nisam mislio raditi monoblokove, zadržati ću se onda na premotavanju postojećeg trafa i dual mono konstrukciji sa odvojenim ispravljačem za svaki kanal, ukupno 4 sekundara. Pod "audio specifikacijama" mislim naručiti bifilarno motanje sekundara i elektrostatski oklop između primara i sekundara. Da li mi je još nešto promaklo? Načuo sam nešto o gustoći motanja od 1T ali ne razumijem što to točno znači i da li se to može postići bez premotavanja i primara. Možete li mi objasniti kakve specifikacije ima "dobar trafo" odnosno što trebam tražiti prilikom naručivanja kod Trafoxa?

Što se zvučničke zaštite tiče i ja sam uspješno koristio Velleman zaštitu u nekoliko pojačala koje sam slagao. Na daljnje traženje me ponukalo saznanje o relejima specifičnim za odvajanje zvučnika, korištenih u zaštiti koju sam naveo. Radi se o Amplimo releju sa duplim setom kontakata, tungsten sa prekidanje većih struja se "prebrikaju" pozlaćenim kontaktima nakon zatvaranja i osiguravaju bolje performanse kod niskih signala...

m a r k o napisao:Što se zvučničke zaštite tiče i ja sam uspješno koristio Velleman zaštitu u nekoliko pojačala koje sam slagao. Na daljnje traženje me ponukalo saznanje o relejima specifičnim za odvajanje zvučnika, korištenih u zaštiti koju sam naveo. Radi se o Amplimo releju sa duplim setom kontakata, tungsten sa prekidanje većih struja se "prebrikaju" pozlaćenim kontaktima nakon zatvaranja i osiguravaju bolje performanse kod niskih signala...

Naravno, uvijek moze bolje, a covjek sam mora odrediti do kud ce ici...

Kazes da si vec uspjesno koristio Velleman zastitu. Ne vidim razlog da je ne koristis i dalje. Nasa pojacala ne idu u "svemirski program", mada bi neka i tamo mogla proci...

Zastita je tu da ne spalimo skupe zvucnike. Jos je bolje umjesto releja s duplim tungdten/zlatnim kontaktima kad nema nikakvih releja, direktno zalemljena zica. A ako se sto desi, kupujes nove zvucnike... ali su ti do tad svirali vrhunski...

Salim se malo. Treba imati mjeru, ne pretjerivati, za svaki sluscaj... Mjeru nam odredjuje dubina dzepa i tehnicko znanje o problematici. Trgovci vole one s prvim, a bez drugog...

m a r k o napisao:....
Nisam mislio raditi monoblokove, zadržati ću se onda na premotavanju postojećeg trafa i dual mono konstrukciji sa odvojenim ispravljačem za svaki kanal, ukupno 4 sekundara. Pod "audio specifikacijama" mislim naručiti bifilarno motanje sekundara i elektrostatski oklop između primara i sekundara. Da li mi je još nešto promaklo? Načuo sam nešto o gustoći motanja od 1T ali ne razumijem što to točno znači i da li se to može postići bez premotavanja i primara. Možete li mi objasniti kakve specifikacije ima "dobar trafo" odnosno što trebam tražiti prilikom naručivanja kod Trafoxa?
.....

Ne možeš mijenjati indukciju jer je ona vezana uz broj zavoja primara, odnosno napon po zavoju.
Ako budeš davao namatati novi trafo onda ti je najlakše reći da ti namotaju za nešto viši napon primara uz odgovarajuće preračunat sekundar.
Tako ćeš dobiti rezervu u jezgri bez previše potrebe za objašnjavanjem. A to je ono što želiš.

Edison napisao:
Mjeru nam odredjuje dubina dzepa i tehnicko znanje o problematici. Trgovci vole one s prvim, a bez drugog...

A ja volim obrnuto no nemam uvijek vremena dubinski proučiti problematiku pa su mi iskustva drugih vrlo važna

Našao sam zanimljiv članak o DC zaštiti. Zaključak je da je pouzdan način zaštite upotreba releja sa Normally Open i Normally Closed kontaktima. Zvučnik se spaja na preklopni kontakt, NO kontakt na izlaz pojačala i NC na uzemljenje. Tako će pri izgaranju pojačala i proradi zaštite zvučnik biti spojen na uzemljenje i struja zbog el. luka na kontaktima neće teći kroz zvučnik nego uzrokovati izgaranje osigurača u power railovima. Pitam se sada koliko vas koristi osigurače na tim mjestima? Moj Lifeforce ih ima na pločici ali nisam vidio da se baš svugdje ugrađuju... Također, Velleman zaštita sa prilično malim relejima ima samo funkciju odvajanja zvučnika od pojačala, suprotno zaključku članka. Da li će ti releji uspjeti odvojiti zvučnik kad treba... ne radi se o malim strujama.

joe dalton napisao:Ne možeš mijenjati indukciju jer je ona vezana uz broj zavoja primara, odnosno napon po zavoju.
Ako budeš davao namatati novi trafo onda ti je najlakše reći da ti namotaju za nešto viši napon primara uz odgovarajuće preračunat sekundar.
Tako ćeš dobiti rezervu u jezgri bez previše potrebe za objašnjavanjem. A to je ono što želiš.

Zadržao bih se na postojećem trafu i njegovom primaru. Ako sam dobro shvatio mogu tražiti da namotaju još žice na postojeći primar, recimo još 10% više nego što je ima i onda sekundare proračunaju po tome?