809 SE integrirac

[davorin]

Prednja i zadnje ploča:

[davorin]

Nakon dužeg vremena sam našao sat-dva za nastavak radova:

[davorin]

Mali, ali ipak napredak!

[s@ki]

eto, počišćeno

[davorin]

eto, počišćeno

Zahvaljujem Saši na trudu, koji ne bi bio potreban da sam otvorio na početku posebnu temu. Jedino opravdanje je da nisam bio siguran hoću li se toj ideji pojačala male snage u A2-klasi dovoljno posvetiti da uopće počnem s eksperimentom. Kako je danas cijeli posao došao prilično daleko u realizaciji, zamolio sam administraciju da izdvoji sve vezane postove.

[davorin]

Zalemljena i montirana prednja ploča:

[davorin]

Sve je zalemljeno (osim negativne povratne veze), pa se nadam da ću u subotu imati i probu s mjerenjima.

[zuzi]

Je li se izmjerilo što se trebalo mjeriti? Konačna ocjena, test,utisci ......

[davorin]

Ništa nisam mjerio jer za mjerenje sa svojim mjernim uređajima nemam slobodnog prostora u radioni. Trenutno ne mogu posuditi mjerni komplet iz firme (zbog potreba posla), koji je fizički mali i vrlo praktičan (sve je u jednom uređaju! ), pa će mjerenje izgleda čekati sezonu godišnjih odmora kad se uređaj u firmi ne koristi. Zvuk nema smisla riječima opisivati (to sam prestao raditi), ali pojačalo radi ispravno. Nisam pokušavao pomicati radnu točku (zapravo struju kroz izlaznu elektronku) i tražiti neki optimum "na uho", već ću to napraviti kad sve budem mjerio.

[davorin]

Samo mjerenje struja kroz elektronke i RMS izlazne snage uz 2% harmonijskih izobličenja (praktično samo prvi parni harmonik; sinusne snage na 1kHz) i globalnu negativnu povratnu vezu od ~10dB:
Lijevi kanal (desni kanal se razlikuje samo udecimalama od lijevog!):
Elektronka 809: Uak=309V; Ia=79mA; Pa=~24,4W; Ug=+19V; Ig1=16mA(Pmax); Pout=8,5W; za početak odsjecanja vrhova signala (start clipping) Pout=10,1W
Elektronka 6BW6: Uak=216V; Ik=16mA; Pa=~3,5W
Pri spajanju na osjetljive zvučne kutije (~100dB) se u početku čuo primjetan ostatak brujanja od 100Hz, pa sam u ispravljaču za grijanje svake izlazne elektronke morao ubaciti još po 10000uF/16V. Brujanje se smanjilo na prihvatljiv nivo, ali ga još uvijek malo ima. Zbog direktnog spoja sa katodom pobudne elektronke, standardne metode injektiranja malog nivoa kontroliranog napona sa signalom frekvencije 100Hz suprotne faze (ripple cancellation) nije moguće jednostavno provesti kao kod elektronki sa uobičajenim negativnim prednaponom. Zbog toga bi perspektivno morao napraviti ispravljač za grijanje koji bi imao bolje potiskivanje brujanja od 100Hz, ali uz postojeći mrežni trafo to nije moguće jer mi je na raspolaganju napon od samo 6,3V. Za konačnu izvedbu ću naručiti mrežni trafo koji će osim 270V/210mA i 6,3V/3A imati još dva odvojena napona od 8-9V/3A (na postojećem trafu imam 3 jednaka namota od 6,3V/2,5A). Tako će dobijeni ispravljeni napon biti dovoljno visok za upotrebu uobičajenih sklopova za potiskivanje brujanja u grijanju izlaznih elektronki. Uz zvučnike osjetljivosti ~86dB se brujanje ne čuje, ali prihvaćanje postojećeg stanja bi bilo bježanje od pravog rješenja problema.
Zvuk je karakterističan za elektronke sa direktnim grijanjem, a ipak nešto drugačiji i meni draži od zvuka uobičajenih 300B i 2A3. Ne bih opisivao tu, za mene "čaroliju", zvuka pojačala ovako koncipiranog jer to spada u apsolutno subjektivnu kategoriju. Koliko je zato zaslužna upotreba odašiljačke elektronke u izlazu, koliko sama različitost triodne klase A2 s direktnom pobudom od uobičajene izlazne triodne A1 klase, a koliko odlična kombinacija vrlo linearnih elektronki u strujno-naponskoj pobudi teško je procijeniti bez detaljnih mjerenja i analize rezultata. Utjecaj globalne povratne veze se ne čuje prilikom slušanja jer je realno mali, a tome u prilog govori i dojam vrlo velike dinamike i odlične kontrole zvučnika na niskim frekvencijama.
Sve u svemu upotreba elektronke 809 (koju su nazivali i najslabijom pravom odašiljačkom triodom!) mi se čini kao pun pogodak i pravo zvukovno osvježenje.
Zvukovi prelaznih pojava prilikom uključenja i velika startna struja mrežnog trafa (zbog praktiči kratkih spojeva hladnih grijanja izlaznih elektronki i ogromnih elektrolita u filtraciji svih napona) traže da ugradim neki od sklopova za odgodu spoja zvučnika i ulaznog signala, kao i eventualni "soft-start" u mrežnom dijelu.
Zanimljivost je da su struje izlaznih i pobudnih elektronki u oba kanala gotovo potpuno jednake, unatoč tome što ih nisam posebno selektirao! Teško mi je zamisliti da bi neki od danas proizvedenih parova elektronki imao tako ujednačene emisije bez predhodne selekcije!