Harkonenovo "AIR 807" PSE pojačalo

[Zmajz]

Mrežni trafo u verziji univerzalnog tipa (ujedno za triodnu i tetrodnu verziju) bi bio skuplji za 30ak kn, ali me interesira dali je pametno da namotaji za grijanje (6,3V) budu na istom transformatoru, ili bi bilo bolje staviti posebni trafo? Čekam još jedan odgovor od Iveka, pa ću precizirati, a gospodu zainteresirane bih zamolio da se jave koji tip bi htjeli, kako bih mogao pregovarati za što manju cijenu.

[Khadgar2007]

Ja sam se čuo sa Brankom i kaže da bi onaj moj trafo bilo neisplativo rastavljati,zbog utrošenog vremena i da bi bilo jeftinije i kvalitetnije premotati novi. Tako da sa mrežnim trafom još nisam siguran što ću da napravim.

[davorin]

Mrežni trafo u verziji univerzalnog tipa (ujedno za triodnu i tetrodnu verziju) bi bio skuplji za 30ak kn, ali me interesira dali je pametno da namotaji za grijanje (6,3V) budu na istom transformatoru, ili bi bilo bolje staviti posebni trafo? Čekam još jedan odgovor od Iveka, pa ću precizirati, a gospodu zainteresirane bih zamolio da se jave koji tip bi htjeli, kako bih mogao pregovarati za što manju cijenu.

Bila bi šteta ne iskoristiti dovoljno taj jaki trafo i za grijanje elektronki, ako se uzme u obzir da bi dodatni mrežni trafo bio sigurno skuplji od jednog dodatnog namotaja pri premotavanju.

[Khadgar2007]

Evo ča sam danas skicirao pa neka me netko ispravi ako sam pogriješio jer prvi puta crtam graf izlazne lampe,a bome je prošlo i dosta vremena od kako sam nacrtao graf bilo čega...
Radi se znači i tetrodnom spoju DAH-3( ) pojačala. Radna točka je točno prema šemi.

807 Harkonen tetroda.jpg

[davorin]

Ipak mala pogreška!
Pobudni napon ima jednaku amplitudu (uglavno teoretski, a tako se radi i kalkulacija!) i jednake pozitivne i negativne vršne vrijednosti, a na tvojem grafikonu pozitivni dio napona pobude ima vršnu vrijednost od ~10Vpeak (od centralne točke bez pobude koja je na Ug=-20V, Ua=510V i Ia0=50mA) do sjecišta krivulje za Ug1=-30V (a tu je Ua=645V i Iamin=10mA), a negativnu vršnu vrijednost od ~6,5Vpeak i siječe krivulju Ug1=-11,5V (kod Ua=370V i Iamax=90mA).
Za crtanje radnog područja bi i negativna vršna vrijednost pobude trebala imati -10Vpeak, a to bi bilo na sjecištu krivulje Ug1=-10V (kod Ua=290V i Iamax=112mA).

[davorin]

Još malo:
Po mirnoj struji rekao bih da se radi o jednoj elektronki u izlazu (na šemi su dvije paraleno spojene elektronke), a za jednu elektronku bi radni pravac impedancije trebao biti Ra=7000 Ohma?!
Nacrtana je centralna radna točka na Ua=510V, Ia0=50mA, Ug1=-20V i radni pravac od Ra=3500 Ohma (zapravo je to na slici bliže 3400 Ohma, ali nije to toliko niti važno), što po računu odgovara anodnoj disipaciji od Pa=25,5W. To je prevelika trajna disipacija za jednu elektronku u pentodnom/tetrodnom spoju, jer je za trajni rad je maksimalno dozvoljeno Pa=25W.
Napon ispravlječa od 510 volti je izabran zbog toga da se kompenzira pad napona na Ohmskom otporu primarne zavojnice izlaznog transformatora i mjernih otpornika u katodama elektronki, a sa namjerom da čisti napon između anoda i katoda bude 500V!

[Khadgar2007]

Ako se crta graf za recimo više elektronki u paralelu,da li se crta graf samo jedne ili sve "zajedno"? Ako su recimo dvije u paraleli kao ovdje(Ia=50mA,Ua=500V) i ako se crtaju "zajedno" onda pretpostavljam da se mirna struja svih lampi zbroji, te je onda radna točka na grafu u ovom slučaju Ia=100mA i Ua=500V?

[davorin]

Ako se crta graf za recimo više elektronki u paralelu,da li se crta graf samo jedne ili sve "zajedno"? Ako su recimo dvije u paraleli kao ovdje(Ia=50mA,Ua=500V) i ako se crtaju "zajedno" onda pretpostavljam da se mirna struja svih lampi zbroji, te je onda radna točka na grafu u ovom slučaju Ia=100mA i Ua=500V?

Grafičko izračunavanje se radi na gotove krivulje proizvođača za pojedinu elektronku. Ukoliko bi se grafičkom metodom tražila optimalna radna točka za 2 elektronke (ili više njih), mora se prije toga nacrtati kompletna karakteristika (curves) za te elektronke zajedno.
Dakle, ne može odrediti grafičkom metodom odrediti optimalna radna točka za 2 elektronke na krivuljama/karakteristikama za jednu elektronku!
Radna točka se optimizira za jednu elekronku, pa se onda prepolovi (za 2 elektronke) izabrana anodna impedancija te izlazni trafo i ispravljač odgovarajuće dimenzioniraju.
Iz navedenog se vidi da se za paralelno spajanje elektronki trebaju izabrati elektronke što sličnijih karakteristika.

[Khadgar2007]

E hvala još jednom Davorine. Idem iz ovih stopa prepraviti gornji graf.

[Khadgar2007]

Ala te gnjavim, možda nije toliko bitno ali me zanima. U datasheetu imaju dva grafa za tetrodu, jedan G2=250V a drugi za 300V. I vidim da se oni lijepo razlikuju, pa koji sada uzeti jer je napon koji je Dražen odabrao baš na sredini 275V. Ili da uposlimo Ilimzna da nam uslika graf 807ce sa G2 na 275V.

edit:
u međuvremenu idemo crtati triodni graf, tamo nema G2 koja će me zezati.