6AS7 vs. 2 X 6C19..

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la deleted user » Pon vel 10, 2014 8:49 pm

I u izlaznom dijelu imas gresku. Elektrolit od 1000uf u donjoj banci ima krivo oznacen polaritet (+pol treba ici prema masi).
deleted user
 
Postovi: 1624
Pridružen: Uto ožu 19, 2013 4:11 pm

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la davorin » Pon vel 10, 2014 9:05 pm

Sjetio sam se! Radi se OP-u oznake PA84 namjenjenom za rad sa naponom napajanja od +/-150V!
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7231
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la deleted user » Pon vel 10, 2014 9:17 pm

cijena 35USD po komadu...
deleted user
 
Postovi: 1624
Pridružen: Uto ožu 19, 2013 4:11 pm

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la Zmajz » Pon vel 10, 2014 9:32 pm

Les, ispravio polaritet. U Visiu nemam simbol za elektrolit pa sam stavljam oznake, krivo, normalno.
Zmajz - Z na kraju se ne čita i ne izgovara bez potrebe, to je nepostojano Z!
Avatar korisnika
Zmajz
 
Postovi: 2591
Pridružen: Pet svi 31, 2013 10:10 pm
Lokacija: Zagreb i Koprivnica

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la davorin » Pon vel 10, 2014 9:40 pm

LesFaul napisao:cijena 35USD po komadu...

Pa ne može 741 za 300V biti jeftin! :lol: :lol:
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7231
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la davorin » Pon vel 10, 2014 9:51 pm

Zmajz napisao:Dao sam si malo truda i precrtao Davorinovu shemu malo drugačije (drukčije sam orijentirao elementa) jer je meni lakše tako pratiti, a možda i nekom drugome. ...

Kad jednom budeš radio nešto sa 6101 (ili 6J6WA) vidit ćeš da je moj način crtanja šeme (mislim na orjentaciju) logičniji sa stanovišta praktičnog spajanja. Kad pogledaš na raspored elektroda na podnožju sa donje strane, bit će ti jasno zašto tako crtam šeme s njom! Logičan smještaj i orjentacija jednog podnožja u odnosu na drugo će omogućiti i logičan (gotovo simetričan) raspored elemenata zalemljenih na podnožje te najkraće veze bez križanja.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7231
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la Zmajz » Pon vel 10, 2014 9:58 pm

Ma, samo je stvar navike kod mene, a sad nakon precrtavanja nemam problema ni sa tvojim načinom. Praksa mi treba.... Mogu ja to i ponovo nacrtati da imamo obadva prikaza, ionako sam to sebi morao rastrojiti na tri djela: ulaz (diferencijalno), drajvere i izlaz. Pa svaki sklop lakše pratim.
Zmajz - Z na kraju se ne čita i ne izgovara bez potrebe, to je nepostojano Z!
Avatar korisnika
Zmajz
 
Postovi: 2591
Pridružen: Pet svi 31, 2013 10:10 pm
Lokacija: Zagreb i Koprivnica

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la davorin » Pon vel 10, 2014 10:27 pm

"Obilna" filtracija glavnih napona!
Unatoč davnom datumu proizvodnje, ovi "oldtimer"-i imaju zadržan visok kapacitet (svi iznad 5800uF!), nizak ESR i praktično bez struje "curenja" trajno drže 200V (što im je navedeni maksimalni napon!).
Iako se danas proizvode elkosi jednakog kapaciteta, a manjih dimenzija (ovi su promjera 78mm a sa vijcima visoki 150mm), mislim da će ih sve ovi "oldtimer"-i nadživiti!
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7231
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la davorin » Uto vel 11, 2014 11:06 am

Po jednakoj šemi se može napraviti pojačalo i sa nekim drugim elektronkama, iako je projekt sa elektronka 6S19P najekonomičniji.
Mogu se koristiti Ruske 6N13S i Kineske 6S13P (4 komada po mono bloku, odnosno 4 triode po banci), kao i varijanta 6080WC koja ima grafitnu anodu i dobro podnosi rad sa fiksnim prednaponom.
Također bi se mogle koristiti i neke od pentoda (spojene kao triode) koje su korištene u horizontalnim izlaznim stupnjevima starih crno-bijelih TV-prijamnika kao što su EL36, PL36, EL500, EL504, PL500, PL504, i veliki broj Američkih elektronki za istu namjenu. Uglavnom bi trebalo minimalno 4 komada po banci, većinom bez ikakvih izmjena šeme. Razlikovali bi se jedino stupnjevi za napajanje (grijanje i eventualno prednaponi), a rezultati bi bili vrlo slični.
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7231
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: 6AS7 vs. 2 X 6C19..

PostPostao/la ilimzn » Uto vel 11, 2014 3:49 pm

davorin napisao:Također bi se mogle koristiti i neke od pentoda (spojene kao triode) koje su korištene u horizontalnim izlaznim stupnjevima starih crno-bijelih TV-prijamnika kao što su EL36, PL36, EL500, EL504, PL500, PL504, i veliki broj Američkih elektronki za istu namjenu. Uglavnom bi trebalo minimalno 4 komada po banci, većinom bez ikakvih izmjena šeme. Razlikovali bi se jedino stupnjevi za napajanje (grijanje i eventualno prednaponi), a rezultati bi bili vrlo slični.


Iako na prvi pogled ovo izgleda logicno, ne treba se zaletavati u procjenama kad se tice otklonskih cijevi. Naime, veliki broj njih ima zacudjujuce 'lose' karakteristike kad su spojene u triodu, konkretno relativno velik mu i nizi Rp nego bi se ocekivalo.
Evo relativno jednostavannacin procjene pogodnosti cijevi za uporabu u ovom OTL projektu:
1) Odredili smo okvirno (lakse za racunati) snagu 16W. To znaci da je vrsni napon na opterecenju 8 ohma 16V i struja je 16V/8ohma = 2A.
2) Odredili smo okvirno napon napajanja 140V po banci.

-> Dakle, kad je na izlazu vrsni napon pri maksimalnoj snazi, dakle 16V, preko cijevi ostaje (140-16V), teoretski 124V. U stvarnosti ce radi pada napona napajanja radi opterecenja biti jos manje, recimo 120V (sto je prilicno optimisticna procjena ali dovoljno dobra za ove potrebe).

3) Topologija koju koristimo ne dozvoljava rad izlaznih banki sa strujom resetke, dakle maksimalni napon Ugk=0V.

Za odabranu cijev dakle treba pogledati koliku maksimalnu struju mozemo izvuci pri Uak=120V, Ugk=0. To je relativno lako napraviti kad imamo triodne karakteristike (Sto cemo po definiciji imati za sve triode). EL/PL36, EL/PL504 se lako nadju. I u njima mozemo naci slijedece:

Za EL/PL36:
Triodne krivulje: http://www.4tubes.com/DATASHEETS/SCANS- ... triode.pdf
Sjeciste krivulje Ugk=0V i okomice za napon 120V je na cca 260-270mA (krivulju nastavimo pravcem pod istim nagibom ako tog dijela nema na grafu).

Za EL/PL504:
Triodne krivulje se nalaze na kraju datasheet-a ovdje: http://www.mif.pg.gda.pl/homepages/fran ... /PL504.pdf
Sjeciste krivulje Ugk=0V i okomice na napon 120V je na cca 410mA.

Zatim izracunamo broj potrebnih sekcija (ili cijevi) koje treba spojiti u paralelu da bi se doslo do zeljene vrsne struje od 2A, pri cemu zaokruzujemo prema gore:
Za EL/PL36 potrebno je 2A/0.27A =7.4 -> 8 cijevi u paralelu
Za EL/PL504 potrebno je 2A/0.41A = 4.87 -> 5 cijevi u paralelu

Za pentode i beam tetrode za koje nema triodnih krivulja potrebno je nesto vise posla. Najprije je potrebno konstruirati odprilike nagib triodne krivulje za Ugk=0V.
To je moguce izvesti iz pentodnog grafa, ako se sjetimo da je kod triodnog spoja pentode, G2 spojena na anodu. Dakle, odaberemo pentodni graf (po mogucnosti s najvecim Ug2), te na krivulji za Ugk=0V nadjemo tocku gdje je anodni napon jednak Ug2. Ta ista tocka odgovara triodnoj karakteristici za Ugk=0, Uak= Ug2 za koji je radjen pentodni graf, no ta je tocka odredjena strujom anode, dok je ukupna katodna struja (nama od interesa u triodnom modu rada) struja anode + struja G2. Obje se mogu najcesce naci u istom grafu. Njihovim zbrojem dobivamo ukupnu struju, i spajanjem te tocke s ishodistem dobivamo aproksimaciju nagiba triodne karakteristike. Ostatak racuna je isti kao gore - s time da su procjene vrlo blago pesimisticne jer je stvarni nagib radi oblika krivulje za sitnicu veci, no sasvim dovoljno dobre za ovu svrhu.

Pokusajmo na primjeru 6DQ6A, popularne i prilicno jeftine USA oktal cijevi za horizontalni otklon.
Pentodni dijagram za Ug2=150V se moze naci na kraju stranice 3 datasheet-a ovdje: http://www.mif.pg.gda.pl/homepages/fran ... /6DQ6A.pdf
Na njemu se lako nadje da je za Ugk=0V i Ua=150V (dakle isti Ua kao Ug2, preduvjet za triodni rad), struja anode je 325mA. Na istom grafu je crtkano data i struja G2, koju takodjer ocitamo za Uak=150V, a iznosi 40mA. Ukupna je struja katode u triodnom spoju, za Ugk=0 i Uak=150V dakle 325+40 = 365mA. No, nama treba struja za 120V i nju aproksimiramo linearno, pretpostavljamo da je struja proporcionalna naponu, dakle ona iznosi 365mA * (120V/150V) = 292mA.
Racunom kao gore, dobivamo da nam je za 2A potrebno 6.84, dakle 7 paralelno spojenih cijevi po banci.

Ne mali dio proracuna, cak i pod uvjetom da negdje u ladici stoje sve te cijevi, i da je driver sposoban toliko njih potjerati, je kolicina topline koja ode na grijanje:
EL/PL36: 2 banke x 8 cijevi x 25V x 300mA = 120VA
EL/PL504: 2 banke x 5 cijevi x 27V x 300mA = 81VA
6DQ6A: 2 banke x 7 cijevi x 6.3V x 1.2A =~ 106VA
6S19P: 2 banke x 5 cijevi x 6.3V x 1A = 63VA
Ne bas trivijalne razlike!

Mozda ce ovo nekome biti zacudjujuce s obzirom da su otklonske cijevi poznate kao popularne za OTL konstrukcije. Tajna je u tome da je vecina tradicionalnih konstrukcija, prije pojave cijevi tipa 6S33S, bazirana na pentodama. Otklonske su cijevi konstruirane za (za cijevi) ekstremno niske padove napona Uak pri velikim strujama i relativno niskim Ug2. Koristenjem cijevi u pentodnom spoju, isti bi se rezultati mogli dobiti uz znacajno manji broj cijevi (u slucaju PL504 3 para bi bila dovoljna i to uz smanjenje napajanja 140V, dakle znacajno manje gubitke) ali po cijenu dodatnog napajanja za G2. Medjutim, totem-pole (kvazikomp) izlaz nije najidealniji za tako nesto. Naime, vec je gore spomenuto da je katodna struja jednaka anodnuj + struji G2. Buduci da je napajanje Ug2 neovisno, kod gornje polovice izlaznog stupnja struja G2 kroz katodu moze teci prema izlazu, dok u donjoj polovici tece u napajanje -140V. Tipicno je Ig2 oko 5-10% Ia, tako da to nije zanemariva asimetrija. Ona se doduse moze potpuno izbjeci tako da je napajanje G2 za gornju polovicu izlaznog stupnja 'floating', spojeno izmedju izlaza i G2. U tom slucaju je asimetrija izbjegnuta ali je struja G2 'izgubljena' - ne figurira u izlazu ni na koji nacin - kod OTL-a je svaka struja koju mozemo kontrolirati pozeljna u izlazu s obzirom da je upravo izlazna struja limitirana. Jedini sklop kod kojeg se ta struja moze iskoristiti je circlotron. Dodatna prednost pentodnog OTL-a (koja doduse donekle komplicira izvedbu napajanja G2 premda to danas u poluvodicka vremena nije velik problem) je mogucnost balansiranja cijevi regulacijom napona G2 na svakoj posebno.

No ni pentodni OTL nije bez problema. Struja i napon su kod triode definiran odnos uz dati Ugk. Za kratki spoj na izlazu, struja je tek 10-ak % veca od nominalne radne, isto j ei kod pentode. No, kad naizlazu nema opterecenja, kod triode se nece dogoditi nista strasno - clipping u najgorem slucaju, dok kod pentode moze doci do problema. Naime, kada nema opterecenja da kroz cijev stvara pad napona Uak, on pada na vrlo nisku vrijednost, pri cemu struja kroz anosu pada premanuli, no struja kroz G2 raste vrtoglavo, daleko iznad mogucnosti G2. Radi toga je kod pentodnog OTL-a povratna veza apsolutno neophodne jer je to jedino sto ce ograniciti izlazni napon - pod uvjetom da ulaz nije namjerno potjeran u overdrive, cime je u nedostatku nekog dodatnog mehanizma zastite, moguce pentodni OTL unistiti.
Isti je problem moguce izazvati prekidom voda na anodu, sto je kod nekih otklonskih cijevi moguce ako izgube kontakt u kapici (najcesce se od topline odlemi zica!). Uak je tada 0V bez obzira na sve druge uvjete i sva struja (npr. podesena struja mirovanja!) tece kroz G2. Na ovo je potrebno jednako obratiti paznju kada se gore spomenute pentode koriste spojene u triodu - skidanje kapice u radu = mrtvo pojacalo. Radi toga se cesto u krig G2 stavlja serijski otpornik (cesto j epotreban i radi sprecavanja oscilacija) koji je namjerno proracunat 'rubno' kad se tice disipacije. Njegov je zadatak da glumi osigurac u slucaju prevelike struje kroz G2.
ilimzn
 
Postovi: 1200
Pridružen: Sri ožu 27, 2013 1:26 am

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 4 gostiju