6AS7 vs. 2 X 6C19..

[deleted user]

A čemu si čekao više od godinu dana? Inflaciju neku? Imaš na ebayu puno zavojnica

Bas hocu one!

[tom_hifi]

A ja više fakat ne znam gdi su završile. Eto. Saki, ilimzn, netko treći. Nemam pojma.

[deleted user]

A ja više fakat ne znam gdi su završile. Eto. Saki, ilimzn, netko treći. Nemam pojma.

Locirane su kod ilimzn-a samo ih on tek treba locirat...

[tom_hifi]

Ajd, nadam se da nakon što ih locira i kad ih dobiješ da ćeš zaista početi raditi nešto oko toga

[davorin]

...Pa nisam ni rekao da je OTL jeftin. Cijevna pojacala opcenito NISU jeftina. Samo sam naveo da imam skoro pa 95% dijelova za OTL pojacalo s bilo kojom od tri navedene cijevi. Ukljucujuci i dijelove za napajanja.

Mrežni trafo za OTL je barem 2x skuplji od onoga za klasično protufazno pojačalo (dvostruki VN namotaji za svako pojačalo, odvojeni namotaji za grijanje predstupnjeva, VN namotaji za predstupnjeve, namotaji za prednapone itd.), filtracija napona mora biti barem sa 8x većim elektrolitima (zbog velike struje je tu jako skupo koristiti prigušnice!), poželjna stabilizacija (sa hladnjacima) gotovo svih napona, izvori konstantne struje (sa hladnjacima) za predstupnjeve, zaštita zvučnika od istosmjernog napona sa odgodom uključenja, itd!?
Ukupna cjena OTL-a u odnosu na PP jednake snage je barem 2-3 veća, vrijeme za izradu dvostruko, trajnost elektronki uglavnom kraća, mogućnost fatalne greške pri satavljanju puno veća, a potrebno je i imati veliku gomilu elektronki za uparivanje (barem 4x veću od broja u pojačalu, pa ih nakon mjerenja treba kompletirati u slične grupe itd.; samo na selekciju 20 elektronki treba ih izmjeriti najmanje 40 i na to potrošiti barem nekoliko radnih dana!).
Integrirano pojačalo koje sam napravio sa EL86 od 2x50W je u konačnici barem 4-5 puta jeftinije od OTL-a od 2x20W, napravi se dvostruko brže, troši prosječno barem 3x manje struje, a i vjerojatnost kvara je višestruko manja. (za OTL bi trebalo još i pred-pojačalo+kablovi za spajanje s pojačalom)
Paralela se može povući sa predloženim protufaznim pojačalom (link) koje bi u izlazu imalo 6336A i OTL-om sa parom istih elektronki (možda bi trebala i 2 komada po kanalu!?).

[joe dalton]

Predmnijevam ovako nesto?

http://educypedia.karadimov.info/library/ax-glass_audio_special05.pdf

Inace, cijevi su najjeftiniji dio bilo kojeg cijevnog pojacala, medjutim dobro je bilo napravit "zalihu" prije par godina jer su vec skoro pa dva-tri puta skuplje u odnosu na tad. I sve ih je manje u ponudi.

Pa otprilike. S tim da u toj shemi ima nekih, meni malo čudnih rješenja. Tipa da "strujno moćnija" cijev (5687) tjera "strujno slabiju" (6SN7) koja još treba jedan stupanj sljedila da bi potjerala 6336 kako treba. Neka mi oproste ako sam nešto previdio. Ali otom potom. Bolje u nekoj drugoj temi da ne idemo ovdje u OT.
Cijena cijevi za OTL postaje problem kada se računa koliko ih treba za upariti komplet. Onda to sa 6336 postaje prilično skup sport naprema kojem dobar PP trafo postaje prava bagatela

[Zmajz]

Eto mene, dolepršao sam nazaj.
Dakle, u realizaciji ovog zamišljenog (ili umišljenog) OTL-a, što se mene tiče, postoje neki ograničavajući faktori: dostupni djelovi, vrijeme i financije.
pod dostupnost dijelova mislim prije svega na to da potrošim ono što imam po doma, vrijemejevezano i uz temperaturu zraka i dovršavanje zaostataka, višainstanca je odredila da se to ima srediti itd. itd. itd..... O financijama neću, toga imate i sami podosta.
Dakle, pretražijem i proučavam literature i mreže, koliko to ide u moju glavu, prilično je upitno, ali sve se svodi na dvije opcije: totem pole ili cirklotron, dakle obavezno PP. Željko me je zamalo nagovorio na cirklotron, ali ipak nekako više naginjem prema totemu (ne pitajze zašto, nemam pojma, ali možda ima veze sa krvnom grupom, A-, a toga navodno ima puno kod američkih indijanaca pa otud...). I valjda zato što sam zapeo za tog Rozenblita već godinama, prikupljaju se dijelovi za zvijer /the Beast/ već duže vrijeme i polako, pa bih ja u tom stilu. A i Broskie je lijepo analizirao topologiju i dao svojan riješenja a da to ipak ostane T-8, http://www.tubecad.com/articles_2001/to ... tage_psrr/" target="_blank, pa ako bih uspio to primjeniti u onaj OTL sa 6AS7 (tj. 6C19) to bi bilo to.
Od trenutno dostupnih dijelova imam trafiće (105V na sekundaru 0,75A za izlazni dio, imam ih dovoljno), i nešto toroida koje bih dao kolareku na premotavanje za drajverski dio i lampe. Kondića ima dosta i za napajanja i za ostalo.
Izlaz bih radio sa 8 kom. 6C19P (4 gore i 4 dole), pa koliko snage bude optimalno izvući. Sve preko 15W na 8 oma igra. Drajverski dio se mora još dobro proučiti (bit će pitanja...) pa ću vidjeti koje lampice će tranu.
Pitanje za grijanje - predpostavljam da će sve cijevi biti grijane sa 6,3V pa razmišljam o primjeni svičerskog grijanja? Imam svičer 5V 48A, i moram vidjeti može li ga se natjerati da dadne 6,3V ako ima trimer (neki svičeri imaju trimer, pogotovo 5 voltni, za fino podešavanje) ili nešto slično. Dosta je bilo govora o takvom grijanju po mreži, ali tad mi nije bilo interesantno pa nisam tu doma. Mišlenje?
Toliko za sad.

[ilimzn]

Zao mi je sto te moram razocarati ali 16W u 8 ohma ti je 16V vrsno, dakle 2A vrsno. Da sad ne idem u duboku analizu, ako pretpostavimo da je pojacalo u klasi B, struja tece iz jednog namota samo pola periode pa je to po prilici 0.7A efektivno, no to je NAKON ispravljanja. O ispravljacima i odnosima vrsnih i DC struja smo vec pricali, uz dosta muke 1A bi bilo jedva dovoljno iz svakog 105V namotaja, sigurnije bi bilo 1.5. Kako se pomicemo prema klasi AB ili A, situacija je sve gora i struja iz svakog namota sve veca. 105V/0.75A na zalost nije dovoljno.
Taj napon ce dati oko 130-140V ispravljen i opterecen nekom manjom strujom, tako da za 16V vrsno izlaza iz OTL-a po izlaznim se cijevima izgubi 114-124V napona, pri punoj izlaznoj struji. Ovdje nema izlaznog trafoa, i nema milosti prema lampama ni prema ispravljacu.

Grijanje... totem-pole ima problem referenciranja grijanja, katode gornje banke izlaznih cijevi su blizu masi, katode donjih blizu negativnog napona napajanja. Ulazni stupnjevi su rasporedjeni od mase prema pozitivnim vrijednostima. Drugim rijecima, racunaj na dva odvojena napona za grijanje, barem. Jedan za ulazne stupnjeve i gornju banku izlaza, drugi za donju. Mali plus je sto generalno low-mu cijevi za stabilizatore imaju prilicno visoke maksimume napona izmedju katode i grijaca. Inace circlotrom ovdje ima prednost - kod njega su katode obje banke blizu potencijala mase. U mnogo slucajeva je moguce koristiti samo jedan izvor napona za grijanje, odluka ovisi o tome kako je koncipiran ulazni stupanj.

Napajanje: totem pole ovdje ima jednu zgodnu prednost a to je da je iz +-X volti napajanja za izlazni stupanj lako dobiti + ili - 3x volti za pobudne stupnjeve pomocu triplikatora napona, glorificirani naziv za 6 dioda i 3 kondenzatora. Kod circlotrona su takvi trikovi izuzetak a nikako pravilo. Inace, visi napon napajanja ulaznog dijela omogucava da se neki stupnjevi vezu direktno sto je itekakva prednost.

Totem-pole izlaz: Iskreno, ne vidim smisao koristenja TT izlaza za OTL u konfiguraciji s pojacanjem. Zasto? Zato sto triode koje se u tim konfiguracijama rabe imaju mu oko 2 sto samo po sebi daje mizerno pojacanje ali po cijenu znatno veceg izlaznog otpora, kojeg zelimo smanjiti. U stvarnosti je situacija jos gora - radi ogromnog odnosa Rp i opterecenja, pojacanje je u stvarnosti ispod 1, ali povecani izlazni otpor je i dalje prisutan. Zato neka to bude shema s prve strane na linku, ili ona malo poboljsana s potiskivanjem bruma (*). Prva shema je zapravo slijedilo, premda ce i ono radi ogromne razlike unutrasnjeg otpora i opterecenja imati pojacanje znatno maje od 1, ali ce i dalje imati nizi izlazni otpor, sto je vrlo pozeljno.

(*) prikazana konfiguracija radi, za nesto tipa OTL za slusalice to ce biti sasvim OK no za OTL za zvucnike se potencijalno pretvara u grijalicu. Naime, taj pristup izlazne cijevi istovremeno koristi kao svojevrsni shunt regulator. Podsjecam da su iste vec u startu prenapregnute vec kad se tice struje koje trebaju slati u trosilo, a sad tome jos treba dodatu cross-conduction kojim se ostvaruje to shuntiranje. Ta struja moze biti pozamasna, tim vise sto ispravljac za izlazni dio treba imati 'poluvodicko nisku' izlaznu impedanciju na kojoj se odvija pad napona za shunt. Napajanje mora definitivno u startu biti kvalitetno filtrirano.

Dorade: jednostavni pristup splitter - kapacitivno spajanje kod OTL-a ima ozbiljnih mana. Naime, cijevi koje se rabe u istom imaju povelike struje resetke i puno prije nego resetka predje u pozitivne napone, pa zahtijevaju za takve ekstremne uvjete dosta niske vrijednosti grid leak-a. Vec samo radi toga splitter mora imati nisku izlaznu impedanciju, i vezni kondenzatori moraju biti dosta velike vrijednosti. Problem nastupa kod pojave blocking izoblicenja kad se mrezice izlaza priblize katodama po naponu. On se najcesce rijesava dodavanjem povelikih grid stoppera koji limitiraju struje punjenja veznih kondenzatora, no ovdje to bas nije opcija sto radi spomenutih struja resetke, sto radi povelikih ulaznih kapaciteta trioda u izlazu (srecom, prakticno nema millera jer je pojacanje prakticno nepostojece). Pravo su rijesenje slijedila. Ali ne bedastoce tipa Rozenbilt. Hod izlaza u odnosu na napajanje je toliko mali da je sasvim dosta razapeti slijedilo za gornju banku izmedju + i - napajanja gornje banke, a za donju izmedju mase i minus 2x volti, dobiveno duplikatorom iz negativnog izvora. Duplikator je glorificirani izraz za 6 dioda i 3 kondenzatora koji su spojeni kao i triplikator ali s razlikom u jednoj tocki sheme.

[Zmajz]

Hvala za objašnjenja. Uvijek se zapitam kako samo imaš toliko strpljenja? Vraćam se u klupu i hvatam knjige.
P.S. Trafići za napajanja nisu problem, ima se.

[davorin]

Unatoč nepopularnosti (evidentan manjak prijedloga!?) nuđenja šema za razmatranje, napravio sam idejno (matematički korektno) rješenje za OTL sa 6S19P u izlazu.
Spreman sam na kritičko promatranje, korekcije i izmjene, ali sam trenutno prilično siguran da bi pojačalo po ovoj šemi radilo dobro!
Nekoliko napomena:
-svi visoki naponi (pozitivni i negativni) se mogu dobiti iz transformatora koji ima sekundarni napon AC~2x100-105V
-predložene elektronke za okretač faze i pobudu 6101 (koje su SQ, a komercijana oznaka im je 6J6WA) imaju JEDNU ZAJEDNIČKU katodu (ne 2 katode spojene skupa u staklenom balonu!) i JEDNO grijanje, pa je simultanost i početna simetričnost osigurana za cijelo vrijeme korištenje i kroz starenje elektronke ravnomjerno. Tako otpada naknadno simetriranje pobude i okretača faze koje zna biti problematično! Uobičajene elektronke 6J6 (ili ECC91) imaju u praksi relativno velike startne razlike u emisijama sistema u balonu i selekcija se mora napraviti sa relativno velikim brojem elektronki.
-dioda koja vodi sa katode okretača faze prema masi služi da spriječi eventualni proboj između žarne niti grijanja i katode dok je elektronka još hladna, a pojačalo uključeno i svi naponi prisutni.
-umjesto otpornika od 22 kOhma u katodi okretača faze se može koristiti i izvor konstantne struje (~6-7mA/500V)
-kondenzator od 10uF (polipropilen od 400V) služi povratnu vezu i to negativnu u jednoj fazi i pozitivnu u drugoj fazi signala, upravo da izjednači faktore pojačanja izlaznih elektronki s obzirom da je jedan blok (banka) spojena kao katodno slijedilo
-relativno velike vrijednosti otpornika u rešetkama izlaznih elektronki omogućavaju dodatno izjednačavanje i ravnomjernost pobudnog napona zbog potrošnje i starenja