Preliminarna razmišljanja o pojačalima

[Dean]

Neki su od nas već radili sa EL86. Lampica nije skupa, pa ako izbacimo sve lampe koje si nabrojao kao "upitne zbog ovog i onog" ostaje nam 6n1p u paralelnom spoju 20 komada ili EL86
U PP to bi bilo oko 2,5 K ? i jedno 15-tak W?
Nije li bio neki Elvisov rad u Šibeniku sa EL86 u PP?

[davorin]

Neki su od nas već radili sa EL86. Lampica nije skupa, pa ako izbacimo sve lampe koje si nabrojao kao "upitne zbog ovog i onog" ostaje nam 6n1p u paralelnom spoju 20 komada ili EL86
U PP to bi bilo oko 2,5 K ? i jedno 15-tak W?
Nije li bio neki Elvisov rad u Šibeniku sa EL86 u PP?

U Šibeniku je to bio rad od FILE-a, sa izlaznim 2xEL86 u triodnom spoju i 2x6101 (6J6WA) u okretaču faze i pobudi), rađen po jednoj mojoj ranije razvijenoj šemi. To je bilo pojačalo od 2x6W ili 2x7W sa izlaznim transformatorima od Raa=3kOhma (vrlo jednostavno slaganje sekcija, sam sam ih motao).
6P1P ima relativno veliki unutrašnji otpor, pa iako odlično zvuči u gitarskim pojačalima (tko voli taj pomalo "prljavi" ton!?) nije baš pogodna za protufazni pentodni spoj u audio tehnici. Traži se trafo sa primarnom impedancijom od Raa=~10kOhma, a unutrašnji otpor joj je Ri=42,5kOhma (uz Ua=250V, a uz maksimalno dozvoljeni napon od 270V je preko 50kOhma!).
EL86 može uz samo Ub=200V (Ua=Ug2 i sa automatskim prednaponom) naponom napajanja i sa izlaznim trafom od Raa=3kOhma dati više od 15W izlazne snage.
Malo drugačiji pobudni spoj (uz fiksni prednapon izlaznih elektronki) i uz Ua=360V i Ug2=220V mogu uz izlazni trafo od Raa=5kOhma dati više od 30W izlazne snage.

[audio kutak]

ovo je trenutno najjeftinije na ebayu a u susjedstvu:
http://www.ebay.de/itm/EL86-audio-power-output-tube-NOS-FREE-SHIPPING-/330895248772?pt=Vintage_Electronics_R2&hash=item4d0ae4cd84

ili malo skuplje Mullardove:
http://www.ebay.com/itm/EL86-MULLARD-CV5094-GREAT-BRITAIN-VALVE-TUBE-NEW-1PC-/270304629179?pt=UK_Sound_Vision_Valves_Vacuum_Tubes&hash=item3eef6951bb

[tubeman]

@Davorin
Mislim da si malko pretjerao s eliminacijom baš svega što je bilo konstruirano za audio upotrebu.
Nemoj se ljutiti, ali tako beskompromisno guranje egzotike (američkih sweep cijevi) u prvi plan nije baš previše konstruktivno, koliko god one linearne bile, jer ispada da sve ono što je normalno dobavljivo ne valja iz ovog ili onog razloga.
Isto tako će ameri reči da je američki šrot bljak, ali Mullard, TFK, i sl (o čemu god se radilo) je živa fantazija što je onda popraćeno odgovarajućim cijenama.
Sve je to stvar afiniteta, mogućnosti i trenutnog stanja duha (čitaj: uglavnom pomodarstvo).
Sama riječ afinitet je posve subjektivna i osobna kategorija, a o mogućnostima, kao i stanju duha ne treba puno govoriti

Mislim da treba malo spustiti loptu na zemlju jer se tako zbunjuju mase
Znam da nam je već pomalo dosadno, da smo po pitanju pojačala napravili praktički sve što se dalo (osim gm70 ) i da na kraju sve to svira (otprilike isto) dobro, pod uvjetom da je korektno napravljeno i da polako ulazimo u bolesnu fazu "velikog foruma" po pitanju traženja Svetog grala.
Zato predlažem da za sljedeći TF (ili kakvu drugu prigodu) pokušamo organizirati mjerenja nekoliko sličnih topologija s različitim cijevima, što elektroničkim instrumentima što ušima i to u istim zadanim uvjetima i bez forsiranja disko galame.
Tako će se vjerojatno i čuti sva ona "linearnost", "brzina", "prozračnost", "mikrodinamika", "makrodinamika", "stage" i druge perceptivne kategorije koje su zlatnouhi izmislili kroz proteklo vrijeme
Ovako je sve zasnovano na rekla-kazala i na entuzijastičkom zanosu gdje su kriteriji vrlo subjektivni.
Tu maksimalno dolazi do izražaja ona Zuzijeva da "postoji dobro pojačalo, loše pojačalo i moje pojačalo".
Ja bih dodao još i "pjačalo koje sam sam napravio"

[davorin]

Niti slučajno nisam navedene elektronke provjerene u audio tehnici (EL84, EL90, 6V6, 6L6 i druge) proglasio lošima i neupotrebljivima, pa čak niti u jednom dijelu teksta to ne dam niti naslutiti!
Moja ideja je konstrukcija jednostavnog, jeftinog i dovoljno snažnog pojačala i to po mogućnosti sa već provjerenim audio elektronkama.
S ciljem pojednostavljenja pobudnih sklopova, što nižeg napona napajanja, i upotrebom što jednostavnijeg (najlakšeg za namotavanje i jeftinijeg!) izlaznog transformatora sam elektronku EL86 izabrao kao najpogodniju.
Upravo sam u tekstu i naveo da korištenje manje poznatih američkih (iako ima među njima stvarno dobrih!) ne bih preporučio za ovakav projekt, gdje mi je jedan od kriterija i dobavljivost i uobičajenost u Evropi.
EL86, koja je veličinom jednaka elektronki EL84 (ima i jednaku potrošnju grijanja), a puno jeftinija, dobro radi s anodnim impedancijama u širem rasponu od 3-5 kOhma (Raa), dok za EL84 taj raspon od 7-10kOhma. Namotavanje izlaznih transformatora s niskim impedancijama je relativno lak posao jer se zbog puno manjeg broja zavoja smanjuju bitno manji Ohmski otpori, rasipni induktiviteti i parazitni kapaciteti. U praksi to znači slijedeće: za postizanje jednake širine frekventnog spektra trafo sa impedancijom od Raa=8kOhma mora biti namotan s dvostruko većim brojem sekcija od trafa sa Raa=4kOhma. Ako tome dodamo da kod donje granične frekvencije (ukoliko hoćemo da nam je slabljenje na toj frekvenciji -3dB, odnosno polovica maksimalne snage) dvostruko manji unutrašnji otpor izvora (elektronke) osigurava 4 puta manje prigušenje, onda to postaje najvažniji faktor u cijeloj konstrukciji.
Ukupni gubitci u izlaznom transformatoru velike primarne impedancije (Raa=7 kOhma i veće) za par EL84 iznose 3-4W (prosječno; u praksi samo gubitci zbog Ohmskog otpora namotaja budu 1-1,5W!), veće je zagrijavanje namotaja (Ohmski otpor), veće zagrijavanje jezgre (gubici zmog većih rasipnih induktiviteta), a zbog većih vršnih napona (i napon napajanja elektronke je viši!) je skloniji proboju.
Zbog većeg broja potrebnih sekcija, transformatore većih impedancija je teže namotati potpuno simetrično (za obe faze), pa ih je najčešće potrebno namotavati u 2 simetrična stupa. Takav način namotavanja traži veću površinu otvora na jezgri ("prozor"), što uvjetuje i korištenje većeg tipa jezgre (čitaj: veći gubitci!) koji je uglavnom skuplji.

[tom_hifi]

Morat ću se složiti ovdje s Davorinom. Kako sam relativno nov u cijevnoj tehnici (počeo negdje 2011., a zaleđe u elektrotehnici mi je skoro ravno nuli), nisam još dovoljno kompetentan potvrditi sve što izgovorim činjenicama, no, ono što mogu reći da je sam iz projekta GM-70 naučio mnogo. To bi mi bilo uskraćeno da nisam imao veliku pomoć na sve strane. Neću sad nikog imenovati, niti je to cilj cijele teme, no, kroz vrlo sadržajne opise rada TOG pojačala sam skužio odakle sve kreće. A Davorin to sad jako dobro napominje. Sve kreće od toga što se želi napravi i u kojem cjenovnom rangu. Nakon toga dolazi u igru odabir elektronki, postavljanje radnih točaka te izlazni trafo. Nakraju se mrežni dio ugađa postavljenim radnim točkama izlaznog (pojačivačkog) sklopa.

Također, nisam nigdje pročitao da je Davorin napisao da je neka od navedenih cijevi loša ili neupotrebljiva. Svaka je upotrebljiva, samo je pitanje gdi i na koji način, a tu se upravo vraćamo onome što sam gore napisao. Što i kako želiš napraviti i u kojem cjenovnom rangu (viši cjenovni rang nužno ne znači kvalitetnije, da se razumijemo).

[tubeman]

Ne treba Davorin advokata
Tražila se diskusija, pa sam dao svoj prilog.
Mislim da je glupo čitati samo povlađivanja i izraze divljenja.
Davorin je sve to dobro napisao iz aspekata koje je želio naglasiti, ali nije u redu bilo što eliminirati samo zbog cijene.
Cijena vamo-tamo, ali se o tome ne isplati govoriti jer cijena samih elektronki u cijelom projektu predstavlja vrlo mali udio, i u cijelom trošku tih 100-200 kuna razlike ne predstavlja ništa.
Pri tome se zapostavlja ispravljački (neovisno o konceptu) koji je najvjerojatnije i najskuplji dio cijele priče.
Koliko će što biti "bolje" ili "lošije" o tome se može razgovarati, u stvari bolje je isprobati kao što sam napisao malo prije.
Od provjerenih koncepata se uvijek zna što se može očekivati.
Neprovjerene (do sada) može oživiti Davorin ili netko tko to zna, što je i sam vrlo pošteno napisao, i što potvrđujem.
Vjerujem da je Davorin planirao predložiti nešto s el86, i to je sasvim OK, mada to nije nepoznata cijev i doista je bezrazložno zapostavljena.

[tom_hifi]

Živi primjer je GM-70. Jeftina cijev, a da proradi kako spada, ispravljački dio mora biti ludo dobar (čitaj: skup). Naravno da nisam Davorinu zastupnik, no, složio sam se s njegovim mišljenjem i izjavom jer nije on isključio cijevi zbog cijene, nego cijeli koncept koji ta cijev sa sobom povlači. Izlazni trafo itd itd. A kako je danas dosta teško s novcima i samo luđaci ulaze u skupe i komplicirane projekte (npr. JA!), dobro dođe par projekata koji se zaista za dosta mali iznos novaca mogu napraviti i da rade sasvim solidno, čak i više od toga.

Izrazito me je iznenadio DAH-1 i njega preporučam zaista svakome s nešto osjetljivijm zvučnicima. Izuzetno pojačalo po omjeru uloženo/dobiveno.

Nevezano uz ovu temu, jako me interesira da netko napiše nešto o PSE ustroju. Za, protiv i slično Podosta me interesira tako nešto (naravno, ne s GM-70, još ). Npr. PSE EL34, KT88.

[micro]

Prije sam uzimao bakrene GM-70 i bile su mislim malo manje od 100$ komad , sa postarinom i vise , znaci napokon pojeftinile

[tom_hifi]

S tim da bakrene nisu direktna zamjena za grafitne Mislim, jesu direktna, no, mislim da za bakrene treba promijeniti radnu točku naspram grafitne.