200Wx2 sa 16xGU50 i 2x13DR7

[davorin]

Odavno imam želju napraviti pojačalo koje bi bilo kompletno sa elektronkama (barem što se tiče pojačanja signala), a koje bi imalo dovoljno snage da osigura punu koncertnu dinamiku na većeini prosječno osjetljivih zvučnih kutija.
Takav projekt je skup, bez obzira na upotrebljene elektronke i bez obzira radi li se o nekoj klasičnoj izvedbi, ili manje uobičajenom tipu spoja (OTL, PPCF, SRPPP, itd...).
Više tipova elektronki mogu u protufaznom spoju dati taj red veličine izlazne snage uz niska izobličenja, ali sve su prilično skupe i/ili traže vrlo visoke napone napajanja.
Paralelnim spajanjem više elektronki (naravno selektiranih!) se može dobiti ciljana snaga, a ujedno se i smanjuje primarna impedancija izlaznog transformatora (čime se olakšava njihovo namotavanje!), smanjuje potrebni visoki napon napajanja izlaza (jeftiniji VN-ispravljač i smanjen rizik od proboja izlaznog trafa) i proširuje izbor izlaznih elektronki.
Izabrao sam GU50, najviše zbog njihove mehaničke, naponske i strujne robustnosti, neosjetljivosti na preopterećenja sa sposobnosti "oporavka" (nakon pregrijavanja!), kao i zbog relativno niske cijene (treba ih kupiti veći broj zbog selekcije sličnih!).
Uz izabrani anodni napon od Ub~630V i Ug2~300V bi sa fiksnim prednaponom bi se mogla dobiti i pun o veća izlazna snaga (~90-100W po paru elektronki, odnosno ~450-500W sa 4 para elektronki), ali bi pobuda tražila vrlo nisku impedanciju, veće napone, a izlazni transformator bi dosegao enormne dimenzije (i cijenu!).
Uz automatski prednapon (pomoću katodnog otpornika) izlazni stupanj radi u klasi "A" do ~100W izlazne snage, a povećanjem pobudnog napona u klasi AB1 do maksimalne snage (~250W).
Ako se uzme u obzir da će pad napona na katodnom otporniku iznositi ~50-70V, napon između anode i katode će biti stvarnih ~560-580V (ili za k-G2 ~250V), anodna disipacija (i disipacija G2) će cijelo vrijeme biti između ~50% i ~85% što će pridonijeti i dužem radnom vijeku elektronki kao i relativno niskim izobličenjima izlaznog stupnja.

[ilimzn]

Vrlo zanimljivo, iako me malo zabrinjava NPV preko 2 trafoa
Doduse, za izlazni stupanj bi se lako mogao pomocni namotaj na izlaznom trafou, spojiti na interdatge sekundar i time dobiti povratnu vezu oko izlaza.
Pitanje: zasto ne 'polu-fiksni' prednapom? Barem mala usteda u grijanju katodnih otpora, a tu ce otic podosta topline...

Svojedobno sam s Nikom kontemplirao tako nesto, razlika je bila u nesto visem anodnom i G2 naponu, 5 pari za oko 300W ali blize klasi B. Driver je bio 2x 13DR7 spojeno jedan za drugim u duplo diferencijalno pojacalo, s povratnom vezom na katode 13DR7 jace triode, ali s primara trafoa. Prednapon je bio fiksni, ali se radi problematike rada u klasi B cijevi balansiralo posebnim regulatorima za Ug2. Bila je tu i neka zanimljiva ideja za detekciju prevelike struje G2 pomocu optocouplera koja bi po pojavi smanjila ulaz na pola na neko vrijeme, a ako bi potrajalo predugo, onda kompletno iskljucila pojacalo.

[davorin]

Očekujam mirnu struju bez signala od Ia~60mA po elektronci (Pa~34-35W) što uz Ig2~1,5mA daje disipaciju od od ~3,8W na svakom katodnom otporniku.
Do izlazne snage od ~100W će se anodna struja vrlo malo (ili ništa) mijenjati (rad u klasi A), a sa signalom će rasti samo struja G2 (na ~8-10mA) što će povećati disipaciju svakog katodnog otpornika na ~5W. Sa povećanjem pobude će rasti i anodna struja i struja G2, ali će prosječan nivo slušanja biti daleko od maksimalne snage pojačala i maksimalnog grijanja katodnog otpornika (~18W).
Ukupno grijanje katodnih otpornika neće biti malo, bez obzira na to da će se maksimumi grijanja rijetko dostizati, ali odabir automatskog dobijanja prednapona je jako pojednostavio ispravljač (nema ispravljača negativnog napona i posebne regulacije prednapona za 16 elektronki!) i automatizaciju izjednačavanja struja kroz pojedine elektronke (zbog razlika koje nastaju s vremenom zbog starenja).
Globalna povratna veza je ostvarena sa sekundarnog namotaja izlaznog trafa (spoj zvučnika) na katodu ulazne elektronke i bit će pažljivo izabrana, samo koliko je nužno za smanjenje unutrašnjeg otpora (povećanja damping faktora i bolju kontrolu istitravanja membrana zvučnika koji su "laki na okidaču" ) izlaznog stupnja (pentode u izlazu!).
Povratnu vezu između pobudne elektronke i tercijarnog namotaja na izlaznom trafu treba promatrati kao 2 lokalne povratne veze: prva dodatno linearizira izlazni stupanj (promatrajući ju kao petlju u koju su uključena oba trafa, pobudni i izlazni stupanj), a druga smanjuje unutrašnji otpor pobudnog stupnja (promatrajući negativnu povratnu vezu prema ulaznoj triodi posredno vezom preko sekundarnog i tercijarnog namotaja izlaznog trafa).
Izdvojeno gledano, prva je zapravo lokalna negativna povratna veza unutar petlje globalne negativne povratne veze!
Takvi spojevi nisu često korišteni u uobičajenim pojačalima male i srednje snage (traže vrlo visok kvalitet pobudnog transformatora i vrlo male fazne pomake na njemu!), ali su korišteni u anodnim modulatorima velike snage za amplitudnu modulaciju odašiljača.

[tom_hifi]

Ovo je zaista impresivno. Sami tekst. Shema čak i nije nešto komplicirana, da budem iskren. Koliko disipacije se sveukupno očekuje?

[davorin]

~ 800-850W ili možda čak koji vat više dok nema signala. Pri slušanju glazbe će se grijanje smanjiti, kao što je i uobičajeno za klasu A.

[davorin]

Radovi na limariji i montaža dijelova:

[davorin]

Nastavak radova:

[Edison]

Davorine, lijepo ti to pakujes...

[tom_hifi]

Ovo je vrlo uredno!! Hoće li se to moći čuti/vidjeti na TF-u?

Bravo Davorine.

[Master of disaster]

Gušt vidjeti!