Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

Re: Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

PostPostao/la Bepone » Uto tra 28, 2020 12:53 pm

Ivor napisao:Možda bi bilo razumljivije da sam bar na šemi nacrtao jedinstveni primarni namot sa srednjim izvodom i napisao 1:1 i 8kΩ. Onda ne bi bilo jasno zašto je u simulatoru samo 2kΩ i sve skupa bi ispalo kao neka muljaža. :?:
Kako god okreneš, uvijek je r*t straga :D

ma ca muljaza? ne kuzin ja tvoju terminologiju, objasnjavat nesto preko teorije zavjera? :lol: mislin da se treba drzat striktno tehnickih stvari, bez spominjanja zavjera i isusa svakih par redova :mrgreen:
Bepone
 
Postovi: 5149
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

PostPostao/la Bepone » Uto tra 28, 2020 12:56 pm

Ivor napisao:Na kraju krajeva, PP pojačalo u klasi AB može se napraviti i na druge načine: SRPP, Ciklotron, Futterman... Uvjeti rada same elektronke mogu biti isti kao kod gore opisanog klasičnog spoja.
SRPP.png
Gdje je onda tu Raa?

drzi se teme nu, najjednostavniji PP spoj klasika, sa Raa, ako zelis nesto pojasnit..ako zelis glavinjat po svemu nista od te teme
Bepone
 
Postovi: 5149
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

PostPostao/la vilim » Uto tra 28, 2020 4:37 pm

Ivor, započeo si temu koja je vrlo složena i ne može se objasniti u nekoliko kratkih komentara i sličica. Sumnjam da neki forumaš skromnog znanja iz elektronike može shvatiti rad PP pojačala upisujući neke podatke u ponuđene rubrike. PP pojačala mogu raditi u tri moda i to: rad u klasi A, AB1(AB2) i B klasi. Svaki režim rada ima svoje prednosti i nedostatke i ne može se trpati sve u isti koš. Ako PP pojačalo radi u klasi A tada se struja jedne cijevi povećava a druge u istom iznosu smanjuje. Inducirani izmjenični naponi u oba primarna namota (N1+N1) imaju isti smjer i oni se zbrajaju tako da na krajevima imamo ukupni napon Uaa koji dignut na kvadrat i podijeljen iznosom preslikanog sekundarnog tereta iznosa Rsx4(N1/N2 )exp2 daje efektivan iznos snage. Simulator onome koji previše ne zna o ovoj materiji ne znači gotovo ništa već je to dobar alat za onoga koji zna računskim putem odrediti sve parametre i onda izvršiti provjeru svojih izračunatih vrijednosti putem simulatora. Rad PP pojačala ne može se promatrati u radu samo jedne cijevi (osim B klase) već se cijela stvar promatra preko jedne ekvivalentne ili kompozitne cijevi triode ili pentode koju vidi i simulator. Ova fiktivna cijev (računski model) koju nazivamo sastavljena, složena ili kompozitna konstruira se tako da se uzmu dvije statičke karakteristike izlaznih cijevi zarotiraju za 180 stupnjeva oko naponske osi a njihova ishodišta 0V razmaknuta su za dvostruki iznos napajanja. Sada se konstruira nekoliko karakterističnih točaka tako da se promatra na jedno karakteristici porast a na drugoj pad struje za neku promjenu Ugk. Ja sam si dao truda i nacrtao sam nekoliko takvih sastavljenih karakteristika i tek tada možeš kazati da si osjetio rad PP spoja što ti neće pokazati nikakav simulator . Navesti ću ti primjer pentoda koje u PP izvedbi pokazuju ponašanje nove cijevi kod koje se počinju razmaci između karakterisika (Ia - Uak) za pojedine Ugk međusobno poravnavati tako da nema više onih zgusnutih i raširenih ekvidistanci a time se značajno smanjuju izobličenja. Što se tiče trioda praktički nestaju sve one početne zakrivljenosti i pojavljuju se "pravci" u jednolikom razmaku po naponskoj osi. Sada se u tu sastavljenu karakteristiku ucrtava radni pravac i preko vršnih izmjeničnih vrijednosti za Ia i Uak određuje snaga i vrijednost Raa/4 a temeljem toga određuješ odnos 2N1 i N2 zavoja. Na taj način funkcionira i simulator ali to ne vidiš. Rad u klasi AB1 kreće najprije radom u klasi A i nakon toga prelazi u klasu B. Naravno da ćeš imati različite nagibe radnih pravaca a što uzet kao relevantnu vrijednost ovisi o tvom iskustvu ili uzeti neku srednju vrijednost. Rad u klasi B je sasvim druga priča koja se može analizirati na jednoj karakteristici i ne treba crtati Ia - Uak složene zajedničke cijevi zato što vodi samo jedna cijev a druga čeka za to vrijeme dok ne preuzme vođenje. Simulator je odlična stvar ali za onoga koji je sve točno matematički izračunao i na kraju uz kavicu s mlijekom želi provjeriti svoj rad a nikako ne suprotno.
vilim
 
Postovi: 259
Pridružen: Pet stu 06, 2015 9:33 pm

Re: Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

PostPostao/la Bepone » Čet lis 01, 2020 11:17 am

jel ima ovaj simetrix nekamo symbole lampi? da ne crtam sve od nule..ne moren nac, a ni na netu vise nema za preuzet?
Bepone
 
Postovi: 5149
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

PostPostao/la Ivor » Pet lis 02, 2020 3:05 pm

Bepone napisao:jel ima ovaj simetrix nekamo symbole lampi? da ne crtam sve od nule..ne moren nac, a ni na netu vise nema za preuzet?
Ja sam ih sve sam nacrtao. Nije teško, samo treba malo strpljenja. ;)
Imam problem za svako rješenje
Avatar korisnika
Ivor
 
Postovi: 319
Pridružen: Sub ožu 16, 2019 12:27 pm
Lokacija: SLO

Prethodni

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Majestic-12 [Bot] pregledava forum i 10 gostiju