Variable Gain Preamp

[davorin]

ECC89 i ECC189 imaju vrlo sličnu karakteristiku sa promjenjivom strminom kao i spomenuta elektronka 6386, a i namjena im je jednaka.

[joe dalton]

Dakle, ovo nije projekt već čista znatiželja jer mi se ideja čini vrlo zanimljiva i volio bih nešto naučiti o tom konceptu. Čitam o projektu/proizvodu Transcendent Suond predpojačalu koje koristi upravo taj pristup, a ovdje su detalji - https://www.transcendentsound.com/slider.html" target="_blank" target="_blank
gdje Bruce Rozenblit (koji smatra da su njegovi uradci naj, da je on naj itd - ko će ga znati) objašnjava prilično logično priču oko varijabilnog gaina, ali...
To njegovo čedo (čudo?) koristi ekstra i deluhe skupu lampu (>100€ komat) a mene interesira zašto baš tu lampu ili se može koristiti nešto pogodnije za normalne penziće a da zadrži isti princip?
Dakle, ajmo malo laprdati o tome, dosta mi je Passa i njegovih uparivanja i nenabavljivih dijelova....

Mislim da lik na kompliciran način rješava nepostojeći problem i pravi veliku filozofiju oko toga.
Skupa lampa, kompleksan sklop i onda opet ima volume pot (pretpostavljam ispred lampe?).
Mogao je staviti buffer na izlaz kako Bepo kaže i riješiti problem. A i to se može izbjeći pametnim odabirom potenciometra i ukoliko je kapacitet sljedećeg stupnja u nekim normalnim granicama.
Osobno imam na izlazu DAC-a 10k pot. Kapacitet interkonekta 70ak pF, ulazni kapacitet pojačala u sljedećem stupnju 7pF.
Nek je sve skupa i 100pF brzinska računica daje gornju graničnu frekvenciju 160kHz. Meni dosta.

[vilim]

Pojačala s promjenljivim pojačanjem poznata su gotovo 70 godina osobito u radioamaterskim krugovima koji su da bi mogli slušati udaljene veze svojim prijemnicima dodavali ulazna VF predpojačala promjenljivog pojačanja. Početkom 60-ih godina pojavom novih pentoda s eksponencijalnom transfer karakteristikom EF85, EF89, EF184 ili starije kao 6K7 časopis Radioamater objavljivao je amaterske gradnje prijemnika koji su koristili sklopove pojačala s promjenljivim pojačanjem. Strmina eksponencijalnih pentoda mijenja se u granicama Smin do Smax i taj omjer se u pravilu kreće oko 100 puta. Pojačanje se najčešće podešavalo negativnim prednaponom Ugk koji se kretao od 0V pa sve do gotovo -50V. Za svoju dušu sagradio sam jedan AM srednjevalni cijevni regeneracijski ili AUDION kako smo ga nazivali prijemnik s kojim sam redovito slušao vijesti Radio Zagreba osobito one u 22.00 sati što je postalo kao kultni obred . Svi koji su se bavili radioamaterizmom znaju što znači audion dovesti pred početak samoosciliranja kada mu je osjetljivost maksimalna i čuti željeni signal. I to veliko zadovoljstvo koje je bilo više nego hobi uzeo mi je čovjek koji se redovito javlja na našem forum jednim KLIK potezom i sve ugasio a zove se Davorin i poslao u povijesnu ropotarnicu AM srednje valni odašiljač Radio Zagreba. Prednapon Ugk regulirao sam potenciometrom u katodi i mrežom od tri otpornika u krugu istosmjernog napona. Područje regulacije prednapona cijevi EF85 kreće se od -1 do -35V i to dobro radi za radijski signal . Pojačanje se može regulirati i promjenom napona zakrilne G2 rešetke . Danas najveći broj shema pojačala s promjenljivim pojačanjem sadrži operaciona pojačala iz razloga što se jednostavno i precizno mogu realizirati a potenciometar se stavlja u krug NPV invertirajućeg pojačala . I to ima svojih nedostataka jer promjenom NPV mijenjate pojačanje a time i propusnu širinu BW . Budući da se brojčana vrijednost potenciometra nalazi u brojniku računskog izraza za pojačanje možemo ostvariti linearnu ili logaritamsku promjenu pojačanja ovisno o ugrađenom potenciometru. Nisam nikada koristio ovaj spoj u regualaciji glasnoće kod audio pojačala i ne mogu ništa kazati o prednostima i nedostatcima ali u ovom trenutku bih ga zaobišao. Mislim da je ovaj sklop primjereniji u mjernoj i regulacijskoj tehnici a ne u području audio pojačala !!..

[grunf]

ja isto koristim logiku joe daltona , znači DAC i 10k pot, ulazni kapacitet pojačala ne znam ,ali ako računam da imam dva feta u paraleli na ulazu u najgoru ruku imam oko 60pF šta uz DACev mali izlazni otpor koji je sigurno ispod 50R i ima nešto viši napon oko 6Vpkk imam idealne uvijete za rad bez ikakvog pretpojačala i dovoljno visok frekventi opseg, tako da imam samo DAC IC, dvije lampe ,pot. pa pojačalo snage i to je to šta se tiče puta signala

kod mene na otoku se zna reći kad se mišaju karte ; šta gov.. više mišaš više smrdi

[Bepone]

kad si na niskim impedancijama onda nema nikakvih problema.. jedino 10k more bit veliko opterecenje za lampaski krug prije ako postoji u krugu, pa tu opet mora neki buffer doci, izmedju lampaskog stupnja i takvog niskoimpedantnog pota..
nedavno mi je zatrebao volumen ctrl pa sam si ovo napravio sa JFETIma, DC vezan buffer, pot ispred , offset na izlazu je 0-1 mV, upario sam fete, pa nema ni izl. kondica

peti.jpg

, smd ,par cm x par cm plocica lako se ugradi na prednji panel sve na pot, cijeli sklop

[davorin]

... pentoda s eksponencijalnom transfer karakteristikom EF85, EF89, EF184 ili starije kao 6K7 časopis a zakrilne G2 rešetke..

Mala korekcija! Vjerujem da si mislio na EF183 jer je to elektronka koja ima eksponencijalnu karakteristiku, a EF184 je prilično linearna.

[davorin]

... I to veliko zadovoljstvo koje je bilo više nego hobi uzeo mi je čovjek koji se redovito javlja na našem forum jednim KLIK potezom i sve ugasio a zove se Davorin i poslao u povijesnu ropotarnicu AM srednje valni odašiljač Radio Zagreba. ..

Ne svojom voljom i na svoju žalost!

[ilimzn]

Regulacija pojačanja nelinearnim cijevima se može koristiti za audio ali to nije ni izdaleka idealno riješenje jer je cijev u svakom dijelu karakteristike nelinearna a signal je relativno velik u pdnosu na RF slučaj, tako da takva riješenja imaju relativno veliko izobličenje.
No, postoji riješenje koje bolje radi ali na žalost ima linearnu karakteristiku atenuacije pa je teško osigurati jednakost atenuacije dva kanala s visokom preciznošću na velikim faktorima atenuacije.
Cijev koja to radi se zove Gated Beam Discriminator (GBD) i izvedenica je beam tetrode. Cijev ima jednu katodu, jedan G1, po jedan par G2 i jedan par tzv. beam anoda, te jedan par pravih anoda. U principu cijev radi kao pentoda, s time da je sustav elektroda sličan katodnoj cijevi. Ideja je pentoda koja ima anodu podjeljenu na dva jednaka dijela, a elektroni sa katode formiraju zraku, koja sa jednakim signalom na beam anodama (ekvivalent G3 u pentodi) pogađa obje anode. No, kada se na beam anode dovede diferencijalni istosmjerni signal, zraka se skreće i manji dio pogađa jednu, a veći drugu anodu. Maksimum je naravno sva struja na jednoj i praktično nikakakva na drugoj anodi. S obzirom da je struja kontrolirana sa G1, ako se na nju dovede ulazni signal, na anodama će se pojaviti pojačani signal, jednak na obje, a dovođenjem diferencijalnog istosmjernog napona (pozitovnog na jednu, negativnon na drugu beam anodu ili obrnuto) se proporcionalno mijenja dio struje koji pogađa svaku anodu a time i atenuira signal. Ovisno o tipu, takve cijevi su vrlo linearne s obzirom na ulazni signal, a atenuacija je vrlo približno diferencijalna na dvije anode. Točnim podešavanjem napona na beam anodama je moguće prilično dobro utrimati da dvije cijevi rade isto, no kod ekstremnih otklona zrake (najveća atenuacija na jedoj anodi) se greške povećavaju.