Phoenix SE

[harkonen]

Ja tu zaista ne vidim što je supertriodno? Vidim samo klasični pentodni spoj.....
Dioda? Da g2 ne bude pozitivniji od anode? Kad? U jednom kratkom trenutku gašenja kada se kroz onaj otpornik prema g2 nešto sporije prazni elektrolit na g2? Ništa, treba malo pročitati autora da se vidi što je pjesnik htio reći...
Da li je supertriodno to što tu radi jaka povratna sa sekundara na katodu izlazne lampe?
Previše povratne(ih) za moj ukus.

Edit:
aha - bacio oko na autorove članke. Nemam komentara. Takve stvari neće proći u trajnu dobrotu i kanone.
Sve dok imamo "pravih" trioda dovoljno za amplifikacije. A imamo.To je samo moje mišljenje.
I ne osporava da ovaj Phoenix dobro može zvučati, dapače.

[davorin]

Kod odašiljačkih elektronki čije G2 mogu imati jako visoke temperatute je moguća negativna struja G2 u momentima kad je zbog prekoračenog pobudnog napona u pozitivnom djelu periode na G1 (anodni napon se spusti tada na minimalnu vrijednost, blizu nule!) poteče struja s anode na G2. Druga rešetka G2 je u tom trenutku, po potencijalu i po temperaturi, zapravo katoda u diodnom sistemu koji još čini i anoda na kojoj je i izmjenični napon zbog transformatorskog opterećenja i njegove povratne indukcije. Takav protok struje bi dodatno grijao G2 i kao neliaran otpor (diodni efekat) dodao svoju "porciju" izobličenja u ukupni signal.
Elektronke EL84 i EL86 ne mogu na G2 izdržati takve temperatue (jednostavno "padnu" i elektronka prestane raditi!) da bi do toga efekta moglo doći, pa je umetnuta dioda, koja bi takve struje trebala spriječiti suvišna.

[zuzi]

@davorin
Neće se ponoviti.

[davorin]

@davorin
Neće se ponoviti.

Bez brige, nisam uvrijeđen!

[midruzin]

Čestitke Precedniku na uradtku. Sviđaju mi se njegovi old time ovali. Tako i ja radim, nabavim si jeftino ili badave odgovarajuće stare zvučne kutije od linija ili dr. i na njih jednostavno nakalemim zvučnike. Preko 90% posla i muke oko izrade zvučnih kutija je izbjegnuto. Sad su dodirnuti, a ovo je prilika da se otvori nova tema o STC pojačalima. Bilo bi jako dobro, da neko od forumaša koji ih je radio, iznese svoj projekt na forumu i iznese svoja iskustva s njima, pa da se povede temeljita rasprava. Naši znalci će s teoretske strane imati sigurno što reći o njima. Naročito me interesira kako zvuče u stvarnosti. Po izgledu bi to trebala biti neka vrsta SRPP-a, DC coupled s jakom povratnom vezom i tim stoping diodama, koje baš i nemaju nekakvu realnu utemeljenost. S obzirom koliko je popularan u Japanu, ne vjerujem da je loš. Pošto me to živo interesira, prije ili kasnije ću za probu napraviti mali STC s materijalom iz starih radia.

[Master of disaster]

Naletio sam na jednu stranicu posvećenu supertriodnom spoju, ja nemam dovoljno znanja da bi pratio to štivo ali ako nekoga zanima... http://www2u.biglobe.ne.jp/~hu_amp/amput3e.htm

[COYG]

Ovo je šema ampa sa EL84. Molim znalce, da predlože prlagodbu ove šeme za izlaznu cijev EL86.

prhoenix amp.gif

A koliki su ulazni napon i impedancija za ovaj sklop i kako utječe ovaj feedback otpornik ako se smanji/poveča?
Hvala na odgovoru te Sretan Uskrs svima koji ga slave!

[davorin]

Na anodi EL86 možemo očekivati ~110V izmjeničnog napona (P=5W; Ra=2500 Ohma). Otpornik negativne povratne veze od 1,5 MOhma je spojen u seriju s 60 kOhma (paralelnim spojem anodnog otpornika ulazne triode od 68kOhma i odvodnim otpornikom prve rešetke EL86 od 470 kOhma) i s njim čini naponski djelitelj za ~110Veff , pa na taj otpornik "otpada" naponska porcija oko 4,2Veff koji predstavlja napon povratne veze. Za punu pobudu EL86 treba na prvu rešetku dovesti oko ~7Veff, pa ako tome dodamo i ta 4,2Veff, dobijemo da nam pobudna elektronka treba osigurati oko ~11Veff za punu pobudu.
Iz podataka za ECH81(triodni dio) se može naći podatak da je pojačanj oko 22 puta (uz Ua=100V), a kako katodni otpornik nije premošten kondenzatorom, realno pojačanje će biti ~2 puta manje, dakle oko 11 puta.
To znači da ako dovedemo na rešetku ECH81(trioda) ~1Veff, na anodi ćemo imati oko ~11Veff, a to upravo toliko koliko nam treba za punu pobudu izlazne elektronke.
Ulazni otpor određuje odvodni otpornik rešetke ECH81(triode), a on je 50 kOhma.
Takvu "idealnu" kombinaciju malo "kvari" negativna povratna veza ostvarena spajanjem katodnih kondenzatora EL86 na izlaz prema zvučniku. Na 4 Ohmskom zvučniku će 5W ostvariti oko ~4,5Veff, koje će za taj iznos umanjiti dovedeni pobudni napon. Dakle u ovom novom, kompleksnom slučaju, nam za punu pobudu treba ~7+4,2+4,5=~15,7Veff.
Ako tih ~15,7Veff podjelimo s pojačanjem ulazne elektronke od 11 puta, dobijemo da nam za punu pobudu nam treba oko ~1,45Veff na rešetki ulazne elektronke.
Kompliciranu i točnu matematiku sam izostavio, ali nadam se da su zainteresirani shvatili princip.

[davorin]

Naletio sam na jednu stranicu posvećenu supertriodnom spoju, ja nemam dovoljno znanja da bi pratio to štivo ali ako nekoga zanima... http://www2u.biglobe.ne.jp/~hu_amp/amput3e.htm" target="_blank

Otvorena je tema SUPERTRIODA, pa bi bilo to zgodno tamo premjestiti!

[ilimzn]

Ovo nije supertrioda vec schade povratna veza klasicnog tipa, i to dosta navucena.
Ulazna trioda nema bypass na katodi zato da joj unutrasnji otpor bude povecan kako bi vise slicila pentodi koja se tipicno rabi za ovakav tip lokalne NPV. Stvar je u tome da unutrasnji otpor triode 'smeta' za korektno dijeljenje napona sa anode izlazne cijevi tako da faktor dijeljenja ne ovisi samo o povratnom otporu i anodnom otporu prve triode, vec i o unutrasnjem otporu te triode - problem je sto on nije konstanta. Dodatna je uloga katodnog otpora bez bypass-a linearizacija ulazne triode. Ponovno, to je danak izvodjenju Schade NPV na triidu umjesto pentode, efekt na ulaznu triodu je providno znacajno smanjem anodni otpor, sto bi u opcenitom slucaju kod triode povecalo izoblicenja i smanjilo maksimalni izlazni napon. S obzirom da nije potrebno puno izlaznog napona, problem je izoblicenje, lokalna NPV preko katodnog otpora bez bypass-a to rijesava.

Supertrioda je slucaj schade povratne veze u kojoj povrat s anode (izlazne) pentode na njenu resetku G1 nije otpornik, vec druga trioda (najcesce spojena u diodu). Ta se trioda mora dosta pazljivo odabrati. Ideja tog sklopa je da se u prenosnoj karakteristici pojacala s NPV element u NPV pojavljuje 'zrcalno' - primjerice, kondenzator u NPV od pojacala cini niskopropusni sklop, slicno kao da je u seriju s pojacalom stavljena komponenta 'zrcalna' kondenzatoru - zavojnica.
U supertriodnom spoju je u NPV trioda, jer se nelinearni element u NPV pojavljuje u prenosnoj karakteristici kao obrnuto nelinearni element. Ako je samo pojacalo trioda, tada trioda u NPV ispravlja nelinearnost triode u pojacalu, i teoretski se dobije 'idealna' trioda.