CFA-izlazna pojačala

[vilim]

Bepone , ja sam također zagovaratelj kako pojačala treba ispitivati u dva moda uzbude, sinusna uzbuda za snagu a pravokutna za stabilnost rada i izobličenja koja nam sinus na osciloskopu neće
baš pokazati. Svi koji su se bavili analizama i prijelaznim stanjima električnih mreža znaju da se konačno ustaljeno rješenje dobije zbrajanjem prisilnog odziva i odziva uslijed akumulirane energije u LR elementima. Ako LC kombinaciju naglo priključiš na istosmjerni izvor koji ostaje trajno uključen nastaju periodičke neprigušene oscilacije ili ako ukloniš izvor i te priključne točke kratko spojiš opet nastaju neprigušene oscilacije (idealan slučaj). Oscilacije utihnu ako mreža ima otpornost R koja će sve to pretvoriti u toplinu. Kratki uvod kako bi se bolje oslikalo stvarno stanje. Istitravanje nakon prestanka impulsa (bez obzira što je ovo ustaljeni, periodički proces) ukazuje na akumulirani naboj ponajviše u mosfetima bez obzira što je ovo spoj zajedničkog drejna. U svakom slučaju ja bih se pozabavio vrijednostima otpornika u krugu gejta kao i dinamičkim izlaznim otporom drajvera koji očito ne može brzo utrošiti akumulirani naboj tj. prevesti ga u toplinske kalorije !! A što se tiče ispitivanja s pravokutnim naponom od toga svi bježe jer tada više nema muljaže . Poznam ljude koji su ispitivali (dotjerivali) Krklecova pojačala koja kad im staviš pravokutnu uzbudu nešto više frekvencije izlaz u najboljem slučaju daje trapez ako ne neke nedefinirane krumpiroide a sa sinusnom uzbudom na izlazu se pojavi opet neki sinus kojeg ne možeš osciloskopski jednostavno provjeravati..

[Bepone]

Brzih? Naglih? Što onda reći za izlazni stupanj pojačala u klasi D koje radi na 500kHz s amplitudom kvadrata 160V, i brzinom brida 80ns (=2000V/us) koje još uvijek treba imati rezoluciju širine impulsa u jednoznamenkastom području. U normnalnom audio signalu nikada nema nista ni slično izlazu poštenog generatora kvadratnog valnog oblika i kada se mjeri nije loše ograničiti brzine bridova na nešto suvislo. Pri tom ne moslim na 20kHz, pravi uvid se stiče na signalima limitiranim na 200-500kHz ali nešto debelo u MHz nema smisla gurati u audio pojačalo s povratnom vezom koja je optimizirana da iz sklopa izvlači najveću širinu pojasa i očekivati savršenstvo kvadrata na izlazu. Ono što se u tim slučajevima vidi je produkt komponenti daleko izvan audio banda, izazvanim istim takvima na ulazu, šifra smeće nutra = smeće van.

ako malo pogledas nemam tog peaka na generatoru, samo kad upalin amp nastane. kako je moguce da amp izoblici ulazni signal generatora to prvi put vidin (probao na dva generatora)? mozda zato jer mi je izmedju signalne mase ulaza i izlazne mase otpornik od par oma, po projektu?
a i malo je preveliki peak istitravanja , o tome se radi, ako na lampasu imam skoro idealan 10kHz a na OTLu i daleko vise izgled pravokutnika , onda to ocekujen i od tranzistorca pa makar mu prislino smanjivao BW. necu pojacala ispitivat drugacije nego odmah kvadrat na 20kHz i jos paralelno otporniku C, i gledat ca se desava sa prelaznim stanjima. pa spojin i pravi zv pa snimim odziv tu se vidi kontrola ampa i koliko je dobar., ca mu pravi zvucnik dela od amplitude. najbolja pojacala meni na uho su imala i najbolji izgled pravokutnika na 10kHz pa na dalje koliko moze, to je ispao "najlaksi" zvuk za slusat.
tako da ja i dalje ostajem na svome, ispitivanjem kvadratom puno toga se vidi , kao i trokutom

[Bepone]

Kratki uvod kako bi se bolje oslikalo stvarno stanje. Istitravanje nakon prestanka impulsa (bez obzira što je ovo ustaljeni, periodički proces) ukazuje na akumulirani naboj ponajviše u mosfetima bez obzira što je ovo spoj zajedničkog drejna. U svakom slučaju ja bih se pozabavio vrijednostima otpornika u krugu gejta kao i dinamičkim izlaznim otporom drajvera koji očito ne može brzo utrošiti akumulirani naboj tj. prevesti ga u toplinske kalorije !! A što se tiče ispitivanja s pravokutnim naponom od toga svi bježe jer tada više nema muljaže . Poznam ljude koji su ispitivali (dotjerivali) Krklecova pojačala koja kad im staviš pravokutnu uzbudu nešto više frekvencije izlaz u najboljem slučaju daje trapez ako ne neke nedefinirane krumpiroide a sa sinusnom uzbudom na izlazu se pojavi opet neki sinus kojeg ne možeš osciloskopski jednostavno provjeravati..

stavljaju se gejt stoperi cca 250-300 oma na jedan a 400-470oma na drugi fet (raliciti radi ul.kapaciteta koji je razlicit za >P i N) ..
ca onda za taj zub, moran znaci napraviti put prema masi na tim MHzima?

p.s. od navedenog iman i ja trafoe, to je sve slabo

[aparatusonitus]

Bepo, digni jedan kraj C1/C2 u zrak pa provjeri ponovo kvadrat.

[dadod]

Bepo, digni jedan kraj C1/C2 u zrak pa provjeri ponovo kvadrat.

Nece to nista promjeniti.
Neka poveca C29 (ulazni LP filter)ako je mu je bas tako vazno kako izgledaju pravokutnici.

Bilo bi bolje da slusa muziku umjesto pravokutnika.

[Bepone]

ocu.. kad buden opet otvarao.. amp dobro dela, zatvoren je, nakon par kratkih spojeva ujutro i zamjene drivera radi cijeli dan. prije se pregrijavao radi onog biasa, sad je mlak to je sve normalno.
zvuk mi je ok pa idem crtat novi veci pcb za njega da sve lepo stane bez guranja, da se moze lako servisirat i mjerit tocke , a i da ima prihvat za veca hladila za drivere.. vidin da ovo ca sam se skrumpirao od nekih prirucnih hladila nije bas jedan driver sa vecim hladilom je na 44 stC, ova druga strana sa manjim hladjakom ima 65 stC ca je uvjetno ok.
ca se tice izgleda pravokutnog signala, sve je bitno za saund, od izbora otpornika /vrste materijala, kondica, tranzistora, napona napajanja, trafa, a na kraju i izgleda pravokutnika, to sve skupa cini zvuk ampa, ne delamo fasade ni mijesamo cement na zidariji da je sve ofrlje i bezveze, stilom kako ispadne ispadne, nego ultimativni hi-fi koji stvara neku ugodu, sve se broji i akumulira. ako sam potrosio dane da bi sve to upario i godine da bi skupio materijal koji sam zelio i sastavio ovu skalameriju, moren i jos par dana za fine tuning da bi to izgledalo kako ja zelim

[dadod]

To je u redu, treba fini tuning.
Dodavanje kondenzatora na lateralce nece promjeniti izgled pravokutnog signala, Ono prebacivanje (overshooting) se dogadja u brzom ulaznom dijelu koje onda reagira na prebrzi pravokutni signal, ali i u tom slucaju smirivanje (time seting) je vrlo kratko oko 1usec.
Povecaj C29 na 680pF i bit ce OK.

[vilim]

Kondenzatori C1 i C2 koji se spominju u komentarima su prilično problematični na ovom mjestu. Kada su spojeni neki Diy samograditelji u ovakvim konfiguracijama imali su oscilacije u MHz području što kaže da pojačalo bez povratne veze ima preveliko unutarnje pojačanje koje se kreće u granicama 2000 do 10 000 puta što se može utvrditi simulacijskim programom i zato i bez problema već sa desetak krivih pikofarada u vodovima i slično krene u samooscilacije. Emiterski otpornik reda veličine 27 do 100 0hma bez kondenzatora značajno će linearizirati prijenosnu karakteristiku ( Ie - Ube ) , smanjiti kritično unutarnje pojačanje Ao bez NPV i najvjerojatnije ustabiliti rad pojačala. Nameće mi se i još jedno pitanje za forumsku diskusiju- Ovaj spoj tranzistora Q6 i Q8 (PNP i NPN ) znao se pojavljivati u shemama izravno spojenim emiterima prema +Ucc i prema -Ucc i stvarali su oscilacijske probleme, slijedeći potez bio je dodavanje otpornika premoštenog kondenzatorom i ponovo smo dobili iste dinamičke uvjete rada i iste probleme. Kondenzatori "sikter" a emiterski otpornici ostaju i nema više problematičnog rada !!..

[dadod]

Kondenzatori C1 i C2 koji se spominju u komentarima su prilično problematični na ovom mjestu. Kada su spojeni neki Diy samograditelji u ovakvim konfiguracijama imali su oscilacije u MHz području što kaže da pojačalo bez povratne veze ima preveliko unutarnje pojačanje koje se kreće u granicama 2000 do 10 000 puta što se može utvrditi simulacijskim programom i zato i bez problema već sa desetak krivih pikofarada u vodovima i slično krene u samooscilacije. Emiterski otpornik reda veličine 27 do 100 0hma bez kondenzatora značajno će linearizirati prijenosnu karakteristiku ( Ie - Ube ) , smanjiti kritično unutarnje pojačanje Ao bez NPV i najvjerojatnije ustabiliti rad pojačala. Nameće mi se i još jedno pitanje za forumsku diskusiju- Ovaj spoj tranzistora Q6 i Q8 (PNP i NPN ) znao se pojavljivati u shemama izravno spojenim emiterima prema +Ucc i prema -Ucc i stvarali su oscilacijske probleme, slijedeći potez bio je dodavanje otpornika premoštenog kondenzatorom i ponovo smo dobili iste dinamičke uvjete rada i iste probleme. Kondenzatori "sikter" a emiterski otpornici ostaju i nema više problematičnog rada !!..

Mislim da nisi razumio kako radi kompenzacija u ovom pojacalu.
Ako zelis znati vise pogledaj ovdje: https://www.diyaudio.com/forums/solid-s ... c-tmc.html" target="_blank

[grunf]

bepo, ovo je pojačalo za tebe
DC-10MHz ,1kV/us