Ozbiljni proizvodjaci hladnjaka daju podatke za svoje proizvode od kojih nam je najvazniji Rth u K/W. Taj nam govori za koliko Kelvina (isto je i u Celzijusima) ce se povceti temperatura hladnjaka na svaki Watt koji mora ohladiti. Kod A-klase je lako odrediti disipaciju, znamo struju i napon kroz izlazne tranzistore. Ako to ne znamo, znamo ocekivanu snagu , a takva pojacala tesko mogu imati efikasnost vecu od 20%, znaci za svaki Watt koji daju, griju 5 Watta.
Nekoliko puta je napisano da crni hladnjaci bolje hlade od onih prirodne boje aluminija, cak se navela i 10% veca efikasnost. Medjutim, to bas ne stoji. Na hladnjaku temperature 60°C mozemo drzati ruku tek dvije sekunde, dakle tu temperaturu ne bi trebalo prelaziti. A na 60°C boja hladnjaka ne igra tako znacajnu ulogu. Da se radi na oko 200 stupnjeva tad bi se pokazale razlike u efikasnosti crnih i "bijelih" hladnjaka. Na temperaturama koje nas zanimaju, nema razlike, osim u teoriji.
Ako uzmemo da u nasim sobama ljeti moze biti i do 30°C, a ne zelimo preci temperaturu hladnjaka od 60°C, dakle mozemo dozvoliti povecanje od 30 Kelvina ili Celzijusa. Pojacalo u A-klasi od 20W ce disiprati oko 100W. Kad to podijelimo rezultat je da trebamo hladnjak od 0,3 K/W. To su dimenzijama i tezinom vrlo ozbiljni hladnjaci.