AYA II DAC

[ilimzn]

a jel se može to ovako riješiti:
stavim ledicu na 12 v napajanje uz otpornik od 1k i onda vidim koliki je pad napona zbog ledice?

Kako ti to mislis, ZBOG ledice? Gdje pad napona?
Opet se uporno ne razmislja i ne razumije u sto se gleda iako se 1001 puta gledalo u istu stvar - nekakve krivulje. Konkretno odnos napona i struje na LED. Buduci da LED nema trecu kontrolnu elektrodu, za svaki LED imas jednu krivulju. Mislim da je crtanje radnog pravca objasnjeno jedno 1000 puta po raznim forumima. Crta se na U-I dijagramu elementa. Jel negdje pisalo da je bitno koji je element?
Pa lijepo nacrtas graf LED do napona 12V. Imas tocku 12V,0mA. Isto tako imas tocku 0V, 12/1000A = 12mA. Povuces pravac kroz te dve tocke. Nadjes sjeciste s krivuljom LED. Pogledas koliki je pad napona i struja na LED. Ostatak napona je na otporniku, valjda ne moram napisat kolika je struja. Ponovi do mile volje za bilo koju kombinaciju otpora, napona, vrste LED.

Nadalje, ako je oznaceno na dijagramu 20mA, jel BAS PISALO da LED _TREBA_ 20mA da radi? Koliko ja vidim, na dijagramu ima podosta tocaka na kojima struja nije nula. Nije recimo palo na pamet da bi 20mA mozda bila MAKSIMALNA suvisla struja na kojoj bi netko tjerao LED? Sto ce biti ako kroz LED ide 1mA? Svijetlit ce 'u se'? Pa za milog boga valjda je logicno da ce svijetlit slabije. A koliki je napon tad na njoj, kao sto je iz ovog dijela teme jasno, je nepredvidljivo, dakle NE MOZE se uzeti za neku konstantu ako struja nije donekle konstanta, i nije mjerodavna velicina. Na jednoj LED ce na 2V bit 10mA na drugoj 20, na trecoj 15, dakle to sigurno NIJE relevantna velicina koju celimo stabilnom jer bi bilo totalno nepredvidljivo koliko bi LED jako svijetlila.

Ajmo jos malo logike - pogled na dijagram pokazuje da se jedna velicina mijenja razmjerno malo u odnosu na drugu - od nekog napona praga napon na LED se relativno malo mijenja u odnosu na struju kroz LED. Za 10x promjenu struje, napon se promijeni 10-20% ovisno o tipu. Dakle, moze li LED sluziti kao stabilizator napona (tj. element na kojem napon ostaje relativno stabilan u odnosu na struju) ili stabilizator struje (dakle element kroz koji struja ostaje relativno stabilna bez obzira na napon)?

Dakle:

ako sam ja dobro shvatio, za tu ledicu u AYA2 dac-u je bitna njena struja (recimo tih 20mA)?

Jesi li stoga dobro shvatio? Ako je bitna struja, zasto onda selektiramo LED za odredjen pad napona na njoj? Koliko ce na strujui kroz LED u konkretnom spoju uticati hoce li pad napona biti 2, 2.1 ili 1,9V? I uopce, gdje je ona u shemi i treba li ista posebno zdvajat o njoj? Mislim, ako se vec radi gotov projekt, ja sam siguran da u dokumentaciji pise koja joj je namjena.

Koliko shvaćam, ledica treba određen napon za svoj rad koji može varirati pa tako ledica od 2v nije od 2v već je recimo od 1,7v do 2,5v, bar je tako sudeći po tablicama..

Opet logika. LED konvertira elektrone u fotone. Kako se zove pojava protoka elektrona? Napon, ili struja? Dakle sto treba LEDici da radi, napon ili struja? Sto je uzrok, a sto poslijedica?
Dodatni dokaz: ako pri istoj struji na raznim LED iz iste proizvodnje dobivamo razne napone na istoj struji, sto je poslijedica, napon, ili struja?
Bez ove osnove uopce nemoj ni usporedjivati LED razlicitih boja u odnosu na pad napona (*) badava tablice ako ne znas interpretirati sto pise u njima.

takodjer, npr. maximalni napon na koji se priključuje plava ledica je 5v iako se svugdje piše da je ona 3,6-4v....

A koliko ti je trajala (u milisekundama) plava LED spojena bez predotpora na 5V? BAdava sve tablice ovog svijeta ako nisi uz zdrave oci sposoban doslovno procitati sto u njima pise. Imas lijepo dijagram, kolika je struja kroz plavu LED kad je na njoj 5V? Hoce li ona to izdrzati? Pa sad... ili razmisljaj, ili citaj. Pisalo je na plotu ku... pa se mujo naspranjio. Mozda se trebas i ti. i molim te, te fore 'ja sam glup' su stvarno otrcane i prevode se sa 'meni se ne da razmisljat'. Ako ti se ne da, odi se bavit uzgojem gljiva ili tako necim, jer bez razmisljanja osim sto ugorzavas razne elektronicke elemente, ugrozavas potencijalno i sebe, a nitko ovdje ne zeli biti odgovoran kad se strpas pod zemlju jer 'si citao' ali nisi razmiljao.

* Za napredne: zasto plava LED ima radni napon oko 3V a crvena oko 2V, a infra crvena oko 1.3V?
Dakle, LED je pretvarac elektrona u fotone, tj. energija elektrona se pretvara u fotone prelaskom PN barijere u LED. Fotoni s manjom valnom duljinom, dakle prema plavoj boji, imaju vecu energiju, u odnosu na one s vecom valnom duljinom, dakle prema infra crvenom. U prijevodu, elektron treba imati vecu energiju da bi presao barijeru, sto se direktno prevodi u veci napon. Domaca zadaca: iako su rijetke, ima i ultravioletnih LED. Koliki je radni napon?
Zasto bijele LED imaju radni napon jednak plavim LED? Zato sto zapravo ne postoje bijele LED. Radi se o plavima, s slojem fosforescentnog materijala koji konvertira plavu boju u bijelu, slicno kao sto bijeli premaz s unutrasnje strane florescentne cijevi konvertira UV zracenje zivine pare u cijevi u bijelo svijetlo.

[audio kutak]

uh, što sam tražio to sam dobio... udarac u pleksus....

hebi ga sad, jesam li ja kriv što to drugačije razumijem ili drugačije shvačam.... zato i kažem da jesam.

priložio sam onaj zadnji link gdje se sa 2 multimetra vidi i napon i struja ledice.... to mi je razumljivo na taj način....

dali baš treba biti 20mA ili manje ili više, to ne znam jer stvarno ne razumijem sklop kojega je autor napravio...

idem ja naći neki trafo i neki 317 pa se idem igrati.... ako ništa drugo da bar imam konstantnu struju.... javim se

[audio kutak]

meni je jasno kako spojiti ledicu na recimo 5v ili kako na 12v, izračuna se otpornik i to je to...
nadalje, kroz taj otpornik će teći struja koju ledica vuće, tj tih 20mA (to sam uzeo kao neku mjeru)

ali, kako iz gomile led dioda kojih imam u kutijici, izabrati neku od 1,7V to ne znam....jer ne znam tko ju je napravio, ne znam njenu struju ni napon...
zato i sva ta pitanja...

[audio kutak]

po onoj tablici, grafu, plava ledica će na 5v biti na nekih 70-80mA... riknut će nakon nekog vremena...

čitam ostalo i poklopio sam se ušima...

[ilimzn]

meni je jasno kako spojiti ledicu na recimo 5v ili kako na 12v, izračuna se otpornik i to je to... nadalje, kroz taj otpornik će teći struja koju ledica vuće, tj tih 20mA (to sam uzeo kao neku mjeru)

Evo ga uporno. Struja koju ledica vuce. I kao, vuci ce istu sa otporom od 100 ohma, 1k i 10k? Nista ledica ne vuce. Vuce OTPOR preko NAPONA = STRUJA, ohmov zakon. On vrijedi UVIJEK. Ovo nije crkva pa da gledamo ko je rekao, nego je fizika, i ako postoji JEDAN slucaj da neki od fizikalnih zakona ne radi, onda sve pada u vodu.
Dakle, spojimo u seriju 12V, 1k i crvenu LED. Kolika ce biti struja? Ovo se izracuna u bolje od 10% preciznosti na pamet u 5 sekundi. Ohmov zakon: da nema LED, bio bi samo otpor i struja bi bila 12/1k=12mA. Znaci NIKAKO sa LED tu ne moe biti vise od 12mA, cak ni jednako 12mA jer za crvenu LED znamo da je za tu struju pad napona oko 2V (dijagrami, tablica, metoda konski nokat, whatever - unutar normalnih svjetlecih struja to je oko 2V). Dakle od 12V oduzmemo LEd=2V i ostaje 10V. Dijelimo s 1k i dobijemo 10mA. Pogledamo u tablicu, dijagram whatever za crvenu LED i gle JOS UVIJEK je oko 2V i na toj struji. Dakle, racun dobar unutar par % greske. Pa sad, ako netko zeli, moze ponavljat racun za novi opad napona i taku dok ne dobije koju zeli preciznost ili nacrtat radni pravac ili sl, ali cemu? Pa otpori su tolerancije 5% ako nije drugacije naznaceno?!

A sto radi konkretno sklop s tom LED? Pise, treba biti crvena Fv=1.7-1.8V. I sad mozemo sjesti i plakati ili pokusati dekodirati koji je to sklop, i - s obzirom na sve dosadasnje litanije kako smo ustanovili da napon na LED ovisi o struji - poslat autora u neko mjesto jer se nije potrudio napisati pri kojoj struji bi on htio taj pad napona. Pa za probu, ajmo vidjet koja bi to bila struja. No, tamo je i neki tranzistor. I LED je spojena skup s otporom u seriju na bazu istog. Sto sad? Idealiziramo tranzistor - pojacanje mu je beskonacno (sto bi zapravo svi jako voljeli ali je nemoguce napraviti). Sto to znaci? Pa da je struja baze nula. A kolika je u stvarnosti? Pa cak i to bi mogli procijeniti jer kroz taj tranzistor prolazi napajanje sklopa, a negdje pise i koliko sklop iz tog napajanja trosi. Ajmo okvirno rec 100mA. Tranzistor znamo koji je i pojacanje mu je okvirno oko 200-400. Struja baze je pojacanje puta manja od emitera (ok, pojacanje + 1 ali taj 1 na 200-400 ko i da nije), dakle mozda pol mA. Znaci, ako samo racunamo LED u seriju s otporom, negdje ce nam bit greska za pol mA jer ce jedan dio struje pobjec u bazu tranzistora. A ako opet uposlimo gospodina G. F. Ohma, ulazni napon minus trazenih 1.8V na LED dijeljeno s 3.3k prema masi jednako je? Kladim se da onih pol mA nece biti bitan dio te cifre. Dakle, dobit cemo otprilike koliko mA ide kroz LED i na dijagramu pogledati koliki je tad pad napona na crvenoj ledici vulgaris. Nekako si mislim da ce ispast oko 1.8V. NAmece se zakljucak da je specifikacija Vf totalno neupotrebljiva ako nije specificirano pri kojoj je to struji - jer kao sto sam rekao, struja je tu relevantna. Napon je samo nacin da je dobijemo i ispada koliko ispada.

A sto ako je 2V?
Pa ajmo vidjet sto radi taj sklop s tranzistorom. Znamo da je Ube za bipolarce oko 0.6V za suvisle struje (ovo bi sad trebalo zvucati poznato, jednako kao sto je Vf za crvenu LED oko 2V za suvisle struje - B-E je dioda kao i LED. Rekao sam, ovo je fizika, MORAJU vrijediti isti zakoni).
Znaci, kako je stvar spojena, pad napona na serijskom otprou u emiteru plus pad napona B-E mora bit jednak padu napona na LED. Ako je napon na LED neka konstanta, pretpostavimo 1.8V (poanta LED je da tu bude priblizno konstanta bez obzira na male varijacije ulaznog napona), onda dobijemo da kroz emiterski otpor tece struja (Vf-Vbe)/Re. Naime, G. F. Ohm. Napon na otporu je struja puta otpor. taj napon plus Vbe = Vf. Ako to pretumbamo i pogledamo opet ono gore (Vf-Vbe)/Re, sto vidimo? Vf je otprilike konstanta unutar normalnog raspona varijacije ulaznog napajanja. Vbe je otprilike konstanta unutar sirokog raspna struja emitera. Otpor definitivno je najvise konstanta od svega toga. Sve neke konstante koje daju konstantnu struju, neovisno o ulaznom naponu. Dakle, ovo je izvor konstantne struje. A ono iza njega je shunt regulator. Za njega znamo da radi dobro tako dugo dok izvor konstantne struje ispred njega uvijek daje vise struje nego je sklopu potrebno.

Dakle, sto ako LED ima Vf veci od 1.8V? Imamo sad gore formulu - Ie=(Vf-Vbe)/Re. Ili, realno, 1.2/Re u slucaju Vf=1.8V, odnosno 1.4/Re u slucaju Vf=2V. Dakle, struja ce biti nesto veca, konkretno 1.4/1.2 puta, cca 17%. Svatko tko bi napravio sklop kojem ovo smeta (toliko je sve 'na rubu' da bi veca struja nesto pregrijala ili spalila) ili ne razumije stvari ili je projektirao jako kritican sklop koji nije zahvalan za serijsku proizvodnju jer zahtijeva selekciju elemenata. No, s obzirom da sad znamo sto sklop radi, efekt ce biti u najgorem slucaju 17% vise topline iz shunt regulatora - ne bas previse bitno, rekao bih. Netko tko bi projektirao istio da bas toliko vise ne uspije izdrzati je diletant, a znamo da autor sheme to nije. A ako bi nas to smetalo, onda mozemo Re povecati za odgovarajuce posto i opet smo na istom - s jednom malom razlikom - pad napona na Re izmedju ostalog odredjuje minimalni ulazni napon potreban da sklop radi. S LED koja ima Vf 0.2V veci, toliko je visi i minimalni ulazni napon. Opet, tko ide projektirati ovakav sklop a da je to kriticno, bolje nek se bavi necim drugim.

Domaca zadaca: koliki je 'otpor' LED? Npr. crvene na 10mA?

[audio kutak]

interni otpor led diode je jako mali i zato dioda povuće puno struje ako je spojimo bez dodatnog otpornika a tim otpornikom se ograničava
struja pa se njegovom promjenom može birati dali želimo da dioda jače svijetli ili slabije

[ilimzn]

interni otpor led diode je jako mali i zato dioda povuće puno struje ako je spojimo bez dodatnog otpornika a tim otpornikom se ograničava
struja pa se njegovom promjenom može birati dali želimo da dioda jače svijetli ili slabije

Ajd ti meni izracunaj koliko je to. Imas sve na grafu!

[audio kutak]

ako se može reći ovako... imamo onih 12v i 1k otpornik i crvenu ledicu

ustanovili smo da otpornik na sebe uzme 10v a ledica 2v, znaći da je struja 10mA...

po omovom zakonu, sama ledica predstavlja otpor od 200 ohma...

jel ide to u dobrom smjeru?

ja sam postom prije htio reći da ako povećamo taj otpornik sa 1k na 1,2k da će onda biti i manja struja , oko 8,3mA
pa će ledica slabije svijetliti, a ako stavimo 820 ohma biti će 12mA i ledica će jače svijetliti

[ilimzn]

Recimo da ides, i to je tzv. staticki otpor diode. Probaj napraiti radni pravac za razne otpore i otkrit ces da se taj otpor mijenja ovisno o struju, dakle nije linearan - sto je upravo i razlog da graf U-I nije linija, sto je slucaj za otpor.
No postoji jos jedna velicina koja se zove dinamicki otpor. To je unutrasnji otpor diode za AC signal, tj, za promjenu struje oko date 'radne tocke'. Ovo je zapravo 'shunt' otpor koji ce bilo koji mali AC signal dodat na LED vidjeti, i na kojem se temelji rad LED kao shunt regulatora, tj. izvora napona jednakog Vf.
Imas li ideju kako to izracunati ili ocitati s grafa?

[audio kutak]

malo sam čitao po netu i zaključio da "sama" dioda ima jako mali otpor, nekih 1 do 10 ohma... koliki točno iznosi
"taj" otpor to ne znam kako bih izračunao...

ali, po onom grafu zaključujem da dioda pri manjem naponu od potrebnog, ako je struja ista, pruža sve veći otpor...
čim je taj napon na potrebnoj razini taj otpor je konstantan jer pravac ide gotovo ravno..