ripanje CD-a

[yoke]

Ripas preko CD ili DVD uredjaja u kompjuteru. Normalno da je vazno kakav je taj uredjaj, neki to rade bolje, neki losije. EAC cita CD nekoliko puta, sve dok nije siguran da nema greske. To spremis u wav fajl. Nakon toga to mozes opet prziti na CD-R, slusti direktno s kompjutera, prebaciti u FLAC ili sto te vec zanima. Wav sacuvas, to ti je nesto kao matrica s koje kasnije mozes dobiti odlicnu kopiju. CD-R przis u przilici s kompjutera, nizom brzinom. I tu je vazno koliko je kvalitetna przilica. Eto, jednostavno...

ne znam dali si primjetio kako razliciti CDovi (proizvodjac) zvuce drugacije iako su snimani istom brzinom na istom PCu
iako ne vidim ni kako ni zasto, ali neki su bili tisi,drugi dinamicniji...(ajd, mislim da to imas s kvalitetom samog medija te njegovim zavrsnim slojem/u kojoj kolicini propusta/reflektira svjetlost)
odustao sam od tog...
ali vise se ni ne opterecujem kao nekad

[tubeman]

Kvaliteta softvera za ripanje je upravno-proporcionalna ( ) praktički isključivo o mogućnosti izbjegavanja grešača kod čitanja. To se postiže s npr. višestrukim čitanjem malih odsječaka fajlova (chunkova) i njihovim usporedbama te svođenjem pomoću nekog statističkog algoritma.
Na taj način se pogreške mogu eliminirati ili barem smanjiti na minimum.
U tom slučaju, ne bi se trebalo bojati "kvalitete" CD pogona u računalu. danas ionako nemamo veliki izbor.

Ovdje bi trebalo spomenuti da ipak postoji neka razlika između korištenja CD playera koji to što pročitaju u streamu šalju dalje u sustav (DAC) i ripanja pomoću računala.
Kod računala je situacija malo ležernija jer se kroz firmver uređaja (uz već navedeno) izlučuje "originalni" (WAV) format.

WAV je i osnovni format za audio, pa je onda i logično da se kod ripanja u njega i eksportira. Sve ostalo (preformatiranje u kakav durgi format, manje ili veće rezolucije) se događa naknadno i, u pravilu, nikada direktno.

Jasno da se od dre*a ne može dobiti pita tako da bilo kakvim konverzijama, bildanjem kilobajta, kiloHerca i sl. ne možemo dobiti "bolju" kvalitetu od WAV originala.
Može se to kasnije propuštati kroz kakve linearizatore i kvantizatore, ali sve je to tek samozavaravanje.

Zato i ja predlažem ripanje direktno u WAV i korištenje istog.
Danas nema više problema sa prostorom na diskovima da bi se zahebavali s flacovima i MPxx formatima koji mogu dati manje fajlove i biti više ili manje lossy ili lossless.
Dobitak je zanemariv u usporedbi s gubljenjem vremena i instaliravanjem svakojakih pluginova koji će "najbolje" reproducirati određeni format.

Ne pratim trenutno situaciju po pitanju softvera za tu namjenu, ali vidim da se iskristaliziralo par imena pa ću i sam probati EAC. Nisam ga još vido na djelu
Ali to će još malo pričekati jer nekako radije koristim obični CDP

[ilimzn]

MAlo edukacije o procesu ripanja, a usput i rijesavanje kojekakvih bapskih prica u vezi s time.

Da skratim jednu dugu pricu, kad su se razvijali originalni CD citaci *u doba citanja x1 i x2 brzinom) nije poostojao nacin za direktnu digitalnu ekstrakciju podataka s AUDIO CD-a. Naglasavam AUDIO jer je data CD zapravo set podataka enkapsuliran i zapakiran s dodatnim metodama zastite podataka u audio CD format. Radi toga kapacitet CD medija za podatke uvijek ispada manji od onog za audio - razloka su dodatni zastitni kodovi i trosak struktira podataka za drugacije pakiranje podataka za data CD. Razlog zato nisu postojale instrukcije za direktno citanje sirovih sektora je jednostavan: sIdeja digitalne kopije (bez gubitaka) audio CD-a nikako nije odgovarala muzickim distributerima, iz ociglednih razloga. No, bez obzira, negdje oko pojave x2 CD pogona, pojavio se dodatni set instrukcija koji je omogucavao citanje sirovih sektora s CD medija. Ovo u principu omogucava ripanje CD-a, no postoji jedan problem - nije postojao nacin da se provjeri jesu li procitani podaci bez greske. Naime, citanje se izvodilo jednako kao i u CDP-u - podaci se ocitaju s medija, izvrsi se kontrola i ako je potrebno korekcija podataka ako se greska moze korigirati (napominjem: ova korekcije U POTPUNOSTI korigira gresku i dobiju se podaci bez greske - ovo je nesto sto je neshvatljivo velikom broju ljudi koji radi toga ipak tvrde svakojake bedastoce o tome i prodaju ih kao istinu). No, korekcija nekada nije moguca i podaci ce imati gresku. Stovise, u nekim slucajevima detekcija greske nije moguca pa podaci s greskom mogu proci kao da su bez greske, iako je vjerojatnost za to izuzetno mala (oko 1 u 10^56). Ukoliko se greska ne bi mogla ispraviti, izvrsilo bi se 'maskiranje' slicno kao sto se radi na CDP-u kako bi bila cim manje cujna - ali u podatkovnom smislu, to zapravo jos gore pokvari podatke. Nakon tog procesa, tako obradjeni podaci se daju ostatku sustava kao sirovi sektor 'audio' podataka.
Ovdje bi problem trebao biti ocigledan - osim sto postoje razlike medju mehanizmima i medijima (greske kod stampanja, ogrebotine itd) pa ce se neki medij korektno citati na jednom uredjaju a ne na drugom, bilo kako bilo, ako je CD uopce citljiv, makar pogresno, sustav bi davao podatke kao da su potpuno ispravni i nema nacina da se to provjeri, osim statitickim metodama usporedbe istog seta podataka procitanog vise puta.
U ovoj tocki nastupa firma Plextor. Ona je prva uvela dodatne instrukcije u set instrukcija za upravljanje CD mehanizmom, kojim se mogao procitati status detekcije i korekcije greske, i ne samo to - mogli su se procitati i podaci PRIJE korekcije i maskiranja greske. Na taj nacin je omoguceno da adekvatni software preuzme podatke koji sadrze greske, prije dekodiranja i sve sto je potrebno odradi u software-u. Naime, pokazalo se da su mehanizmi korekcije greske u modu citanja sirovih sektora namjerno jako opkljastrene, a kod nekih mehanizama cak i kompletno iskljuceni. I od ovdje pocinje ta legenda o Plextoru kao najboljem mehanizmu za ripanje. Pomoglo je da su mehanizmi imali i jako dobru podrsku kad se ticalo przenja CD-a pa su se mogli prziti CD mediji koji bi bili vrlo kompatibilni s tadasnjim CDP-ima. I sad bi covjek rekao, OK, sto je tu lose? Pa samo to da ta legenda potice iz doba CD citaca na brzini x4 kojih se vecina niti ne sjeca. SVI danasnji mehanizmi koji su sposobni citati CD medije imaju taj set instrukcija, i to barem 10 godina unazad. Bilo bi krajnje vrijeme da se te legende stave u kategoriju bapskih prica, sto su vec odavno postale.

Gore spomenuti EAC na veliko koristi te sposobnosti CD (i ostalih) citaca kod procesa ripanja, i ako pronadje gresku, na razne nacine, ukljucivo multiplo citanje, ce pokusati doci do ispravnih podataka. Program generira listu 'sumnjivih' mjesta i omogucava orisniku da poslusa isjecak audia da sami odluce je li korektno ripano ili ne, ako sam program nije mogao ustanoviti situaciju. Poprilicno je uporan, i kod losijih CD medija moze potrajati i po pola sata-sat da skine sve kako treba, ovisno na koju ce se brzinu citanja spustiti u pokusaju da skine sve sektore.

Sto se tice zvuka przenih medija, ovdje su dvije bapske price i naravno, 'stupid user' efekt.

1) Normalizacija - ovo je proces detekcije najjaceg pika signala u audio file-u i podesavanja glasnoce tako da on iznosi 'full scale' tj. maksimalan moguci signal. Proces na prvi pogle dizgleda kao jednostavno mnozenje svih samplova konstantom. Takav pokusaj ce kompletno rasturiti audio tako sto ce ugurat taman onoliko kvantizacisjskog shuma koliko je povecana glasnoca (ali naravno da neki programi to rade bas tako). Ispravan nacin da se to izvede, koji ukljucuje dithering, u ukopnoj matematici moze na kraju rezultirati gubitnom 1-2 bita rezolucije i povisenjem nivoa shuma unatoc poglasnjavanju originalnog materijala. A posto oni koji ne znaju sto je to ipak vole poklikati onu kvacicu na sve sto vide u settinzima 'jer sigurno je tako bolje' tako se po internetu potucaju razni 'kvalitetni' ripovi. A cesto su i programi s kojima su radjeni ripovi ili oni s kojima su przeni mediji instalirani s tom opcijom upaljenom po defaultu, pa eto drugacije zvucecih kopija CD-a.
ISKLJUCITI, NE KORISTITI. ISKLJUCITI, NE KORISTITI. ISKLJUCITI, NE KORISTITI. i jos jednom, ISKLJUCITI, NE KORISTITI
Kopija je glasnija od originala, ili tisa? Provjeriti settinge rippera i programa za przenje!

2) Kvaliteta medija. Ovo je potencijalno ogroman propust u nacinu rada przilica, koji zahtijeva da firmware przilice 'zna' iz proizvodjackog koda medija, kako ga treba prziti. Greske u przenju su nevjrojatno ceste, tim vise sto proizvodjacima kvaliteta przenja CD medija otprilike toliko bitna kao zivot komaraca u Zimbabweu. To je za njih zastarjela tehnologija koju treba podrzati toliko da se moze rec da je podrzavaju. Niti situacija s medijima nije puno bolja. Przeni medij zvuci cudno? Kvaliteta citanja je vrlo losa i koicina neispravljivih gresaka je velika, tako da se slusaju uglavnom interpolirani podaci, dakle maskirane greske. Problem je u mediju kao takvom (reflektibilnost, tracking), nacinu i kvaliteti przenja, ili nekompatibilnosti mehanizma CDP-a (cim se opet vracamo na odnos medij-mehanizam). NEMA NACINA da medij zvuci drugacije a da su podaci ocitani korektno. To bi znacilo da bitovi jedan dan znace jedno, drugi dan drugo. Zao mi je, da je tako, mi ne bi mogli komunicirati niti obicnim telefonom iz Bell-ovog doba, a kamo li preko interneta. Dodatna bapska prica: 'medij ima veliki jitter'. GLUPOST. Medij se sinhronizira s master clockom u CDP-u, ne obrnuto. Medij ne moze imati jitter, jedino sto se moze dogoditi je da je toliko lose ocitanje da je nemoguce korektno sinhronizirati citanje s clockom, u kojem slucaju se medij biti marginalno citljiv ili necitljiv u startu.

[yoke]

Sto se tice zvuka przenih medija, ovdje su dvije bapske price i naravno, 'stupid user' efekt.

2) Kvaliteta medija. Ovo je potencijalno ogroman propust u nacinu rada przilica, koji zahtijeva da firmware przilice 'zna' iz proizvodjackog koda medija, kako ga treba prziti. Greske u przenju su nevjrojatno ceste, tim vise sto proizvodjacima kvaliteta przenja CD medija otprilike toliko bitna kao zivot komaraca u Zimbabweu. To je za njih zastarjela tehnologija koju treba podrzati toliko da se moze rec da je podrzavaju. Niti situacija s medijima nije puno bolja. Przeni medij zvuci cudno? Kvaliteta citanja je vrlo losa i koicina neispravljivih gresaka je velika, tako da se slusaju uglavnom interpolirani podaci, dakle maskirane greske. Problem je u mediju kao takvom (reflektibilnost, tracking), nacinu i kvaliteti przenja, ili nekompatibilnosti mehanizma CDP-a (cim se opet vracamo na odnos medij-mehanizam). NEMA NACINA da medij zvuci drugacije a da su podaci ocitani korektno. To bi znacilo da bitovi jedan dan znace jedno, drugi dan drugo. Zao mi je, da je tako, mi ne bi mogli komunicirati niti obicnim telefonom iz Bell-ovog doba, a kamo li preko interneta. Dodatna bapska prica: 'medij ima veliki jitter'. GLUPOST. Medij se sinhronizira s master clockom u CDP-u, ne obrnuto. Medij ne moze imati jitter, jedino sto se moze dogoditi je da je toliko lose ocitanje da je nemoguce korektno sinhronizirati citanje s clockom, u kojem slucaju se medij biti marginalno citljiv ili necitljiv u startu.

ne kuzim bapsku pricu broj 2.
- kvalitetea medija igra ili ne igra ?
ja sam uvjeren 99,999999% da igra, samo iz tvog teksta ne mogu iscitati dali ti to smatras bapskom pricom ili cinjenicom / iscitavam da je to cinjenica a ne bapska prica...malo me buni...
Ako je medij los, podatci s njega ne mogu biti korektno ocitani,ili ce biti ocitani s greskom ili nece uopce biti ocitani, s druge strane ce neki uredjaj s tog medija to ocitati s manjom greskom, a neki nece uopce. Govorim o CDovima.

[tubeman]

AXIOM: Ako već težimo nekakvoj "kvaliteti", ispod granice razuma je koristiti nekvalitetne medije.

Isto vrijedi i za žice, optičke kablove, konektore i sl.
U principu nikada ne kupujem najjeftinije stvari pa ne mogu kvalitetno sudjelovati u raspravi gdje se kreće s tih pozicija

Za razliku od DVD-a gdje se kvaliteta medija poprilično popravila (vidi dalje), kod CD-ova to i nije slučaj.
Nakurio sam (u firmi) desetke tisuća DVD-ova (nisu piratske kopije glazbe ili filmova ) pa otprilike, u stvari vrlo precizno, znam što valja a što ne i što je postalo nečitljivo nakon par godina, a što već nakon par mjeseci a što je besprijekorno i nakon dvadeset.
CD-ovi su puno gori. Svega nekoliko proizvođača (a i vrlo uzak njihov asortiman) nešto vrijede.
Isprobao sam praktički sve što smo smatrali upotrebljivim.

Dakle, kada već radimo "zaštitne kopije" ( ) onda barem poštujmo to i koristimo kvalitetne medije.
Ovdje u pravilu vrijedi: koliko košta - toliko i vrijedi
Ne isplati se za par lipa razlike kupovati loše medije jer na kraju ispadnu najskuplji - pogotovo kada ih više ne možemo pročitati.
"Kvaliteta medija" je posebno važna kod snimanja, dok se kod reprodukcije problemi vezani uz nju još i multipliciraju.
Na kvalitetan medij će se podaci jednako dobro zapisati praktički bilo kojom brzinom, tako da ona o "laganom prženju" baš i ne drži vodu.
Jasno, tome će puno pridonijeti i solidan CD drive. Što je stariji i razhebaniji, problemi budu veći.

Sve ostalo što je Ilimzn napisao stoji, i srećom, ono što je bilo jako problematično do prije 5-6 godina možemo zaboraviti.
Ali nije loše podsjetiti se kako je sve krenulo i kojim putem je išlo

Zadnih 5-6 godina koristimo isključivo VERBATIM AZO medije (CD i DVD) i nemamo nikakvih problema. Postotak loših DVDa je cca 2 na 1000, a i to se dogodilo uglavnom s jednom serijom.
Svaki pojedinačni medij (vidi prethodni ilimznov post) ima tvornički upisane određene podatke: od tvornice u kojoj je napravljen, preko kemijskog sastava "juhe" do postupka proizvodnje (i još koješta). Na internetu se može pronaći softver koji to zna očitati.
Neke od tih parametara bi writer trebao koristiti za postavljanje optimalnih parametara za prženje.
Nama je dobra vila rekla koja varijanta je najbolja za naše potrebe, pa čak i omogućila da dođemo do upravo tih medija uz neznatno veću cijenu (naravno, na veliko).
Osobno mislim da će svaki Verbatim AZO medij biti i više nego dobar za naše potrebe.
Inače, za posebne situacije kod backupa koristimo (opet) Verbatim gold seriju za koju se tvrdi (ah...) da bi trebala biti postojana bar 100 godina, pa tko doživi- doživi. I još ako bude kompatibilnih čitača

Ne bih htio da ovo ispadne reklama (jer nije), ali što je dobro, dobro je.
Ne sumnjam da postoje i drugi proizvođači kvalitetnih medija, ali mi konja za trku koji pobjeđuje ne mijenjamo (barem dok ne crkne ili se ulijeni ).

[yoke]

meni je verbatim nis posebno
oni su mi isto bili problematicni s starim playerom...

davno prije su mi bili ok princo, samo su postajali necitljivi nakon godinu dana...

crna traxdata mi je ostala u dobrom sjecanju, i CDovi su citljivi i nakon nekoliko godina, mislim da ih imam stare i od 10godina (mozda pretjerujem..ali dosta stari)...(ali njih nisam vidio vec par godina po ducanima)

[tubeman]

su mi bili ok princo, samo su postajali necitljivi nakon godinu dana...

Evo, sam sebe demantiraš
Za mene to znači da ne valjaju - neupotrebljivi su.

Isto vrijedi za cijelu gamu noname ili loname jeftinih medija koji su se sami od sebe počeli ljuštiti ili bili nečitljivi vrlo brzo, a postotak neispravnih - boli glava
I oni su imali svoju svrhu - nešto poput nekadašnjih "dnevnih" video kaseta. Smimaš-gledaš dok ide. kad ne ide baciš.
Ali to nije dobro za ono o čemu ovdje diskutiramo.

Očito imaš svoja iskustva pa ih se drži, jer ono što je možda meni dobro, tebi iz nekih tvojih razloga nije.
Zato diskusija na taj način nema smisla.
Ja sam pokušao prezentirati nekakvo svoje (nemalo) iskustvo, pa kome ono nešto znači - dobro, a kome ne, opet dobro

Ilimzn je zaboravio još i treću bapsku priču: da "audio cd"-i bolje zvuči od običnog.
Postoje neka tanka trgovačka objašnjenja za to ali nisam baš siguran da bitovi upisani na "audiofilski" medij proizvode bolji zvuk od onih drugih
Baš me zanima vjeruje li itko da su komercijalni cd-i na koje se umnožava glazba audiofilski ?

[yoke]

su mi bili ok princo, samo su postajali necitljivi nakon godinu dana...

Evo, sam sebe demantiraš
Za mene to znači da ne valjaju - neupotrebljivi su.

Očito imaš svoja iskustva pa ih se drži, jer ono što je možda meni dobro, tebi iz nekih tvojih razloga nije.
Zato diskusija na taj način nema smisla.
Ja sam pokušao prezentirati nekakvo svoje (nemalo) iskustvo, pa kome ono nešto znači - dobro, a kome ne, opet dobro

ne, ne demantiram sam sebe...
ajmo ponovo, Princo mi je bio ok (kvaliteta snimaka) dok nakon nekog vremena (cca godinu dana) nisam skuzio da su postali neupotrebljivi.
Od tad ih ni ne koristim.
Kao ni vecina ekipe koju poznam, a koliko znam vise ih nema ni na trzistu.(pa nevidim zasto bi se netko i uhvatio za njih)

Ako mislis da mi se ovjde diskutira koji je CD medij dobar ili ne...ne, ne diskutira mi se, pred deset godina bi mi bilo zanimljivo...
u periodu dok sam ripao, komprimirao,konvertirao, tralalalalalala...i imam poprilicno iskustva te dobrih i vrhuinskih rezultata sa svim tim
ali vise me ne zanima

, a koliko sam shvatio, ni zacetnika teme to ne zanima
pitanje je bilo ripanje CDova i spremanje na HDD
doduse, mozda i grijesim sto zacetniku teme treba...ali...mene kvaliteta CD medija za snimanje vise ne zanima...

[Edison]

Ilimzn je zaboravio još i treću bapsku priču: da "audio cd"-i bolje zvuči od običnog.
Postoje neka tanka trgovačka objašnjenja za to ali nisam baš siguran da bitovi upisani na "audiofilski" medij proizvode bolji zvuk od onih drugih

Audio CD-R ne zvuci bolje od obicnog, nema ni jednog razloga zasto bi bilo tako. Ti "Audio" nisu dobili to ime zbog neke veze s kvalitetom zapisa. Svojedobno je bilo linijskih duplih CD uredjaja (hi-fi komponente). Imali su dva CD pogona i oba su mogla svirati, ali jedan je mogao i prziti CD-ove (slicno kao dvostruki kasetofoni). Znaci u jednu ladicu stavis originalni CD, a u drugu prazan i isprzis si kopiju, brzinom od 1x jer ti uredjaji nisu nikad ni radili brze (sto ce ti reproduktor koji svira ubrzano 24x). E u onu ladicu koja "przi" mogao se ubaciti samo Audio CD-R, na obicne kompjuterske nije htio snimiti. Audio CD-R ima na pocetku upisan nekakav kod koji obicni CD-R nemaju, i uredjaj bi to prepoznavao. Audio CD-ovi su bili nesto skuplji jer se kao placala "naknada za presnimavanje"... Kao sto se vidi, nista novo pod kapom Nebeskom...

Ne znam ima li jos tih Audio CD-ova na trzistu. Mislim da negdje imam jedan jos u celofanu neotvoren...

[drazenK]

, a koliko sam shvatio, ni zacetnika teme to ne zanima
pitanje je bilo ripanje CDova i spremanje na HDD
doduse, mozda i grijesim sto zacetniku teme treba...ali...mene kvaliteta CD medija za snimanje vise ne zanima...

Upravo tako, nikako me ne interesira ponovno prženje nego samo ripanje i htio bi to obaviti tako da nemoram dvaput isti posao. Saznao sam što sam htio, ali od viška glava ne boli.