Edison napisao:
Iz disipiranih 33W ne mozes nikako dobiti 10W izlaza u A-klasi jer bi efikasnost takvog pojacala bila 30%. A znamo da JLH pojacalo nema induktivno biasiranje...
grunf napisao:Edison napisao:
Iz disipiranih 33W ne mozes nikako dobiti 10W izlaza u A-klasi jer bi efikasnost takvog pojacala bila 30%. A znamo da JLH pojacalo nema induktivno biasiranje...
može ali ne sa 2N3055 kao izlaznim

Edison napisao:
Mozda JLH pojacalo uopce ne radi u A-klasi?
Edison napisao:Grunfe, ti mene izgleda ne razumijes. Napisao si: "disipacija za sve otpore zvučnika i 10W izlazne mora iznositi oko 33W šta je nekih 15tak po izlaznom i to je OK". Ili si krivo izmjerio, ili si krivo napisao. Prema tvojim podacima, takvo pojacalo ima iskoristivost od 30 ili 33%, zavisno koju disipaciju gledamo. A to je u A-klasi nemoguce, maksimalna iskoristivost moze ici do 25%. Vise od 25% i vise nije A-klasa. To ti pisem cijelo vrijeme, a stoga i ono pitanje, u kojoj klasi to pojacalo radi. A znamo u kojoj radi... Tesko mi je razumjeti sto ti tu nije jasno?
davorin napisao:Nije ovo povezano s time tko je u pravu, a tko nije!? Vršna vrijednost sinusoide ne može preći napon napajanja, ukoliko se radi o Ohmskom otporu opterećenja. Napon napajanja je plafon vršne vrijednosti, ali ga se mora umanjiti za padove napona na tranzistorima. Pojačanje pobude mora osigurati linearan napon koji doseže sinusoidalnu vršnu vrijednost koja u ovom slučaju iznosi Ub-2xUsat. Svaka vrijednost napona koja prekorači tu vrijednost će biti u samom vrhu napona odrezana (clipping). Sve to skupa je ono što se uči u školi i nema nikakve veze sa bilo kojom osobom pojedinačno.
Izobličenja ne moraju biti samo ona koja nastaju zbog odrezivanja signala, već ih mogu izazvati i sami izlazni stupnjevi jednako kao i svi predstupnjevi. Aktivni elementi svojim nelinarnostima izazivaju izobličenja i glavni su uzročnici istih, ali i pasivni elementi to mogu, iako u bitno manjoj mjeri.
Sama šema sklopa JLH1969 je jako lijepo napravljena, zapravo vrlo lukavo, jer radi stabilno, osigurava simetričnu pobudu na oba izlazna tranzistora i kompenzira nejednakosti kvazi-komplementarnog izlaznog stupnja.
Ukoliko je neko pažljivo mjerio komponente, upario potrebne elemente, može dobiti maksimalno dobre rezultate, ali ne i više od toga.
Nikakvi specijalni elementi i skupe i posebne komponente ne mogu stvoriti napon iz ničega, odnosno ne mogu prekoračiti maksimalno dostupan navedeni napon.
Taj napon na definiranom Ohmskom otporu može izazvati samo matematički određenu struju, a njihovim umnoškom će se dobiti i stvarna snaga.
Ukoliko signal nije nije čista sinusoida, takva matematika ne vrijedi, ali onda postoje instrumenti koji mjere I takve signale (true RMS), grafička metoda, ili matematička gdje se pomoću integralnog računa dobije stvarna snaga.
grunf napisao:obrati pažnju na tablicu 1 koju je napravio JLH 69 godine , ako pomnožiš preporučenu struju i napon dobiješ za sve otpore istu disipaciju od oko 33W , ja niti sam mjerio niti računao snagu za verziju iz 69 već je to napravio sam JLH davne 69
moja verzija ima 68W disipacije za dobiti 18W na 8ohma i to sam mjerio i rezultate stavljao na veliki diy audio još 2018-19
grunf napisao:po tvome je onda i Hiraga u krivu, Le Monstre ima 24W disipacije i 8W na 8ohma , dok njegov 20W a-class ima 40W disipacije i 20W na 8ohma , sve su to pojačala u A klasi , Passov ALEPH3 ima 100W disipacije i 25W na izlazu , dok je njegov ZEN 68W i 10W na izlazu, to je sve stvar konstruktora na koliku struju će staviti izlazni par a i šta je u izlazu , nije isto mosfet ili bipolarac , je trenutno isto razvijam jedno pojačalo u A klasi i primjetio sam da dizanjem struje na dobivam ništa već mi naprotiv raste THD tako da sam sad na 40w dispacije za izvući 14W na 8ohma . dizanjem struje dobijem watt možda a i čemu mučiti bespotrebno izlazne tranzistore

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 5 gostiju