Šta se radi...a ima veze sa....

[davorin]

Imam npr. 2SD797 (Toshiba) koji imaju napon saturacije puno manji, a pri Ic~2,5A im je napon Uce manji od ~1volta (uglavnom ~0,8V!), a strujno pojačanje hfe veće od ~120 puta pri istoj struji!

[grunf]

Iz disipiranih 33W ne mozes nikako dobiti 10W izlaza u A-klasi jer bi efikasnost takvog pojacala bila 30%. A znamo da JLH pojacalo nema induktivno biasiranje...

može ali ne sa 2N3055 kao izlaznim , onda je max nekih 7-8W ali a orginalom MJ480 ide na 10W ili recimo 2SC5200 sa naponom 27V i strujom 1,2A šta je 32,4W disipacije , povečanjem struje rastu izobličenja tako da nema potreba ložiti ga na 2A ili više , razlika između orginalog MJ480 i 2N3055 šta 2N3055 ima duplo manji hfe kojeg je JLH preporučia tek 1996 kao zamjenu jer je tada MJ480 već bio EOL , 1996 je dovela dvostruko napajanje i veću snagu od 15w ali i struju mirovanja od 2A za 8ohma i disipaciju od 84W šta je odgovaralo 2N3055

tablica 1 koju sam stavio stranicu prije je za MJ480 a ne 2N3055 koji nije bio orginalni izlazni tranzistor , isto tako izobličenja sa slike 6 i 7 su mjerena sa MJ480
zato i nije neobično šta orginalina shema iz 69 ukoliko se koriSti 2N3055 nema iste perfomanse kao ni snagu a bome ono šta je najbitnije ni isti zvuk kao orginal

[Edison]

Iz disipiranih 33W ne mozes nikako dobiti 10W izlaza u A-klasi jer bi efikasnost takvog pojacala bila 30%. A znamo da JLH pojacalo nema induktivno biasiranje...

može ali ne sa 2N3055 kao izlaznim

Ma kako moze, bez obzira koji super-tranzistor stavio? Maksimalna efikasnost pojacala u A-klasi je 25%. Tako kaze matematika i fizika. I tih 25% se ne moze prijeci. Moze samo u jednom slucaju, kad imas induktivno biasiranje, onda moze ici do 50%, i nimalo preko toga. To kaze ona ista matematika i fizika, i nema tranzistora koji to moze oboriti.

The maximum efficiency of Class A amplifiers is 25% if resistive biasing is used, and 50% when inductive biasing is used.

Mozda JLH pojacalo uopce ne radi u A-klasi?

[davorin]

Kada smanjim mirnu struju ispod 1A, dobijem nešto veću snagu, ali predpostavljam da je to pomak prema klasi AB1. Sa malim ulaznim nivoima se pojačalo ponaša kao da je u klasi A, ali povećanjem signala malo naraste struja, izlazna snaga, a vjerujem da se i smanje izobličenja.
Imam puno toga trenutno na servisu, a i predstojeću konstrukciju pojačala za akustičnu gitaru i usnu harmoniku (jedno takvo je upravo pred završetkom!) pa nemam baš vremena za punu pozornost i eksperimente sa JLH1969, pa makar bila varijanta iz 1976-te.
Veći problem sa 2N3055 je prilično veliki napon saturacije, a moji selektirani primjerci imaju prilično veliko pojačanje.
Veliki napon saturacije ostavlja malji iznos napona koji se može dobiti prije početka odrezivanja signala (clipping) te ću nastojati naći tranzistore koji imaju što manji napon Uce pri ciljanoj struji, uz već spomenuto maksimalno strujno pojačanje.

[grunf]

Mozda JLH pojacalo uopce ne radi u A-klasi?

Citirati ću jednog mog poznatog sugrađanina ; A bit će ipak da ste vi u pravu jer sam sam na ovoj obali

I ovim ću završiti raspravu jer vidim da nema smisla i da je JLH živia u zabludi ko i većina diy intuzijasta po čitavom svijetu , rado ću vam proslijediti podatke mog indijca da i njega ubjedite u suprotno

[Edison]

Grunfe, ti mene izgleda ne razumijes. Napisao si: "disipacija za sve otpore zvučnika i 10W izlazne mora iznositi oko 33W šta je nekih 15tak po izlaznom i to je OK". Ili si krivo izmjerio, ili si krivo napisao. Prema tvojim podacima, takvo pojacalo ima iskoristivost od 30 ili 33%, zavisno koju disipaciju gledamo. A to je u A-klasi nemoguce, maksimalna iskoristivost moze ici do 25%. Vise od 25% i vise nije A-klasa. To ti pisem cijelo vrijeme, a stoga i ono pitanje, u kojoj klasi to pojacalo radi. A znamo u kojoj radi... Tesko mi je razumjeti sto ti tu nije jasno?

[davorin]

Nije ovo povezano s time tko je u pravu, a tko nije!? Vršna vrijednost sinusoide ne može preći napon napajanja, ukoliko se radi o Ohmskom otporu opterećenja. Napon napajanja je plafon vršne vrijednosti, ali ga se mora umanjiti za padove napona na tranzistorima. Pojačanje pobude mora osigurati linearan napon koji doseže sinusoidalnu vršnu vrijednost koja u ovom slučaju iznosi Ub-2xUsat. Svaka vrijednost napona koja prekorači tu vrijednost će biti u samom vrhu napona odrezana (clipping). Sve to skupa je ono što se uči u školi i nema nikakve veze sa bilo kojom osobom pojedinačno.
Izobličenja ne moraju biti samo ona koja nastaju zbog odrezivanja signala, već ih mogu izazvati i sami izlazni stupnjevi jednako kao i svi predstupnjevi. Aktivni elementi svojim nelinarnostima izazivaju izobličenja i glavni su uzročnici istih, ali i pasivni elementi to mogu, iako u bitno manjoj mjeri.
Sama šema sklopa JLH1969 je jako lijepo napravljena, zapravo vrlo lukavo, jer radi stabilno, osigurava simetričnu pobudu na oba izlazna tranzistora i kompenzira nejednakosti kvazi-komplementarnog izlaznog stupnja.
Ukoliko je neko pažljivo mjerio komponente, upario potrebne elemente, može dobiti maksimalno dobre rezultate, ali ne i više od toga.
Nikakvi specijalni elementi i skupe i posebne komponente ne mogu stvoriti napon iz ničega, odnosno ne mogu prekoračiti maksimalno dostupan navedeni napon.
Taj napon na definiranom Ohmskom otporu može izazvati samo matematički određenu struju, a njihovim umnoškom će se dobiti i stvarna snaga.
Ukoliko signal nije nije čista sinusoida, takva matematika ne vrijedi, ali onda postoje instrumenti koji mjere I takve signale (true RMS), grafička metoda, ili matematička gdje se pomoću integralnog računa dobije stvarna snaga.

[grunf]

Grunfe, ti mene izgleda ne razumijes. Napisao si: "disipacija za sve otpore zvučnika i 10W izlazne mora iznositi oko 33W šta je nekih 15tak po izlaznom i to je OK". Ili si krivo izmjerio, ili si krivo napisao. Prema tvojim podacima, takvo pojacalo ima iskoristivost od 30 ili 33%, zavisno koju disipaciju gledamo. A to je u A-klasi nemoguce, maksimalna iskoristivost moze ici do 25%. Vise od 25% i vise nije A-klasa. To ti pisem cijelo vrijeme, a stoga i ono pitanje, u kojoj klasi to pojacalo radi. A znamo u kojoj radi... Tesko mi je razumjeti sto ti tu nije jasno?

obrati pažnju na tablicu 1 koju je napravio JLH 69 godine , ako pomnožiš preporučenu struju i napon dobiješ za sve otpore istu disipaciju od oko 33W , ja niti sam mjerio niti računao snagu za verziju iz 69 već je to napravio sam JLH davne 69
moja verzija ima 68W disipacije za dobiti 18W na 8ohma i to sam mjerio i rezultate stavljao na veliki diy audio još 2018-19

po tvome je onda i Hiraga u krivu, Le Monstre ima 24W disipacije i 8W na 8ohma , dok njegov 20W a-class ima 40W disipacije i 20W na 8ohma , sve su to pojačala u A klasi , Passov ALEPH3 ima 100W disipacije i 25W na izlazu , dok je njegov ZEN 68W i 10W na izlazu, to je sve stvar konstruktora na koliku struju će staviti izlazni par a i šta je u izlazu , nije isto mosfet ili bipolarac , je trenutno isto razvijam jedno pojačalo u A klasi i primjetio sam da dizanjem struje na dobivam ništa već mi naprotiv raste THD tako da sam sad na 40w dispacije za izvući 14W na 8ohma . dizanjem struje dobijem watt možda a i čemu mučiti bespotrebno izlazne tranzistore

evo opet tablice 1 koju je napisao JLH i moje mjerenje iz 2019, tad sam prvi put u neko pojačalo stavio regulatore

[grunf]

Nije ovo povezano s time tko je u pravu, a tko nije!? Vršna vrijednost sinusoide ne može preći napon napajanja, ukoliko se radi o Ohmskom otporu opterećenja. Napon napajanja je plafon vršne vrijednosti, ali ga se mora umanjiti za padove napona na tranzistorima. Pojačanje pobude mora osigurati linearan napon koji doseže sinusoidalnu vršnu vrijednost koja u ovom slučaju iznosi Ub-2xUsat. Svaka vrijednost napona koja prekorači tu vrijednost će biti u samom vrhu napona odrezana (clipping). Sve to skupa je ono što se uči u školi i nema nikakve veze sa bilo kojom osobom pojedinačno.
Izobličenja ne moraju biti samo ona koja nastaju zbog odrezivanja signala, već ih mogu izazvati i sami izlazni stupnjevi jednako kao i svi predstupnjevi. Aktivni elementi svojim nelinarnostima izazivaju izobličenja i glavni su uzročnici istih, ali i pasivni elementi to mogu, iako u bitno manjoj mjeri.
Sama šema sklopa JLH1969 je jako lijepo napravljena, zapravo vrlo lukavo, jer radi stabilno, osigurava simetričnu pobudu na oba izlazna tranzistora i kompenzira nejednakosti kvazi-komplementarnog izlaznog stupnja.
Ukoliko je neko pažljivo mjerio komponente, upario potrebne elemente, može dobiti maksimalno dobre rezultate, ali ne i više od toga.
Nikakvi specijalni elementi i skupe i posebne komponente ne mogu stvoriti napon iz ničega, odnosno ne mogu prekoračiti maksimalno dostupan navedeni napon.
Taj napon na definiranom Ohmskom otporu može izazvati samo matematički određenu struju, a njihovim umnoškom će se dobiti i stvarna snaga.
Ukoliko signal nije nije čista sinusoida, takva matematika ne vrijedi, ali onda postoje instrumenti koji mjere I takve signale (true RMS), grafička metoda, ili matematička gdje se pomoću integralnog računa dobije stvarna snaga.

slažem se potpuno ,JLH je uvik tvrdia da je rječ o 10W pojačalu i to maksimum što se iz njega može izvući sa zadanim komponentama , krivim odabirom komponneti snaga može samo pasti a ako se to želi kompezirati to se onda radi na uštrb veće disipacije tj većeg napona i struja

[Edison]

obrati pažnju na tablicu 1 koju je napravio JLH 69 godine , ako pomnožiš preporučenu struju i napon dobiješ za sve otpore istu disipaciju od oko 33W , ja niti sam mjerio niti računao snagu za verziju iz 69 već je to napravio sam JLH davne 69
moja verzija ima 68W disipacije za dobiti 18W na 8ohma i to sam mjerio i rezultate stavljao na veliki diy audio još 2018-19

The maximum efficiency of Class A amplifiers is 25% if resistive biasing is used, and 50% when inductive biasing is used.

Znaci ako ne koristimo zavojnicu ili trafo kao biasirajuci element, maksimalna iskoristivost pojacala u A-klasi je 25%. Ne moze preko tih 25%. To ne velim ja, tako pise u knjigama.

Ako pogledamo tablicu JLH-a, i ako on tvrdi da s tim strujama i naponima dobiva na izlazu 10W, onda ta pojacala imaju iskoristivost 30%. To moze znaciti da ta pojacala ne mogu dati 10W, nego nesto manje, ili ne rade u A-klasi. Treceg objasnjenja nema.

Ako uzmemo tvoje pojacalo koje trosi 68W za dobiti 18W imamo 18/68 = 26,5%. To je malo vise od maksimalne iskoristivosti u A-klasi koja je 25%.

Ako uzmemo moje pojacalo koje trosi 52W da bi dalo 11,9W na 8 Ohma ili 12,2W na 4 Ohma, 12,2/52 = 23,5% iskoristivosti. To je ispod maksimalne iskoristivosti za A-klasu.

po tvome je onda i Hiraga u krivu, Le Monstre ima 24W disipacije i 8W na 8ohma , dok njegov 20W a-class ima 40W disipacije i 20W na 8ohma , sve su to pojačala u A klasi , Passov ALEPH3 ima 100W disipacije i 25W na izlazu , dok je njegov ZEN 68W i 10W na izlazu, to je sve stvar konstruktora na koliku struju će staviti izlazni par a i šta je u izlazu , nije isto mosfet ili bipolarac , je trenutno isto razvijam jedno pojačalo u A klasi i primjetio sam da dizanjem struje na dobivam ništa već mi naprotiv raste THD tako da sam sad na 40w dispacije za izvući 14W na 8ohma . dizanjem struje dobijem watt možda a i čemu mučiti bespotrebno izlazne tranzistore

Ma nije po mome, nego po matematici i fizici, nisam ja to izmislio, pise u knjigama.

- Hiraga Le Monstre: 8/24 = 33,3% iskoristivosti
- Hiraga 20W A-class: 20/40 = 50% iskoristivosti ?!?
- Pass Aleph 3: 25/100 = 25% iskoristivosti
- Pass Zen : 10/68W = 14,7% iskoristivosti
- grunf A-class: 14/40 = 35% iskoristivosti

Passova mjerenja prolaze, a ova druga ne.

Nije mi do natezanja, svadjanja, istjerivanja pravde... zanima me zasto je to tako? Gdje je greska?