Automatski bias i OTL rijetko idu zajedno (dodatni gubici na vec iovako velike gubitke), kao i automatski bias i AB klasa.
Automatski bias bilo koje vrste podrazumijeva da je struja kroz jednu (SE) ili par (PP) elektronki konstanta, u protivnom dolazi do modulacije biasa na najnizim frekvencijama, koliko je to, ovisi o katodnom bypassu. Uz dovoljno velike kondenzatore na tom mjestu uz balansiranje vremenskih konstanti koje su uvjetovane veznim kondenzatorima, moze se to dosta dobro posloziti... sve dok ne dodje povratna veza, nakon toga stvari postaju znacajno kompleksnije a cesto i gore. Kod OTL-a je AB klasa prakticno uobicajena, s izletima u AB2 - dakle to je tek nesto gdje se automatski bias ne smije rabiti, osim ako netko voli blocking izoblicenja ne samo radi veznih kondenzatora u krigu resetke, vec i u krugu katode.
No da se vratimo na temu. 6AS7 dokumentacija (mislim specificno RCA, ali pricam napamet) kaze da rad s fiksnim biasom nije podrzan, a da u slucaju potrebe da se smanje gubici, barem 1/4 biasa mora biti automatski generirana. Sto se tice negativnih napona, postoje razni zgodni nacini generiranja istog kod RCRC/CLC napajanja. Jos jedna stvar koju 6AS7 i pogotovo 6080(WA) NE podonsi je pozitivan napon resetke. Da sad ne idem u detalje spektakla koji se kod takvih pokusaja moze ocekivati, NE prelaziti mozda +4-5V max, a najbolje ne uopce ako se bas ne mora. Stovise, staviti zastitnu silicijsku diodu G-K.
Jos jedan detalj - 6N13S nije bas savrseni klon 6AS7. Postoje odredjene sitne ali bitne razlike. Za pocetak unutrasnji otpor je nesto veci i strmina manja, anode su drugacije spojene tako da spojevi glume integrirane osigurace. Radi manje strmine, upotrebljive su i s fiksnim prednaponom, sto je ujedno i nacin na koji ih rabe u OTL-u. Problematikom OTL-a smo se jednom prilikom opsirnije bavili u temi na jednom drugom forumu. Cuvajte se jednostavnih OTL-a

jer su cesto i prejednostavni.
6S19P ima, kao sto je Davorin rekao, puno robusniju anodu koja daje puno stabilniji rad, k tome znacajno bolje podnosi pozitivni napon resetke. K tome su i relativno jeftine i u OTL-u gdje ih je puno u paraleli, uz dodatak katodnog otpora za mjerenje struje, moguce je relativno dobro pazljivim premijestanjem iz jedne paralelne banke u drugu i blagom selekcijom dosta dobro izbalansirati sve skupa. U ovom je slucaju to sto je samo jedna trioda u balonu prednost - kod 6AS7 treba uparivati parove s parovima s obzirom da su dvije u balonu, ako je pojacalo vezano tako da su u istom balonu triode vezane u paralelu, a bas si ne pasu, ta cijev je diskvalificirana. 6S19P je k tome (premda je potrebno 5 njih da zamijene jednu) znacajno stabilnija od 6S33S. Potonja bi bila idealna OTL cijev kad ne bi svaka vodila svoju politiku sto jako otezava paraleliziranje, i kad joj disipacija grijanja s obje katode u paraleli ne bi bila veca od maksimalne disipacije anode, kad ne radi nista, grije se niti pola manje nego kad je na maksimumu. Inace je aranzman s dvije katode predvidjen prvenstveno radi redundancije. S druge strane, 6S33S je toliko velika da su vec dvije u paraleli itekako upotrebljive u OTL-u, sto znaci da je utrosak duplog drivera koji omogucava kvalitetno balansiranje obje, relativno malen. S manjim cijevima u OTL-u se takve stvari ne isplate.
@Zmajz - iako tzv. Inverse Futterman ima najmanju izlaznu impedanciju za dati set elektronki, to izdaleka nije idealna konfiguracija iz vise razloga (napomena: sasvim druga prica je za OTL za slusalice koji moze komotno raditi i u klasi A), i rekao bih da je nesto slabiji rezultat po pitanju izlazne impedancije relativno mala cijena koju platis ako odaberes circlotron topologiju za OTL, za to ona ima poprilicno prednosti. Pa eto, ako smijem savjetovati, promotri sto ima od takvih shema...