cijevno predpojačalo 6n1p

[Bepone]

tako je fixer jos bolja radna tocka... oko 3V je, ali radi jednostavnosti objasnjenja uzeo sam 2V, cim laksi racun

[jazzri]

Zahvaljujem se na brzim odgovorima i pomoći
Prvo da apsorbiram post od edisona,
Grid stoper sam računao prema formuli R=1/2×3,14×f×C,
C sam računao C=Cgk+Cga(1+A),Cgk i Cga sa odabrao iz datasheeta za cijev
s time da sam sad kad sam ponovno gledao proračun vidio da sam zaboravio množit sa frekvenciom,hihhihi
tako da kad ponovno rčunam dolazi opet neka nebulozna cifra.
U knjizi od Vukšića sam pročitao da grid stoper ima vrijednosti između 220 i 1,5 k oma i da se njegova vrijednost proba slušnim testom,
tako da sam i ja bio malo zbunjen ovom dobiveno vrijednosti.
Izlazni filter da budem iskren nisam znao izračunat odnosno nisam nikako mogao pronaći neku logičnu formulu (što volim fomule)
po kojoj bi izračunao izlazni C i R,pa sa za C uzeo vrijednost ulaznog kondenzatora a R sam izračunao.
E sad vidim da oni stvaraju pad od -3 dB na 20Hz,ali je promlem što ja ne znam kako izračunati taj pad pa ako može formula.
Sad idem dalje sa čitanjem tako da će biti još pitanjca

[vilim]

Bepone ovo je sklop cijevi koja se nalazi u serijskoj strujnoj NPV i sklop više ne diše prema statičkim krivuljama već se crtaju nove koje uzimaju u obzir djelovanje strujne NPV. Odmah ti postavljam pitanje kada sve tako pojednostavljeno gledaš kolika može biti vršna vrijednost ulaznog signala za zadanu radnu točku koju si predložio Ugk=-2V ?? . Pojačanje sklopa možeš odrediti grafički i analitički. Grafički određuješ tako da si na postojeće statičke nacrtaš nove krivulje koje su rezultat djelovanja strujne serijske NPV i ustaljenim postupkom izračunavaš, a analitički možeš na dva načina i to:
1. iz postojećih statičkih ( u radnoj točki) izraz za pojačanje valja prepraviti tako da u nazivniku dodaš novi pribrojnik koji je rezultat strujno djelovanje katodnog otpornika iznosa (1+m), dakle (1+m)Rk
2. iz "novih" strujno naponskih krivulja nastalih konstrukcijom iz statičkih uzimanjem u obzir djelovanje katodnog otpornika i to su sada praktički sami pravci gotovo jednolikog razmaka. U istoj radnoj točki sada se izračunavaju novi iznosi parametara unutarnji otpor Ri i faktora pojačanja m. Unutarnji otpor drastično raste povećanjem Rk a faktor pojačanja se smanjuje s obzirom na vrijednosti dobivene izračunavanjem iz statičkih krivulja. U ovom slučaju sada se koristi onaj poznati izraz za pojačanje A = mRa/Ri+Ra ali s novim parametrima zbog serijske strujne NPV (pogledaj si post Elektronička cijev u petlji NPV i tamo ti je sve detaljno napisano i nacrtano). Radna točka ne mora biti -2V, što ako je Ugk =-2.2V , gdje ćeš je sada staviti a nemaš krivulju Ia=f(Uak, Ugk= -2.2V) ??. Kreneš interpolirati što je negdje jednostavno a negdje i nije i stoga ne razumijem zašto pokazuješ toliki otpor kada ti neko drugi pokušava školski objasniti pravo stanje stvari koje koliko vidim baš točno i ne razumiješ. Ako misliš da je to sve toliko jednostavno objasni čovjeku kolika može biti vršna vrijednost ulaznog signala (bez struje rešetke) i provjeri svoj pristup problemu !!..
Cijela priča se opet mijenja ukoliko se katodni otpornik bajpasira dovoljno velikim kapacitetom ali sada nije riječ o tomu !!..

[ilimzn]

S obzirom da je ideja da se smanji pojacanje a istovremeno postigne cim niza izlazna impedancija (ipak pricamo o pretpojacalu) onda ova povratna veza nije bas idealna za uporabu u pretpojacalu... ima i drugih nacina iako dodaju par otpora.

[Bepone]

vilim , ti si ga full zakomplicirao,

[jazzri]

da ubacim još jedan graf,
Ra=240V/10mA=24 k
Rk=4V/4mA=1k
Av=A/(1+(Rk/Ra)×A)
Av=33/(1+(1/24)×33)
Av=13,89
Da li je to uredu što se tiče otpora,ne znam da li sam naglasio ali pojačanje predpojačala mi nije trenutno važno ne treba mi neko veliko pojačanje.

[Bepone]

dobar racun za otpore, ali vidis ovo ti je slaba radna tocka! vise je razloga:
1. ovo je staticki radno pravac od 24k, njemu u paralelu u din. sit su
a) neki otpornik koji ces stavit poslije veznog kondenzatora (oveo je preamp pa ces staviti 470k)
b) ulazni otpor tvog LM ampa

sve ide u paralelu, pa ce ti graf biti u dinamici recimo 10k i ici ce jako okomito, dolazit vce ti do klipinga donje polovice sinusoide

2. radna tocka nije prelinearna (za linearnost gledaj cim vecu struju , tih 4mA je jako premalo)

Znaci potegni ovo zeleno, jako prema gore, stavi na 24mA max pa nacrtaj sve ponovo i biasiraj oko 2 i nesto malo preko V,
pa kad u dinamici sve opteretis zakrenut ce ti se graf jos malo udesno i nece dolazito do klipinga unatoc jakom opterecenju
ulaznog otpora , recimo 20k neznam koliko je na LM ampu sad,
ako zelis raditi s ovom lampom i dalje (6N1P) za male impedancije mozda je bolje spojiti u SRPP spoj,
ali samo se ti jos malo uci na ovome dobro ti ide

[jazzri]

uf,kakav srk spoj vidiš da ovo jedva lamatam,al oću ja makar mi to bila zadnja lampa
nego ovo mi nije jasno,
Post od Edisona
Ni izlazni dio ti nije dobro izracunat. Kondenzator od 0,5uF i odvodni otpornik od 16k stvaraju pad od -3dB na 20Hz, a to je nepotrebno. Trebas povecati i kondenzator i otpornik. Recimo, kondenzator na 2,2uF, a otpornik bar na 220k.

e sad ovaj dio sa 220 k.
kad računam za C=2,2uF,po formuli R=1/2×3,15×f×C,
za frekvenciju uzimam 20Hz
izlazi mi R=3618 oma
a Edison preporuča 220 k,

[Bepone]

uf,kakav srk spoj vidiš da ovo jedva lamatam,al oću ja makar mi to bila zadnja lampa
nego ovo mi nije jasno,
Post od Edisona
Ni izlazni dio ti nije dobro izracunat. Kondenzator od 0,5uF i odvodni otpornik od 16k stvaraju pad od -3dB na 20Hz, a to je nepotrebno. Trebas povecati i kondenzator i otpornik. Recimo, kondenzator na 2,2uF, a otpornik bar na 220k.

taj izlazni otpornik prema masi nije tu za nis drugo nego da preamp ne "puca" prilikom iskljucivanja i ukljucivanja kablovinja, jer izlazni kond ostane nabijen u tom nekom trenutku t0...
mores ga stavit na 470k..izlazni kond je jako bitan jer on ti generira pad na bassu, i to po formuli koju imas ali R ti je ulazni otpor LM ampa prema masi, par 10taka kohma

[Edison]

e sad ovaj dio sa 220 k.
kad računam za C=2,2uF,po formuli R=1/2×3,15×f×C,
za frekvenciju uzimam 20Hz
izlazi mi R=3618 oma
a Edison preporuča 220 k,

Jos sam ti ja dobrica, premda sam rekao bar 220k, a vidi Bepa s 470k, a cesto se stavlja i 1M.
Bepone je objasnio cemu taj otpornik sluzi.

I kad racunas, nikad nemoj racunati za frekvenciju od 20Hz. Na rezu je pad -3dB, a ne zelis oslabiti basove zato sto si stavio kondenzator premalog kapacitete. U ovakvom slucaju racunas za 4Hz, ili najvise 5Hz. Mozes i za 2Hz, ali nemoj ispod toga. Tako ce ti u donjem cujnom podrucju proci signal bez oslabljivanja. A za otpor stavljas ulaznu impedanciju sljedeceg stupnja (ovo je ugrubo da ta za sad ne zbunjujemo s jos elementa koji utjecu), a to je tvoje LM-chip pojacalo. Ono ima ulaznu impedanciju od 10k do nekih 22k, rijetko vise od toga. Sad, prema formuli koju znas, izracunaj koji ti kondenzator treba ako uzmemo da je ulazna impedancija pojacala 15k i da ti je frekvencija 5Hz.

Da se ne mucis puno s rucnim kalkulatorom, koristi neki od web kalkulatora, gdje se brzo mogu mijenjati vrijednosti i dobivati rezuiltati. Evo npr. jednan takav: http://www.sengpielaudio.com/calculator-RCpad.htm