EL86 Push-Pull (mozda PSE?)

[tubeman]

Ne treba odmah dečka obeshrabrivati sa silnim "poteškoćama" i preprekama mada je istina i to da se ne treba olako ulijetati u neke zahtjevne gradnje, pogotovo izlaznih transformatora.
Ne treba sve to mistificirati jer jer uz malo dobre volje i to moguće riješiti. Ionako nas je većina upravo tako započinjala. Neki su završili na odgovarajućem fakultetu, ali velika većina ipak nije.
Svoje prve transformatore počeo sam motati već u tinejdžerskim gimnazijskim godinama, isto tako bez puno znanja. Bili su to doduše mrežni transformatori do par sto vata.
Prvo se radilo samo o "doštukavanju" sekundara a onda i kompletnih.
Bilo je tu isprva i zujanja i skakanja po stolu, ali od nekuda moraš krenuti
Pogotovo jer tada (početkom sedamdesetih) nije bilo baš previše dostupne literature i raspoloživog znanja kojeg bi netko rado i nesebično podijelio.
Stari majstori su sve držali za sebe. Prodali bi ti žicu ali uz puno filozofiranja
To je već bilo vrijeme kada su dominirali tranzistori pa elektronske cijevi i izlazni transformatori nisu bili previše popularni, ali nije da se i to nije radilo
Negdje u to vrijeme hit među "samograditeljima" bila je popularna knjižica Josipa Klobučara Instrumenti za VIS koja je stekla praktički kultni status i doživjela je 5-6 izdanja kroz desetak godina.
Inače, gosp. Klobučar je iznimno zanimljiva osoba koja se u životu bavila koječim. Osim što je napisao ove knjige, bio je američki vojni pilot, a trenutno (u stvari prije 5-6 godina kada smo se zadnji put dopisivali) je za bogate Arape gradio "leteće tanjure" (male avione posebnog oblika)
Iz njegovih se knjiga puno toga moglo naučiti jer je na vrlo jednostavan i pristupačan način omogućila dostup do "znanja".
Zato preporučam da se barem prolistaju. Vrijedi u svakom slučaju jer sadrže opise gradnji više vrsta cijevnih pojačala te specifikacije izlaznih transformatora za njih.
Ako se malo pogledaju specifikacije i način izrade izlaznih transformatora, može se vidjeti da se bez ikakve zadrške mogu primijeniti u HI-FI pojačalima.
A od dobrog izlaznog tansformatora vrlo je kratak put do dobrog pojačala .)

Knjige Tihomira Jelakovića i Bože Metzgera u stručnom su aspektu najvećim dijelom zaokružuju ciljanu problematiku.

Danas je dostupnost literature internetom ogromna, mada u šumi znanja i "znanja" kojima smo bombardirani početniku je dosta teško razlučiti ono što valja a što ne. To se posebno odnosi na forume
Zato preporučam upravo navedene autore. Ništa bitno se od tih godina u svijetu cijevnih pojačala nije promijenilo. Dostupnije su neke bolje komponente (pogotovo kondenzatori), a sve ostalo je više manje isto.

[DrFireBottle]

Čini se kao vrlo zanimljiva knjiga... Nisam znao da to postoji, znaći bilo je i na ovim prostorima Juge takvih literatura, sad ću prek vikenda malo bacit pogled pa proučit čega sve ima...

[membrana]

Ako dozvolite da prokomentiram shemu:

Dečko kaže da ne želi previše gain-a - bilo bi dobro da makne bypass katodnog otpornika sa 2. stupnja, iako postoje HI i LO ulazi
Također ako će sam motati trafo, ne treba očekivati bog-zna-šta pa bi se mogla povući povratna veza sa sekundara na drugu triodu obrtača, značajno se smanji izlazni otpor pojačala i u globalu bolje zvuči (ali pošto tek počinje neka ne dira obrtač)
Zadnji elektrolit u napajanju nije potreban, možeš i prvu triodu napajati sa +4 (obzirom da ima prigušnicu)
Neka se ne čudi ako ne dobije onaj "saftni kremasti" drajv, obzirom da pojačalo nema DC vezano katodno sljedilo
Na namotu za grijanje bilo bi dobro da stavi srednji izvod i uzemlji ga
I na kraju, izlazni trafo za ovo pojačalo bi koštao oko 400kn s (pdv-om i poštarinom) pa to smatraj kao dobru investiciju jer nije skup, a bit će impregniran u ulju što je must-have

[davorin]

Nekoliko dodataka na opis:
-Zbog niskog napona napajanja (u usporedbi sa VOX-om) je ukupno pojačanje puno manje pa je katodni kondenzator na drugoj triodi potreban. Napon U1 će se kretati ~190-200V što je puno niže od ciljanog izvornika (Britanski ton '60-ih, dakle VOX !) gdje je napon bio ~320-330V pa je i ukupno naponsko pojačanje svih stupnjeva bilo dovoljno bez toga kondenzatora.
-Negativna povratna veza komprimira zvuk, a to nije traženi Britanski zvuk '60-ih sa VOX-a, a i dodatno se smanjuje ukupno pojačanje što nije poželjno pa ne preporučujem u ovom slučaju negativnu povratnu vezu između zvučnika i okretača faze.
-Zbog početnog niskog napona napajanja su otpornici u filtraciji puno manje vrijednosti od uobičajenih za takva gitarska pojačala čime je i njihovo filtersko djelovanje umanjeno pa je posebna filtracija ulazne elektronke (napon +5) potrebna i u bez nje je potiskivanje ~100Hz iz mreže nedovoljno (čuje se tiho brujanje u zvučniku). Filtracija bi se mogla povećati sa povećanjem vrijednosti filterskih elektrolita, ali bi se time smanjilo "disanje" visokog napona ("sag") sa svojim pozitivnim utjecajem na ton.
-Stavljanjem srednjeg izvoda grijanja se poskupljuje mrežni trafo jer vikleri formiraju cijenu trafa dijelom i po broju izvoda. Uzemljenje i simetriranje grijanja sa 2 jednaka otpornika je sasvim dovoljno, a sigurno jeftinije.

[DrFireBottle]

Vidio sam da je napon na sekundaru nekako nizak,
Ono što bi bilo zanimljivo jeli mogu na diode (graetzov spoj) aplicirati negdje oko 275v i kako bi se onda strujni krug modificirao (to radim zato jel mi je najniži travo od 275v iz jednog radija)?
Imam neke kondenzatore od 400v 22uF, 33uF za power supply. Htio bi na anode izlaznih cijevi aplicirati daleko veći napon, oko 300V
Ali znam po specifikacijama lampe (datasheet) da može podnijeti do 270V na anodama ono kao "limit", ali vidio sam da ih ljudi tjeraju i na 340V itd..
tako da bi se to moglo uraditi, ali bi napon na screen gridu (koj je pravilan hrvatski izraz za to?) trebao ostati u granicama specifikacije jer znam da su te lampe senzitivne na gridu.
Usput, ne želim ni low gain, ali ni high gain, nek bude negdje između da je distorzija onako u zvucima 60ih.
A vidio sam da mogu koristiti Fenderov 6.6k P-P transformator, tako da na sekundaru 8 ohmski zvučnik spojim na 16 omski izlaz, i navodno bi se impendancija na primaru za smanjila da odgovara EL86-icama
pa je to možda moguće? Onu prethodnu temu šta sam otvorio sa SE pojačalcem koje sam dovršio, radilo je to pojačalo samo zvuk uf kartonski oduran, pa sam ga malo popravio sa nekim modovima ali nije ni to otišlo najbolje pa sam ga rastavio i ostale su mi sad 2x 6N1-P (ECC88) i taj AC transformator koj ima tri izvoda jedan sa crnom i druge dvije zelene, između dvije zelene žice napon je 520V za ispravljačku lampu, a između crne i bilo koje od zelenih 275V a jasno mi je da ta crna jest zemlja (center tap šta bi Ameri rekli) ali sam ta dva izvoda isprobo sa diodama (ovaj od 275v) i funkcioniralo je...

[davorin]

Jedna stvar je napraviti pojačalo da ono radi, a sasvim druga da radi dobro i ima ciljani ton.
Odabrao sam pri projektiranju namjerno nizak napon napajanja ( i uz njega će biti dovoljno izlazne snage ) zbog sigurnosti te lake i jeftine mogućnosti nabavke filterskih kondenzatora ( nikako ne savjetujem upotrebu rabljenih ili starih elektrolita visokog napona!) što omogućuje znači duži radni vijek elektronki i nižu cijenu mrežnog trafa (novi mrežni trafo takve snage i specifikacija košta ~150 kuna; zbog sigurnosti od strujnog udara i požara te neodgovarajućih vrijednosti sekundarnih napona ne preporučujem korištenje transformatora iz rashodovanih radio aparata koji su stari ~50-60 godina! ).
Umjesto elektronki ECC83 se mogu koristiti i druge elektronke u stupnjevima naponskog pojačanja, ali za njih treba pojačalo iznova projektirati (različito pojačanje, unutrašnji otpor, izobličenja, ton gitare itd.).
Moguće je koristiti izlazni trafo od Raa~6,6 kOhma pa na sekundar od 16 Ohma spojiti zvučnik od 8 Ohma i dobiti reflektiranu primarnu impedanciju od Raa~3,3 kOhma, ali time se problem rješava samo u krajnjoj nuždi. Namotaj za Raa~6,6 kOhma ima vrlo veliki broj zavoja, (pre) veliki primarni induktivitet i (pre) velike parazitne kapacitete pa se uz predloženu šemu neće dobiti traženi ton.
Postoji i problem u debljini žice u primaru s kojom je taj trafo od Raa~6,6 kOhma namotan, jer ukoliko je to pojačalo koristilo u izlazu elektronke 6V6(GT) ili EL84 korištena žica je za maksimalno opterećenje od ~45-50mA, a njena debljina nije veća od ~0,15mm (CuLak). Elektronke EL86 mogu "potegnuti" (svaka!) i ~80-85mA pri maksimalnoj glasnoći pojačala pa je za tu struju potrebna primarna žica od minimum ~0,20mm (CuLak) debljine.

[DrFireBottle]

Sva sreća pa moj otac pozna jednog gospodina koj se zove Aleksa Bralić koj sam mota svoje transformatore, pikape itd... Pošto tata pozna gospodina on ce me mozda uputiti u smjer kako da napravim svoj prvi izlazni trafo, pa je to možda jedna od opcija. I usput sam htio napomenuti da ne koristim ovaj stari trafic, možda da za mrežni izvor upotrijebim N-68X barem mislim da se tako zove, radi se o transformatoru koj mrežni napon izbacuje jednak na sekundaru, znaći praktički iz 220 u 220, te transformatore koriste za ona "widowmaker" pojačala iliti drugim rječima pojačala bez mrežnog transformatora kako bi se ta pojačala ućinila sigurnijima... Možda i tog mrežnog sam namotam, sa obzirom da je daleko lakše namotat transformator odnosa 1:1 negoli onaj OT kod kojeg ima puno računanja i svakakvih "rupa" u koje se može upasti za vrjeme pokušaja izradnje. Čisto ovako iz pokusa, da pitam jel bi mogo uzeti već neki postojeći trafo i uzeti njegovu jezgru i ostalo što se da iskoristiti, pod to mislim dali se faktorijski transformatori mogu disasamblirati?

[Edison]

Ja bih na tvom mjestu svakako poslusao davorina. Dobio si shemu i plan motanja izlaznog transformatora. Pojacalo ce imati zvuk kakav si trazio... Kud ces vise? Daj profesinanalcu da ti namota mrezni i izlazni trafo. Bit ce bolje, jeftinije i sigurnije nego da radis sam. Kad pojacalo proradi i kad budes zadovoljan zvukom, onda mozes namotati trafoe po svome i probati ih na tom pojacalu. Tad ces steci iskustvo oko izrade, a cut ces i kao sviraju tvoji uratci. Koristi nove otpornike, kondenzatore, podnozja i cijevi kakve su prema shemi. Tako je najbolje, najbrze i najjednostavnije doci do uspjesnog projekta. Zapamti da je sigurnost uvijek na prvom mjestu.

pod to mislim dali se faktorijski transformatori mogu disasamblirati?

Kakvim to jezikom govore danasnji mladi ljudi? Sto je to "faktorijski" transformator? Nesto iz filmova naucne fantastike? I jos bi ga disasamblirao???
Nisam bas siguran sto si mislio, ali mozda bi se na nasem jeziku jednostavno moglo upitati: "mogu li se tvornicki transformatori rastavljati"?

[DrFireBottle]

Ja bih na tvom mjestu svakako poslusao davorina. Dobio si shemu i plan motanja izlaznog transformatora. Pojacalo ce imati zvuk kakav si trazio... Kud ces vise? Daj profesinanalcu da ti namota mrezni i izlazni trafo. Bit ce bolje, jeftinije i sigurnije nego da radis sam.

Da li možda znate nekog u Zagrebu ko mota transformatore, i neka ideja koliko bi me sve to koštalo uopće?
Ali ako u taj problem sredimo, ostaje i šasija za pojačalo, na sreću imam neke alate, ali nemam materijal (aluminij?).
I kakav bi raspored elemenata trebao biti na šasiji...

Ispričavam se ako zamaram pitanjima, ali bi konačno htio napraviti nešto i završiti s glavom i repom a ne kao i inaće.

[Master of disaster]

Gugl je tvoj prijatelj, barem što se tiče rasporeda na šasiji. Prouči kako su posložena komercijalna pojačala i zašto, i sve će ti biti jasno.