Andrija monoblokovi

Re: Andrija monoblokovi

PostPostao/la ilimzn » Sub srp 28, 2018 11:47 pm

Pogledajmo jos kalkulacije za druge cijevi:

Prvo dijagrami za 6L6/807 (de facto ista cijev u drugom balonu) i KT66. Formalno to je prakticki ista familija, no KT66 daje neznatno bolje rezultate. U vezi KT66 je zanimljiva usporedba s klasicnim Williamsom pojacalom gdje su upravo KT66 rabljene u triodi, sa izlaznom snagom od... 15W. Slucajnost?

807_50mA.gif

KT66_50mA.gif


Za obje je cijevi odabrana relativno niska struja mirovanja, iako su im formalno karakteristike slicne EL34. Medjutim, veci unutrasnji otpor u triodnom spoju ogranicava snagu. Za odabrane radne tocke se vidi da je linija minimalne struje (vodoravna svjetloplava linija blizu 0mA) vrlo bliska nuli, povecanje struje mirovanja bi donekle povecalo snagu u klasi A, ali smanjilo vec i ovako znacajno smanjenu maksimalnu snagu, premda bi trenutna disipacija kod prelaska u klasu B nastavila rasti. Na dijagramima se vidi da radni pravac Raa/4 posteno prelazi krivulju maksimalne disipacije anode (25W). KT66 uz iste uvjete daje neznatno vecu snagu u klasi A, dok maksimalna snaga ostaje ista. Moglo bi se reci da su radni uvjeti optimizirani za maksimalnu snagu, koja ne bi bila nista veca ni da rade u cistoj klasi B, tako da je ideja bila uz prakticki maksimalnu snagu optimizirati snagu u klasi A.

Slijedeci dijagram je za cijev KT77 koja je slicna 6CA7, beam tetrodi napravljenoj da bude cim slicnija EL34. Kao sto se vidi i rezultati su slicni:

kt77_55mA.gif


6CA7 postize slicne rezultate kao EL34 s time da slicno kao ostale beam tetrode, minimalna struja je bliska nuli pa je moguce dobiti neznatno bolji kompromis snage u klasi a prema struji mirovanja. Radi se ipak o vrlo malim razlikama u odnosu na EL34. I ovdje idemo u trenutne vrijednosti disipacije iznad deklariranih maksimuma, no podsjetimo se, to se dogadja samo u jednoj poluperiodi, dakle samo 50% vremena, i mozemo li osifgurati da suprotna cijev ide isto toliko ispod maksimuma u tom trenu, teoretski mozemo ici i do 2x deklarirani maksimum (sto se rutinski radi u klasi B).

Sto kad bi imali slicne cijevi ali s vecom deklariranom disipacijom? KT88 i 6550 su deklarirane za 40W. Ovdje medjutim dolazimo do maksimuma koji nam moze dati ispravljac, zahvaljujuci cijevnom ispravljanju. Struja mirovanja je limitirana na 75mA, i pri tim uvjetima dobivamo slijedece rezultate:

kt88_75mA.gif

6550_75mA.gif


Osim struje mirovanja imamo jos jedan potencijalni problem a to je prednapon, koji je limitiran sklopom na -50V. U oba slucaja smo jako blizu tome. Teoretski to se da ispraviti, no tada treba racunati i na vecu amplitudu pogonskog signala. U ovim uvjetima se vidi da nam dati prednapon limitira hod pogonskog napona pa je minimalna struja kroz cijev nesto veca i malo limitira maksimalnu snagu. S druge strane disipacija je ugodno ispod granice triodnog rada za obje cijevi, sto nam sugerira da bi za ove dvije cijevu i izlazu bilo pozeljno povisiti napon napajanja, sto bi ujedno omogucilo i veci napon iz pogonskog stupnja. Oko 450V bi fino leglo, i maksimalna izlazna snaga bi se popela na nesto malo preko 30W, dok se ovako vec priblizava toj cifri, uz komotno vecu snagu u klasi A. Niti s zadanim uvjetima stvar uopce nije losa, i ako bi se islo na ove vece cijevi, svakako bi preporucio cijev 6550.
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
ilimzn
 
Postovi: 926
Pridružen: Sri ožu 27, 2013 1:26 am

Prethodni

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Bing [Bot] pregledava forum i 2 gostiju