Radna karakteristika kod pojačala u klasi AB

[Ivor]

ako ti je trafo 1:1 ne more bit opterecenje 2 k nego 8k tamo desno,

Ako su sva 3 namota jednaka, 2 primarna i jedan sekundarni (1:1:1), onda more. Ako uzmeš cijeli primar kao jedan namot, a sekundar jednak kao oba primara skupa, onda bi bilo 1:1:2 i 8kΩ. Rezultat je uvijek isti, gledano sa primarne strane, koja nas ovdje jedino zanima. O tome će vjerojatno biti još diskusije (jesu li kod PP, primarni namoti spojeni serijski ili paralelno ).

[Bepone]

da ma ne mores se izrazavat kako ti zelis nego kako je red..ako trafo ima primar i sekundar, zanemarimo zicu i sredini na Ub+, onda je impedanca primara od anode do anode, i to se u datasheetima oznazava Raa.. impedanca anoda- anoda. i sekundar kao sekundar. trafo prenosni omjer je cijeli primar kroz cijeli sekundar..nema tu namota dijeljeno sa 3
ako je primar 1 to je s kraja na kraj, isto tako i sekundar na 1:1

[Bepone]

Rezultat je uvijek isti, gledano sa primarne strane, koja nas ovdje jedino zanima. O tome će vjerojatno biti još diskusije (jesu li kod PP, primarni namoti spojeni serijski ili paralelno ).

jel pises kao tutorijal ili kako je tebi lakse shvatit?

[Bepone]

Gdje su ti tvoji brazilski modeli, baš me zanima?
Kako onda nacrtaš po grafovima one krive karakteristike kod PP AB?

brazilskih modela je pun internet
a graf je lako nacrtat, kao dvije krivulje, Raa/2 za klasu A , i Raa/4 za klasu B, a kamo se razlomi malo racunam

[Ivor]

da ma ne mores se izrazavat kako ti zelis nego kako je red..ako trafo ima primar i sekundar, zanemarimo zicu i sredini na Ub+, onda je impedanca primara od anode do anode, i to se u datasheetima oznazava Raa.. impedanca anoda- anoda. i sekundar kao sekundar. trafo prenosni omjer je cijeli primar kroz cijeli sekundar..nema tu namota dijeljeno sa 3
ako je primar 1 to je s kraja na kraj, isto tako i sekundar na 1:1

jel pises kao tutorijal ili kako je tebi lakse shvatit?

Napravio sam tako da je sve najjednostavnije moguće i da ne treba ništa preračunavati. Međutim, u datasheetima se daju podaci na jedan način, a u simulatoru na drugi. Napisao sam tako da su u postavkama simulatora svi namoti jednaki.

Postavke.png

[Bepone]

simulatore nitko ne koristi i mislin da ne treba preko njih nis objasnjavat. ne trebas ni linkat manuale iz toga. ovo pises za pocetnike koje treba naucit da pogledaju u datasheet. zbunit ces nekoga tko ne zna, mislin i ovako vec si
trebao si rec kako se load line racuna kod klase A, kako kod klase B, kako to trafo i lampe vide, jednostavno i jasno, koliku snagu mozemo ocekivat od takvog spoja i kako nabrzinu to postavit izracunat.

[Ivor]

Možda bi bilo razumljivije da sam bar na šemi nacrtao jedinstveni primarni namot sa srednjim izvodom i napisao 1:1 i 8kΩ. Onda ne bi bilo jasno zašto je u simulatoru samo 2kΩ i sve skupa bi ispalo kao neka muljaža.
Kako god okreneš, uvijek je r*t straga

[Ivor]

simulatore nitko ne koristi i mislin da ne treba preko njih nis objasnjavat. ne trebas ni linkat manuale iz toga. ovo pises za pocetnike koje treba naucit da pogledaju u datasheet. zbunit ces nekoga tko ne zna, mislin i ovako vec si

Ovdje je težište na crtanju točnijih radnih karakteristika u klasi AB na nov način. Vidio sam da neki crtaju ravne crte, pa sam mislio... Mislim da su mlađi članovi vještiji od mene oko korištenja kompjutera pa se možda neko "zarazi". Bar meni je na početku ovako izgledalo lakše kad sam još bio "mlad i perspektivan".

trebao si rec kako se load line racuna kod klase A, kako kod klase B, kako to trafo i lampe vide, jednostavno i jasno, koliku snagu mozemo ocekivat od takvog spoja i kako nabrzinu to postavit izracunat.

To bi mogao i ti izvesti (ili netko drugi). Literature valjda ima dosta. Možda bi bio dovoljan samo kakav link...
A i to se može dobiti simuliranjem i puno drugih stvari (npr, izobličenje, spektar...). Kad pripremiš i izvedeš simuliranje, imaš podataka na pretek, samo ih treba znati iskoristiti.

[Ivor]

Na kraju krajeva, PP pojačalo u klasi AB može se napraviti i na druge načine: SRPP, Ciklotron, Futterman... Uvjeti rada same elektronke mogu biti isti kao kod gore opisanog klasičnog spoja.

SRPP.png

Gdje je onda tu Raa?

[Master of disaster]

Gledište početnika; na bespućima interneta našao sam postove na Glazbenom forumu (čiji član nisam) koji je napiso član tog foruma (mislim da mu je nik Andrej, ali napamet nisam siguran), tekst kao da je napisan za trogodišnjake objašnjava rad cijevi (triode mislim) kroz odnose na kraljevskom dvoru . Zvuči blesavo znam, ali dečko je jako jednostavno i slikovito objasnio što se i zašto dešava u lampi. Nakon toga početnik treba uzeti datasheet, grafove i pogledati jednu od tema o kontrukciji cijevnog buffera (npr Harkonnenovu). Po meni simulator je dobar tek nakon toga kako bi čuvjek bolje vizualizirao i mogao se igrati mjenjanjem uvjeta i radnih točki te vidjeti kako promjena jednog parametra utječe na ostale.

Po meni, postoji rupa između izračuna trode (SE) i (PP), fali razrada pentode (SE) nadograđeno sa ultralinearnim spojem. Tada bi se moglo dobro razraditi triodni PP pa pentodni PP pa to u AB klasi...