Forum audio samograditelja

Kod restauracija se vrlo često događa da krepavaju (posebno) izlazne cijevi koje je teško ili nemoguće nabaviti.
50% predratnih aparata dolazi bez izlazne cijevi.

Tu se može vrlo lako doskočiti.
Danas postoji jako puno cijevi koje su karakteristikama vrlo slične, ali imaju drugačija podnožja ili neke druge karakteristike kojima se vizualno "ne uklapaju".

Ima jako puno ruskih ili starih vojnih američkih cijevi koje rade na 1,2, 2.4 ili sličnim naponima grijanja koje vrijednosti su bile jako česte kod starih baterijskih aparata.
Kod cijevi s istim serijama grijanja, stvar je još jednostavnija.
Ovdje nastupa snalažljivost koja uz malo prakse i poznavanje osnovnih podataka o cijevima može napraviti čuda

Ovdje ću ukratko, s par slika probati objasniti kako to ide.

Npr. nije više lako nabaviti EL12 cijev koja je bila česta u radijima tridesetih godina.
Ako pogledamo u karakteristike, odmah će se ustanoviti da tu cijev na tom mjestu i tim uvjetima, s lakoćom i praktički bez ikakvih promjena sklopa može zamijeniti obična EL84.

dakle:

Prije svega treba pripremiti alat kojeg ne treba previše:
Najvažniji je BIAX kojeg najvjerojatnije svi imamo.
Poželjno je da ima produžnu sajlu jer je tako rad puno precizniji i manje osjetljiv na (iako minimalne) vibracije koje proizvodi sam stroj.
Nadalje, potrebna nam je lemilica, veća i jača pinceta ili kliješta s dugačkom njuškom te sjekača kliješta.

Uzeo sam jednu ništkorisnu AZ1, i oslobodio je podnožja.
One su uglavnom spremne same iskočiti jer ljepilo najčešće ne drži.
Svejedno, treba biti pažljiv i prvo odlemiti podnožje.
Te stare cijevi uvijek imaju na dnu uokrug izbočinu koja pomaže držati ljepilo da se sve ne izvuče.

Kada sve odvojimo, potrebno je odlomiti staklenu cjevčicu kako bi ušao zrak.
To je najbolje "odfrezati, jer pokušaj lomljenja kliještima može uzrokovati i lom balona.


Slika 1.

Nakon toga slijedi odfrezavanje donjeg dijela balona.
To je i najkritičnija operacija pa treba biti jako pažljiv.
Balon treba navlažiti s vodom. Ja za to Koristim AJAX sprej ili nešto slično jer on osim hlađenja ima i efekt uljenja, a bez masnoće.
Za frezanje je dobar dijamantni nastavak (dobije se u kompletu s strojem), u obliku kuglice, ali što manji (vidi sliku 7).
Još je bolji dijamantni disk.
Frezati uokrug odmah iznad izbočenja malo-pomalo s minimalnim pritiskom. Pri tome voditi računa da mjesto frezanja uvijek bude vlažno.
Vrlo brzo će negdje na mjestu frezanja staklo napuknuti, i tada ga se može lako odvojiti od ostatka balona.
Frezanje je najbolje vježbati na kakvoj staroj nepotrebnoj ili skurenoj ech81.
Brzo ćete uvidjeti da nije nikakav problem.
Pri tome podesiti što veću brzinu vrtnje (najmanje 10000 okretaja).
Što veća brzina - to je manja opasnost od loma stakla.


Slika 2.

Ono što nisam poslikao je borba s izvlačenjem sadržaja cijevi iz balona kroz relativno uzak otvor na dnu.
No niti to nije neki problem ako raspolažemo s malo strpljenja, dobrom pincetom i malim sjekačim kliještima.
Najveći problem je liskunski odstojnik koji ćemo najvjerojatnije morati nekako svinuti ili prelomiti unutar balona.
Ali za demoliranje smo valjda nekakvi majstori
Dolje vidimo što dobijemo na kraju svega toga.
Sada se balon može pažljivo očistiti i oprati, posebno od ostataka aktiviranog getera.


Slika 3.

Slijedi presoklavanje.
Taj postupak ne treba posebno opisivati.
Pronađemo spoj podnožja stare cijevi, spoj podnožja nove i lemimo međusobno korespondirajuće pinove sa što je moguće kraćim žicama.
Nalemimo žice od petnaestak cm. na noval podnožje i provučemo ih kroz nožice na starom podnožju, zalemimo i višak odrežemo.
Noval podnožje je poželjno na neki način učvrstiti da se ne miče.
Ako smo postigli čvrstoću samim žicama - zadovoljiti će i to.

Slika 4.

Na slici 5 vidimo presoklanu cijev.
Ako nam postupak frezanja nije uspio (raspao se balon), tu je i kraj priče.
Gubimo estetski doživljaj, ali je cijev spremna za ugradnu i raditi će isto tako dobro.


Slika 5.

Ako je sve teklo po planu i balon ostao čitav, možemo ga učvrstiti na podnožje i dobijemo ovo što vidimo na slici 6
Treba voditi računa da se balon ne zalijepi prečvrsto kako bi se mogao ponovo skinuti u slučaju potrebe.
Tu se može koristiti pečatni vosak, termo-ljepilo ili neka termootporna folija.
Ako se cijev iznutra našprica sa srebrnim sprejem, dobiti će se ona karakteristična siva boja starih cijevi.
Cijevi su često crveno lakirane, što se isto jednostavno napravi.
Na kraju dobro obavljenog posla nema praktički nikakve razlike između "prave" i ovakve cijevi.
Malo je veći problem sa pravom srebrnom bojom aktivnog getera, ali i to se može riješiti.


Slika 6.

Na slici 7 je glava produžne sajle Dremelovog BIAXa kojeg koristim.
Nešto je skuplji od Einhella i sl, ali se investicija isplati, pogotovo jer za njega ima puno korisnih dodataka.
Pašu i oni od Einhella i sličnih.
Najvažnije je to da je izuzetno stabilan pa se i na maksimalnoj brzini ne osjete nikakve vibracije.
U steznoj glavi se nalazi frezer kojim sam odrezao balon.


Slika 7.

Ovo je tijelo BIAXa na stalku.


Slika 8.

Vjerujem da ne moram više poticati maštu po pitanju "vizualizacije" otkaćenih projekata sa sasvim običnim cijevima.
...

S obzirom na tip podnožja, rekao bih da se radi o zamjeni za elektronke EL3 ili EL6 koje imaju isti tip podnožja kao i AZ1.

Je, radi se o EL3.
Bolja zamjena je EL41, ali niti ona nije baš prečesta, a u datim uvjetima je i 84 sasvim OK.
Imam i EL12, pa ću i za to staviti slike.
U brzini sam ih pomiješao, ali princip ostaje

Fantastično

Meni je još fantastičnija ta dugogodišnja posvećenost .....Stav i svoj put i mišljenje.
Mada se katkad bocka, meni je Tubeman jedan od dražih likova foruma.
Bilo kojeg.
Eto, sad sam rekao.

Da nosim šešir skinuo bih ga! Naklon do poda za trud, fascinaciju i posvećenju u nastojanju da se sačuva šarm starih aparata zajedno sa njihovom uporabnom vrijednosti.

Bravo Tubemane !

tubeman napisao:Je, radi se o EL3.
Bolja zamjena je EL41, ali niti ona nije baš prečesta, a u datim uvjetima je i 84 sasvim OK.
Imam i EL12, pa ću i za to staviti slike.
U brzini sam ih pomiješao, ali princip ostaje

Da, EL41, EL80 i pentodni dio ECL86 su jednaki po karakteristikama i najsličniji sa EL3 (i sa EL11).
Umjesto EL12 se može staviti i EL34, koja radi na toj poziciji bez izmjena, a za zamjensku EL84 se mora promijeniti vrijednost katodnog otpornika.
Prilikom popravaka starijih radio prijemnika serije "U" (u vrijeme dok sam se s time bavio) nije bilo nikako moguće naći ispravljačicu UY1 (UY1N, UY3, UY11, UY21), pa je zgodna zamjena bila UY82, koja je bila nešto jača, nabavljiva i prihvatljiva zamjena bez izmjena vrijednosti komponenti.
Samu elektronku kao ispravljačicu je bilo lako zamijeniti s Si-diodom i dodatnim otpornikom, ali grijanje ispravljačice je bilo spojeno u seriju s grijanjima ostalih elektronki pa bi za zamjenu otpora grijanja trebalo ugraditi otpornik od 500 Ohma/10W, što je već bilo vrlo teško "strpati" pod već pretrpanu šasiju.
U to vrijeme sam imao za cilj samo popravak uređaja (ne i izgled zamjenske elektronke), pa se nisam bavio rezanjem stakla već samo izradom adaptera za tip podnožja.
Nekoliko puta sam umjesto ECH4 i ECH21 (UCH21) ugradio ECH81 (UCH81) bez ikakvih izmjena komponenti, vrlo uspješno, unatoč razlikama u radnim podacima.

Ovaj prikaz sam dao tek kao princip.
Što se sa čime može nadomjestiti, to se lako vidi u datasheetovima, i , naravno, zamjena mora biti dostupna.
Inače "inkriminirana" EL12 se najlakše zamjenjuje s EL34 (to je i Davorin napisao), i to bez puno mudrosti.
jednostavno se preseli iz originalnog nožišta u novo.
EL12 takvog oblika nije ni u originalu rijetkost.
Jasno da puno lješpe izgleda u kruškastom obliku, ili onom zdepastom sa suženim dijelom.

Odgovorim Harkonenu:
"Šmrc šmrc"
Mislim da se mi jako dobro razumijemo.

--- Ovo dalje (uglavnom) više nije za Harkonena

Bedasto je i možda (na kraju) čak i zločesto samo podilaziti, pljeskati i hvaliti "izgled".
Mislim da je puno poštenije reči što misliš nego pljeskati a kasnije iza leđa ogovarati ili kritizirati.
Najlakše je kupiti gotove kineske module i hvaliti ih, i istovremeno kuditi kineske uređaje u kojima se nalaze ti isti moduli.
Znam da je mnogima tako najlakše, i da se nema mogućnosti za kompletnom izradom svega, ali "tehnički" je ovo forum koji bi trebao imati i drugu ulogu osim skupljanja muha u mrežu (ne mislim na nikoga konkretno i nitko se ne smije uvrijediti, ali u to su se forumi uglavnom izrodili).
S druge strane, lijepo je vidjeti sve više članova, a vjerojatno i onih koji samo lurkaju) koji se usuđuju napraviti nešto svoje, i to sami.
Primjerice, zar je tako teško napraviti sklopić za zaštitu zvučnika ili tako nešto umjesto voditi beskrajne rasprave o Vellemanovom precijenjenom sklopu.
Nije nužnost baš za svaki uradak upogonjivati CNC mašineriju i slično. OK ako nemamo mogućnosti ili znanja, ili se radi o nekakvim tipskim projektima poput DAH-a (koji doista cijenim, posebno što je animirao dobar broj "konstruktora" na daljnje DIY aktivnosti).

Istina da se ljestvica na taj način podigla visoko, ali mislim da ne treba imati prevelikog respekta prema svemu tome, jer ne svira kutija, ne sviraju šeme, ne svira "topologija".
Konačni rezultat je vidljiv kada je sve gotovo, nakon što smo uložili trud i znanje koje smo "u hodu" prikupili.
Mnogi "sakupljači šema" bi se iznenadili rezultatima koje mogu dati "prezrene" i "obične" cijevi.

Ovime što ovo pišem, i ja želim ohrabriti sve da bez straha naprave i pokažu svoj uradak.
Ovdje će sigurno dobiti svu potrebnu pomoć i ideje.
Ako na kraju neće valjati ili im se neće svidjeti, idemo iznova.
Zato možda nije odmah sve dobro determinirati kutijama, naručivanjem transformatora i sl., jer onda se postaje rob te šeme, i ne preostaje nam drugo nego sam sebe na silu uvjeriti da je to "prava stvar".
Ostali će ,naravno, kolegijalno odmah pljeskati i ostajemo bez dobre i poštene povratne veze.

Mislim da je Edison napisao napisao nešto o svojem pristupu koji mi se učinio jako dobrim i promišljenim.

Možda je lakše Davorinu ili meni, koji samo trebaju zagrabiti na neku policu pa da zahvate odgovarajući trafo ili podnožje
To nikako ne smije biti ograničenje drugima.

Dostupna mi je sva zamisliva tehnologija, ali je ne koristim, jer želim sve napraviti svojim rukama.

Zato sam i stavio nekoliko postova (poput ovog i nekoliko o starim radijima) gdje sam htio pokazati da se koješta može napraviti bez puno alata i objasnio nekoliko korisnih standardnih postupaka.
To može stvatko napraviti u kuhinji ili na dvorištu, a primjenjivo je kako na stare radije, pojačala, zvučnike pa do namještaja
Prvi put će se nešto možda zeznuti, zapackati, umrljati, ali što dalje, to će biti bolje.
A nema ljepšeg nego kada nešto napravimo sami, a još i lijepo izgleda (barem nama )

sve dok je ekipa voljna podijeliti to pogolemo znanje s nama manje "vicnima" - sreci nikad kraja, i gustanju u upravo tome da se nesto napravilo vlastitim rukama, from scratch

Možda je lakše Davorinu ili meni, koji samo trebaju zagrabiti na neku policu pa da zahvate odgovarajući trafo ili podnožje
To nikako ne smije biti ograničenje drugima.

moguce da je lakse, ali - sto bi meni vrijedio ormar pun trafoa, podnozja i lampi kad ionako ne bi znao sto "zagrabiti"

utoliko malo dulje traje nabava, ali je vise-manje "ciljana" prema projektu

hvala momki