Još jedan 13DR7

[Edison]

Dodao sam 150k otpornik na izlazu kako mi je Edison preporučio i pustio da radi malo.
Nakon nekog vremena opet izbacila zaštita.Ovaj put sam pratio i ponašanje zvučnika.
Primjetio sam da membrana ponekad zadiše,odnosno napravi skoro maksimalni hod bez nekog razloga.
Znači ne gine stabilizacija anodnog napona.
Jel može ova po brojem 5
http://www.diy-audio.com.hr/viewtopic.php?f=6&t=42
ako imate neki bolji prijedlog....slobodno,slobodno,samo shemu stavite inače sam slijep .

Nece ti smanjenje izlaznog otpornika rijesiti problem, smanjit ce malo vrsne vrijednosti tog offseta pa ces rjedje imati problem s ukljucivanjem zastite. To sto ti zvucnici disu, to su te subsonicne oscilacije.
Mozes koristiti ovu shemu regulatora koju si linkao.

Inace, svojedobno sam pratio te oscilacije iz vise pretpojacala. Na Aleph monoblokovima, koji imaju zastitu zvucnika, povremeno proradi zastita, reklo bi se bez razloga... No imam i jedno izlazno pojacalo Marantz koje je DC vezano (nema kondenzatora na ulazu). To izlazno pojacalo ima dva velika VU metra. Da se na njima lijepo gledati kad nema signala kako taj napon seta i varira. I to pojacalo ima zastitu pa i ona zna proraditi cak i kad nema signala, a VU-metri to lijepo registriraju... Pretpojacala su imala dobru filtraciju, cak i s dvije prigusnice, no ipak se desavalo. Stabilizacija visokog napona to rijesi, ili u potpunosti, ili te varijacije i dalje postoje, ali su vrlo niskih vrijednosti, par mV, pa ne smetaju nikome.

[Edison]

Još jedan RC član bi mogao to riješiti.

Ne bi. Sto mislis kako znam?

[sonny]

Također ovisi kakve zvučnike ljudi posjeduju, pa to ili vide ili ne vide ( kad se već ne čuju )...
Primjerice kod mojih Monacora i kod transmisija od the_bebea se to jako lijepo vidi...
Pogotovo kod mojih Monacora zbog veće membrane naravno...
Kad zvučnik ima mekan ovjes i veliki xmax, osciliranje se jako lijepo vidi...
Kod "starog papira" ( RFT widerange zvučnjaka primjerice ) to uopće nisam primjetio

[SaWa]

Zvučnici su Electra 920.
Zaboravio sam napomenuti da i kad zamjenim cijevi,da je napon na istoj cijevi slabiji..
Sad sam malo korigirao napon trafoa,dok nisam dobio 119V na jednoj cijevi i 106V na drugoj.napon mreže 235V.
Problem ostao...
Inače napon mreže zna varirati od 225-247V.
Napravit ću stabilizaciju napona.Nadam se da će to riješiti problem..
Pokušat ću još naručiti dvije cijevi od Nik-a,ako trenutne financije dozvole(valjda će mi poslati približnih vrijednosti).
Ovaj tjedan naručujem djelove za stabilizaciju.Pošto sam terenac(radim u slo) to će se odužiti barem dva tjedna.
Hvala još jednom svima na savjetima i živili..

[pinco]

Ima san isti problem sa CRC ispravljanjen, jednostavno se pojavljivaju fluktacije napona, najlakše bi bilo stabilizirat anodni napon. Evo kako je Ilimzn rješija problem, http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=11866" target="_blank

[pamook]

Edison - thx za shemu i objasnjenje

Sonny - ne uspijevam naci temu gdje si se borio sa stabilizacijom anodnog napona, ajd pls. nabaci link... izgleda da sam (naglo) oglupio

il je samo ponedjeljak

[sonny]

Tuj

A tutekaren je link na Mugen ojačevalnik, na stranici 24 imaš prikazanu stabilizaciju anodnog napona... Konzultiraj i datačment

[ilimzn]

Imaš i ovaj ispravljač,nije nacrtan grec i možda koji CR član koji možeš dodati prije ispravljača. Zener diode D2-d% naslažeš vrijednosti da njihv zbroj daje ukupni željeni napon i to je to.

Harkonen EL34 napajanje.GIF

Hmhm tu ima dosta problema. Prvi i glavni je 100k prema zener diodama. Vrijednost ovisi o razlici ulaznog i izlaznog napona ali svakako 100k je previse za tipicne zener diode, struja kroz njih ce biti puno premala i time napon prilicno nestabilan. Okvirno, za neku minimalnu struju kroz zener diodu uzeti 1/4 do 1/3 maksimuma disipacije zenerice, te podijeliti s naponom zenerice. Iz razlike ulaznog napona i izlaznog napona izracunati taj otpor tako da se razlik anapona podijeli s gore izracunatom strujom.
Manji problem, s kojima se sklop ipak moze znatno optimizirati (pogotovo po pitanju prigusenja VF-a iz napajnanja te shuma zenerica):
1) Ne rabiti MOSFET-e za velike struje tamo gdje su oni za male vise nego dovoljni. Zasto? Jer MOSFET-i za vece struje imaju i vece kapacitete, koji sluze kao filter koji smanjuje prigusenje VF smetnji i ostataka filtriranja. IRF810 ili 820 umjesto 840 povecava to prifusenje za faktor 3-4 (9-12dB).
2) Kondenzator 47uF je bolje spojiti na zener diode preko otpora, i to u ovom slucaju moze biti znatno vece vrijednosti (cak u stotinama k), s obzirom da j eulazna struja u Gate MOSFETA prakticno nula. Time se dobiva niskopropusni filter koji osigurava polagan dolazak anodnog napona i skida sav shum s zener dioda. Pozeljno je s plusa toga kondenzatora na drain MOSFET-a staviti diodu tipa 1N4007 ili sl.
3) S plus 47u kondenzatora ide gate stopper na MOSFET. Ovdje treba znacajno smanjiti vrijednost, na cca 1k. Razlog je isti kao upotreba manjeg MOSFET-a, taj otpor s ulaznim kapacitetom predstavlja filter koji sprecava efikasnu stabilizaciju za brze (VF) smetnje iz mreze. S druge strane otpor ne smije biti premalen jer su moguce parazitne oscilacije MOSFET-a, ispod 100 ohma bi vec bilo debelo izazivanje vraga
4) Paralelno izlazu nije zgorega staviti elektrolit reda velicine 2.2-10uF. Jos pozeljnije je izmedju source-a MOSFET-a i tog elektrolita (ili folijskog kondenzatora!) staviti otpor male vrijednosti, u ovoj aplikaciji cca 10-100 ohma, kako bi se sprecile moguce parazitne oscilacije, premda su one znatno manje vjerojatne bez tog otpora, nego bez gate stoppera.

[ilimzn]

Fluktuacije napona kod klasicnog CRC (CLC) i visestupanjskih filtera slicnog tipa su normalna stvar. Sve su to zapravo niskopropusni filteri cija je gornja granicna frekvencija vrlo niska kako bi cim efikasnije filtrirala bilo frekvenciju mreze ili dvostruku frekvenciju mreze. No, mreza nema apsolutno konstantan napon vec se on dinamicki mijenja. Fluktuacije koje se vide na izlazu su jednostavno subsonicna komponenta fluktuacija napona mreze, a ne oscilacije. Stabilizacija se teoretski ponasa kao filter gornjom granicnom frekvencijom = 0, U stvarnosti samo za znatno veci faktor prigusuje te fluktuacije, do razine kad postanu zanemarive. No i s obicnim filtriranjem je moguce rijesiti taj problem pazljivim odabirom veznog (ili veznih, ako postoje) te katodnih kondenzatora te vremenskih konstanti (kondenzatora, otpora, zavojnica) u filtriranju napajanja.
Jednostavni sklopovi s triodama (jedan stupanj) su relativno osjetljivi na to jer anodni otpor i unutrasnji otpor triode cine naponsko dijelilo sto se tice smetnji u napajanju.
U najjednostavnijem pojacalu, dakle triodi u spoju zajednicke katode, unutrasnji otpor triode raste ispod gornje granicne frekvencije katodnog bypass-a, dakle na vrlo niskim frekvencijama. Teoretski moze porasti za (mu + 1)Rk, cime dijelilo dijeli sve manje gledano s strane B+, dakle bilo kakve smetnje s napajanja sve lakse prelaze u izlaz. Dakle, pozeljno je da vremenska konstanta filtera kojeg cine Rk i u paralelu mu spojen katodni kond, bude znatno niza nego one u filtriranju B+.
Nadalje, preostale subsonicne smetnje se mogu skinut koristenjem dobro odabrane vrijednosti veznog kondenzatora (ili izlaznog kondenzatora), no ovo je nesto veci problem jer tocna rezna frekvencija filtera koji nastaje u spoju s ulaznim otporom slijedeceg stupnja, ovisi o tom ulaznmom otporu, a njegovu vrijednost nije uvijek moguce predvidjeti. Lako su moguce vrijednosti izmedju 20k i 100k, sto pomice reznu frekvenciju za do dvije oktave. A ako se odabere premalen vezni kond, tada ce pad signala nastajati vec u najdonjem dijelu audio podrucja pogodi li se slucaj da netko spoji na izlaz nesto s malom ulaznom impedancijom.

[SaWa]

super....ako sam ja to dobro skužio

evo linka za datashet mog izlaza

http://www.parasound.com/pdfs/vintage/hca750_1000om.pdf

ulazna impedancija 33k

na predpojačalu je izlazni kond 10uf,koji bi onda odgovarao???

ja mogu samo pogađati...evo jedan primjer

http://www.musikding.de/Solen-Fast-47uF-630V_3

ili još manje..