SE KORIAN

Re: SE KORIAN

PostPostao/la vilim » Pon lis 19, 2026 4:50 pm

Siguran sam da je cappucino blago rečeno već izluđen silnim objašnjenjima ali to je tako na forumu. Kada jedan krene krivom brazdom a drugi je samo produbljuju nije jednostavno dati neko suvislo objašnjenje. Vrtimo se oko cenerica jesu li točno 56 volta nazivnog napona, mogu li podnijeti ovoliku ili onoliku disipaciju i slično što uopće za neko razumijevanje nije važno. Evo umjesto zener dioda imate idealan punivi akumulator od 2x56=112V i probajte razmišljati na školski način, što jednostavnije. Iza zener diode imate dvije paralelne grane koje se sastoje od serijskog spoja linearnog elementa otpornika i nelinearnog elektroničke cijevi. Idemo sada radi lakšeg praćenja zanemariti lijevu stranu ako je tamo struja nekoliko puta manja od struje Ig2. Što sada imamo ??, ostaje serijski spoj otpornika 5,6k, spomenutog"akumulatora" 112V , pa opet otpornik od 220 ohma i ono najvažnije što niko ne vidi "triodu" gdje G2 glumi anodu, G1 ostaje upravljačka G1, a katoda ostaje katoda. Sada vam trebaju statičke krivulje (Ig2-Ug2k), Ug1=konst. koje neodoljivo podsjećaju na svima nama dobro poznate (Ia-Uak) uz Ug1=konst. u koje ucrtavate radni pravac na isti način kao što radimo u polju anodnih karakteristika triode. Ukupni radni otpor biti će 5600+220=5,82k, napon napajanja (napon izvora ) je 410-112=298V. Struja Ig2 biti će u presjecištu radnog pravca i krivulje za Ugk1 (bias prednapon). Familiju krivulja (Ig2-Ug2k) jako je teško pronaći a kako izgledaju vrijedi pogledati za EF 85 Philipsovu pentodu koju sam koristio za izradu VF predpojačala audionskog prijemnika. Ako bi željeli jako točno računati tada treba uzeti u obzir i lijevu granu u kojoj se nalazi ulazna cijev a to je sada već složen zadatak koji zahtjeva dobro znanje i poznavanje teorema koji se koriste prilikom rješavanja električnih mreža. Iskustveno ćemo lijevu stranu zanenmariti a sa desnom će ići kako kažemo "onako od oka" i nećemo napraviti značajniju pogrešku. Toliko o ovom spoju a može se koristitit i fiksni napon Ug2 prema zajedničkoj točki 0 volti. Kako će se se mijenjati struja Ig2 kada napon anode KT66 padne na najnižu vrijednost treba očitati iz presjecišta radnog pravca 5,82k i krivulje (Ig2 - Ug2k) za napona Ugk1 koji je sada gotovo 0 volti . Naša je sreća što iskustveno dolazimo do prilično točnih iznosa vrijednosti struje Ig2 a točan grafo analitički izračun je prilično složen.
vilim
 
Postovi: 288
Pridružen: Pet stu 06, 2015 9:33 pm

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Edison » Pon lis 19, 2026 8:04 pm

Jučer sam napisao da ću izračunati i nacrtati novu verziju pojačala koja će svima biti jednostavnija za razumijevanje. I mislim unijeti neke manje izmjene na koje je ukazala dosadašnja diskusija. Izračunao jesam, ugrubo nacrtao jesam, ali nisam fino nacrtao shemu da je mogu objaviti. A želim sutra još jednom provjeriti proračun. Danas sam izgubio cijeli dan jer sam odlučio izvaditi novu osobnu iskaznicu, stara je istekla. Pola sata za šišanje, pola sata za fotografiranje, i 5 sati čekanja reda u MUP-u da dođem na red... Obavio sam, ali večeras više nisam ni za šta.
Avatar korisnika
Edison
 
Postovi: 5926
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:29 pm
Lokacija: Rijeka

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Edison » Pon lis 19, 2026 8:24 pm

Bepone napisao:Pa jasno je ko dan svima koji se malo kuze u lampasku tematiku, a to je da g2 struja nije konstanta? I kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste, jer je u tom trenutku Ug2=300V, Ua cca 70V i onda kad elektroni prodju g2 koja sad vise privlaci, malo toga ostane za anodu, usmjerava se elektronski/strujni tok kroz g2


OK, Bepo pa nije nitko ni tvrdio da je struja kroz G2 konstantna. Jasno je da se mijenja u nekim granicama. Kažeš: "kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste". Daj definiraj to jako, koliko jako, koliko mA? Koliko uopće maksimalno može proći kroz G2 kod KT66, a da G2 ne pregori? Te bi mi brojke dobro došle pa bih mogao lakše računati.

Evo što sam ja našao:
- JJ KT66 - Limiting values: Wg2 = 3,5 W
- GEC KT66 - Max. ratings: Screen disipation: design max. 3,5W, absolute max. 4,5W

Po ovome kroz G2 na 300V ne bi trebalo iči nikad više od 12mA.
Zanima me tvoj odgovor.
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Avatar korisnika
Edison
 
Postovi: 5926
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:29 pm
Lokacija: Rijeka

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Bepone » Uto lis 20, 2026 7:24 am

evo graf Edison, dole levo vidis Ig2

Screenshot_20261020_062310.jpg
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Bepone
 
Postovi: 6040
Pridružen: Ned tra 02, 2017 3:22 pm

Re: SE KORIAN

PostPostao/la pinco » Uto lis 20, 2026 10:06 am

Edison napisao:
Bepone napisao:Pa jasno je ko dan svima koji se malo kuze u lampasku tematiku, a to je da g2 struja nije konstanta? I kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste, jer je u tom trenutku Ug2=300V, Ua cca 70V i onda kad elektroni prodju g2 koja sad vise privlaci, malo toga ostane za anodu, usmjerava se elektronski/strujni tok kroz g2


OK, Bepo pa nije nitko ni tvrdio da je struja kroz G2 konstantna. Jasno je da se mijenja u nekim granicama. Kažeš: "kad anodni napon svinga nisko sa signalom, onda struja kroz g2 jako raste". Daj definiraj to jako, koliko jako, koliko mA? Koliko uopće maksimalno može proći kroz G2 kod KT66, a da G2 ne pregori? Te bi mi brojke dobro došle pa bih mogao lakše računati.

Evo što sam ja našao:
- JJ KT66 - Limiting values: Wg2 = 3,5 W
- GEC KT66 - Max. ratings: Screen disipation: design max. 3,5W, absolute max. 4,5W

Po ovome kroz G2 na 300V ne bi trebalo iči nikad više od 12mA.
Zanima me tvoj odgovor.


Tek sad vidin da je bila u pitanju 5W zenerica, ako se stavi 20mA kroz nju, to bi bila ok disipacija 1,1W, lipo bi se grijalo, al vjerovatno je to skroz OK, ako je 12mA max kolko može povuć G2. A može se kombinirat i 3 komada 33V itd.
Avatar korisnika
pinco
 
Postovi: 688
Pridružen: Sri tra 10, 2013 7:35 pm

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Edison » Uto lis 20, 2026 2:55 pm

Bepone napisao:evo graf Edison, dole levo vidis Ig2


Vidim.

Ovo je graf za neku jaču cijev koja radi na oko 150mA, KT66 ne može dobaciti toliko...
No kako bilo, ni ovdje Ig2 ne prelazi 15-18mA.
Računam da kod kT66 to nece prelaziti 9-10mA. Računat ću s 10mA.
Osim, ako ti ne vidiš nešto drugo u tom dijagramu.
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Avatar korisnika
Edison
 
Postovi: 5926
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:29 pm
Lokacija: Rijeka

Re: SE KORIAN

PostPostao/la davorin » Uto lis 20, 2026 4:04 pm

Edison napisao:
Bepone napisao:evo graf Edison, dole levo vidis Ig2


Vidim.

Ovo je graf za neku jaču cijev koja radi na oko 150mA, KT66 ne može dobaciti toliko...
No kako bilo, ni ovdje Ig2 ne prelazi 15-18mA.
Računam da kod kT66 to nece prelaziti 9-10mA. Računat ću s 10mA.
Osim, ako ti ne vidiš nešto drugo u tom dijagramu.


Graf je dobar i točan, to je za KT66 od firme G.E.C., odnosno MARCONI.
Struja G2 vjerojatno u predloženoj šemi neće prelaziti Ig2~15mA, čak i kod clipping-a, a firme se u komercijalnim pojačalima osiguraju sa većim neblokiranim otpornikom za G2 (zapravo je to ujedno i grid-stoper vrijednosti od Rg2~470-1500 Ohma).
Avatar korisnika
davorin
 
Postovi: 7252
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 8:43 pm
Lokacija: Zadar, Hrvatska

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Edison » Uto lis 20, 2026 8:17 pm

Hvala davorine. Računat ću s 10mA, a grid stopper ću s 220R/2W povećati na 1k/5W.
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Avatar korisnika
Edison
 
Postovi: 5926
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:29 pm
Lokacija: Rijeka

Re: SE KORIAN

PostPostao/la Edison » Sri lis 21, 2026 12:10 am

Evo dorađene sheme:

KT66-SE-2.jpg


Slična je onoj prvoj. Struju kroz ulazne triode sam podigao na 1,5mA (ukupno je 3mA, paralelne triode). Prepravljene su i vrijednosti otpornika u Schade povratnoj vezi zbog promjena na ulazu.

Regulatori za ulazni stupanj i G2 izlazne cijevi su razdvojeni i referencirani su na masu. Napravljeni su sa Zener diodama od 5W. Pinco je u pravu, ako kroz Zener diodu ide premala struja ona može postati šumna. Da bi radila kako treba i izbjegla rad u nelinearnom dijelu karakteristike, kroz diodu treba teći između 10 i 20mA. Izabrao sam struju od 15-16mA i na to dodao predviđenu potrošnju stupnja koje napaja. Radi se o jednostavnim shunt regulatorima, vrlo sličnim regulatorima sa stabilizatorskim cijevima. Napon se određuje Zener diodama, a struja sa serijskim otpornikom. Ulazna cijev radi na 320V, struja je 3mA, a otpornik sam izračunao da kroz regulator teče 19mA. G2 radi na 300V, a regulator radi s 25mA. Dovoljno za napajanje stupnjeva i da regulatori ostanu uvijek u linearnom dijelu karakteristike.

Otpornici i zenerice će se grijati, ali ne i pregrijavati. Zenericama treba ostaviti malo duže izvode (10-15mm) jer se i preko njih hlade, i ne trebaju biti naslonjene na druge dijelove. Dalo bi se ovo riješiti i bez zenerica, s otpornicima i kondenzatorima, ali zenerice od 5W nisu skupe, a stabilan napon je uvijek bolje rješenje.

Nadam se da će ova shema biti jasnija od one prve. Promijenio sam nekoliko otpornika, i dodao nešto zener dioda i par kondenzatora. Za uzvrat, svaki dio ima svoje odvojeno i stabilno napajanje, i trebalo bi bolje svirati. Opet sam crtao i pisao u kasni sat, pa ako bude kakva greška, ispravit ću...
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Avatar korisnika
Edison
 
Postovi: 5926
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 9:29 pm
Lokacija: Rijeka

Re: SE KORIAN

PostPostao/la cappucino » Sri lis 21, 2026 9:04 am

Lako meni kad računate umjesto mene :oops:
Dakle, danas mi dolaze zenerice 56/5w pa ču i najprije složiti već sve spojeno iz prve sheme, premjeriti , objaviti i naknadno složim po ažuriranoj shemi.
Već kad ste dali trud i ja ću par puta lemiti i objaviti rezultate.
Avatar korisnika
cappucino
 
Postovi: 1710
Pridružen: Pon stu 25, 2013 9:43 am
Lokacija: Poreč

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Cijevna tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost