Neobičan kvar, popravak i neplanirani upgrade

[membrana]

Ubacit otpor između greca i prvog kapaciteta.

A ovo što je napon 240V može bit (i je) da je osnovni harmonik i dalje 230V ali su sadržani i viši harmonici, najizraženiji 3. 5. 7.
A mjerni instrument mjeri efektivnu vrijednost napona, znači sve harmonike ukupno.

[Edison]

ima par riješenja; ponovo izračunao vrijednosti otpora R5 i R6 u ispravljaču

To su otpornici u napajanju ulazne cijevi i driverice, a buduci da je to ECC83, koja voli visoke napone, tu mi nije neki problem. Cak moze biti i povoljnija situacija.

za EL34 bi isto ubacio RC član na kojem bi se gubila samo ta razlika napajanja ,za žarenje isto otpornik, najjeftinije i najbrže, i ugraditi F1 i F2 ako nisu bili ugrađeni, obavezno provjeriti koliki je napon na elektrolitima ,a sad će sigurno biti na granici na 450V ako je riječ o donjoj shemi

Slazem se da bi s RC clanovima u anodnom naponu i otpornicima u grijanju rijesio problem. Shema napajanja nije kao sto je u originalnom pojacalu, napravio sam je po svome. Nazalost, osiguraci nisu ugradjeni. Nisam predvidio da bi se sto ovakvo moglo desiti. Moja greska...

Problem je prvi elektrolit od 450V. Bez opterecenja bi se na njemu mogao pojaviti napon od max. 460V. To mu ne bi prijalo, ali prezivio bi ako je dobro napravljen. Jedino ne bi bio dugovjecan. U normalnom radu, s opterecenjem, na tom kondanzatoru je max. napon od 415V. Normalno je da ne pustam pojacalo u rad baz cijevi pa je ovaj problem skoro nepostojeci.

meni najdraže riješenje bi bili HV regulatori ,to se danas jednostavno napravi s nekim HV mosfetom

Ma je, ali opet bi bila poprilicna disipacija topline na tom mosfetu. A treba i mjesta za ugraditi takav regulator. To bi vec bio neki drugi projekt.

[Edison]

predbroj 0. kako si mjerio struju, kroz EL34 u katodi? ako da, onda joj je zbrojena struja g2, a g2 ima isto jedno 8W disipacije, pa je ukupna anodna i g2 preko 30W..anodna disipacija je 25W, a ti si tu negdje, znaci jos nije takva kriza

Da, u katodi i tu ide i struja G2. Na 30W disipacije sam vrlo blizu granicnom opterecenju cijevi, cak i kad ubrojim struju G2. Ne mogu se pouzdati u taj "granicni" rezim.

4. ako si nemiran u sebi sa otpornikom onda nabavis trafo , mali pomocni 20VA.. 230V(240 nema veze) na 18-20V -min 1A.. i spojis ga u kontrafazi sa naponom primara postojeceg trafa u pojacalu, da ti radi kao oduzimac, taj mali trafic sakrijes unutra..

To je dobro rijesenje i to mi je odmah palo na pmat. Nije velika preinaka, a takov trafo bi stao ispod bez vecih problema. Jednostavno i dobro rjesenje.

[Edison]

Ako slučajno imaš još bar malo prostora na mrežnom transformatoru, mogao bi namotati još 1-2 sloja tanke žice i dobiveni namot spojiti u seriju s primarnim namotom (pazi na fazu!). Za prvu pomoć moglo bi i to proći. Samo bi morao prije rastaviti željeznu jezgru i na kraju je ponovno sastaviti. Naravno, taj zahvat zahtijeva puno posla i imao bi puno mana... Struja predmagnetizacije mogla bi se povećati, ako ti ne uspije ponovno dobro sastaviti jezgru, usprkos povećanom broju primarnih zavoja. Kod svakog rastavljanja i sastavljanja limova, bar malo se ošteti međusobna izolacija.

Hvala Ivore, ali ne da mi se rastavljati trafo. To je premazano lakom i ne bi islo lako. Skoro jednostavnije, ne i jeftinije, je naruciti novi trafo.

[Edison]

Ipak imam pitanje apropo kvara: zar nije trebao osigurač 125mA najprije pregoriti,umjesto šta se sve to desilo?

A pregorio bi da ga je tamo bilo. Vec sam napisao, nisam stavio te osigurace jer nisam racunao na ovakav scenarij. Moja greska. Sad cu ih staviti.

[Edison]

Ubacit otpor između greca i prvog kapaciteta.

Stavljen je otpornik prije greca, u biti dva otpornika u seriju jer je tamo visoki napon pa on zna unistiti te otpornike, a ne disipacija. Iza greca nisam stavljao, a moglo bi se. Zahvaljujem, razmotrit cu ideju.

[vilim]

Bojim se da je ovo slučaj s kojim ćemo se se u neko skorije vrijeme svi suočiti. Što učiniti??. a) namotati novi trafo prema novim zahtjevima, b) postojeći prilagoditi novim zahtjevima. Jedino najjednostavnije rješenje za nas jest rješenje koje predlaže Bepone jer vam za to treba trafo male snage 5 - 20 vata koji može biti i izvan pojačala kao zasebna cjelina. Sva druga rješenja u kojima intervenirate na primarnoj strani glavnog trafoa dodavanjem pomoćnog namotaja prihvatljiva su ako imate toroid ali ja bih se za početak odlučio za priključenje pomoćnog trafoa i provjerio kako to u praktičnom smislu radi.

[Ivor]

Variak ili (dati) izraditi autotransformator 240/230/220V dovoljne snage.

[membrana]

Ne treba pomoćni trafo, nego prigušnica u seriju s primarom.
A najjednostavnije i najjeftinije rješenje je otpornik iza greca. (grije se, pa šta, grije se i jezgra trafoa)

[Edison]

Hvala svima na pomoci i idejama. Ja sam razmisljao kako izvuci situaciju uz sto manje preinaka. U biti pojacalo sad radi i sve je ispravno, samo imam nesto povisene napone, a time i struje. Izlazna cijev to ne moze izdrzati, prelazi dozvoljenu disipaciju. Jedno od najjednostavnijih rjesenja je staviti cijev koja to moze izdrzati. A takvih cijevi s istim rasporedom podnozja se nadje, cak ih imam doma. Mogu ubaciti KT88 ili KT150. KT120 nemam.

Te snaznije cijevi ce sigurno utjecati na postojece napajanje, prvenstveno na mrezni trafo i prigusnicu. Srecom, ja mrezni trafo uvijek obilato dimenzioniram i on moze dati nesto vise struje bez problema. Nesto vise moze, puno vise ne moze... Prigusnica je dimezionirana za 250mA, znaci mogao bih ici do 120mA po cijevi. Siguran sam da i mrezni trafo moze podrzati 110 do 115mA po izlaznoj cijevi.

Potrebno je vidjeti sto znaci izmjena izlaznih cijevi u postojecoj shemi pojacala. Nakon proucavanja sheme vidim da bi to moglo raditi, osim sto je odvodni otpornik kod EL34 postavljan na 470k. S tom vrijednoscu nece raditi ove KT cijevi. Proucavanjem datasheetova vidim da bi s 220k to moglo biti u redu. Na otpornik od 470k sam zalemio paralelno otpornik od 390k i tako dobio odvodne otpornike od oko 210k. To bi trebalo biti u redu i za KT150. I to je jedina preinaka koju sam napravio na pojacalu.

Imam KT88 u malim monoblokovima, vec uparene, pravilno biasirane pa mi se to nije dalo vaditi za probu. No imam i dvije dosad nekoristene, kupio sam ih od Fixxxera na jednom od TF. Kineske su i izgledaju dobro. Probat cu s njima. Potrosnja pojacala s EL34 je 113W. To ce mi posluiti kao indikator povecanja potrosnje kad stavim jace cijevi.

Montiram kineske KT88 i upalim pojacalo. Radi. Cekam da se malo stabilizira i mjerim. Struja kroz cijevi je 96mA, disipacija je 33W. Napon grijanja je 6,55V. Pojacalo sad vuce 130W. Sve je u redu. Ovo bi radilo bez problema.

Izvadim KT88 i stavim par KT150. Opet upalim i pricekam da se sve stabilizira. Struja kroz cijevi je 99mA, disipacija je 35W. Napon grijanja je 6,55V. Pojacalo sad vuce 136W. Sve moze proci bez problema. Pustit cu pojacalo da radi s KT150, poslusati pa donijeti zakljucke.

Dobro je da ove jace cijevi u ovom sklopu nisu povukle znacajno vecu struju i da ce moj mrezni trafo i prigusnica to moci podnijeti. Izlazne trafoe je racunao davorin, i oni su predvidjeni za struje do 140mA. Sve odgovara. Cak bih mogao malo smanjiti katodni otpornik i povecati struju, a time i snagu pojacala, ali treba prvo poslusati kako to radi u novoj konfiguraciji.

i jucer je pojacalo s KT150 cijevima radilo neprekidno 16 sati. Nikakvih problema u radu. Svira dobro. Jutros opet upalio i radi bez problema. Medjutim, necu mijenjati katodne otpornike i time povecavati struju, jer mrezni trafo se prilicno grije i ne zelim ga vise opterecivati. Mjerenje temperature metodom drzanja prsta na njemu pokazuje da je temperatura oko 60°C. Bazdario sam prste na hladnjacima Alepha i sad su ta mjerenja vrlo precizna.

Neka pojacalo jos svira. Misim da nece biti djecjih bolesti, jer bi se vec pokazale. Snagu po novom nisam mjerio. Ako je prije bila 8,7W, sad je sigurno 11W, mozda i malo vise.

Posto je ovo sad "novo" pojacalo, povest cu ga u Pulu na TF. Neka na TF sviraju i KT150 cijevi...