Breeze II pretpojačalo - prerada

[Edison]

inače LM317 nije baš niskošuman (vidi se iz članaka WJ-a),ali je jednostvan za implementaciju i diyeri ga vole

Pa kud ces vise? DIY-eri ga vole...

U tom konkretnom pojacalu probao sam i katodni otpornik i katodni CCS. Nisam primjetio neku razliku u zvuku. No trebao mi je CCS iz prakticnih razloga. Maksimalno dozvoljena struja kroz 6F6 je 50mA. Mislim da ni izlazni trafoi ne mogu vise. A trebala mi je maksimalna struja jer je pojacalo male snage pa da "izvucem" koliko god se moze. I CCS mi je osiguranje da nece ici preko toga.

Prema podacima, cijev ima maksimalni Uak od 285V. No, nasli su se neki papiri koje govore da moze i malo vise pa sam isao na 300V. Znaci, opterecenje je maksimalno da bih dobio sto vise snage. Nije pametno, ali rekoh mijenjat cu cijevi kako se budu trosile. Ili cu koristiti JJ 6V6 koja moze izdrzati dosta vise. Pojacalo radi neprekidno, svaki dan oko 16 sati, vec 8 mjeseci, i cijevi ne pokazuju znake zamora... Svira odlicno, a za dalje cemo vidjeti...

[davorin]

e sad šta se tiče izobličenja ja baš i ne virujen u te brojeve da će nešto zvučati bolje ili ne , primjer pasov ZEN koji je kod mene u dućanu potuka pojačala od 30000tak kunića koji imaju izobličenja u 0,0000... itd pa im to nije pomoglo a imaju ne znam xxx tranzistora i ic-eva , a ZEN samo dva mosfeta na putu signala , e tu mislim da je čarolija i slažem se s bepom da šta jednostavnije to bolje
od LT spicea i ne očekujem da će mi reći kako ćev šta zvuči ali je dobar alat posebno za stojare kao što sam ja

e sad šta se tiče CCS-ova samih ,napisa san da mi je Harkonen još davno sugerira da ih počnem koristiti , uvažavam vaša mišljenja o tome ,ali slobodno mogu reći da se s CCS-ovma bavim već 9 godina i da nema di ih nisam proba staviti pa čak i u WCF , uglavnom ih koristim s lampama s velikom pojačanjem i slijedilima i naponima većim od 4Vp-p
međutim postoji ogromna razlika u samim CCS-ovima , imate dobra dva članka od WJ-o tome, međutim čak je i on falia tu u nekim stvarima šta smo i ja dokazali, znači ima tu još priče i sigurno neće tako brzo završiti
na velikom diyaudiu nigel p.(poznavao je JLH-a) me baš i ne voli jer sam se u JLH69-a usudia staviti CCS , a prije tog smo bili dobri ,čak mi je i pomaga kako unaprijediti JLH-a ali nakon CCS-a s DN2540 (a i misli da je DN2540 OEL ) ljubav je završila jer sam mu izvukao tekst koji je pisao sam JLH da treba probati CCS-ove u njegovom pojačalu
nažalost svi se vatamo tog nesritnog DN2540 koji u biti nije loš (10M45S je još gori) ,ali postoje i bolji depletion mosfeti za tu namjenu tako da ja sad koristim uglavnom IXTP08N100 s niskošumnim fetovima u kaskadi ,jer čemu je smisao korištenja tog drugog DN2540 ako mu Vds bude manji od par volti
isto tako LM317 ili LM334 nemaju šta raditi u CCS-u posebno oko lampi, probao sam i to i rezultat je bio katastrofa
s bipolarcima se da nešto ali s LM329 i niskšumnim tranzistorima
drago mi je da smo malo diskutirali , još jednom ponavljam da uvažavam vaša mišljenja , ali to ne znaći da ne treba probati CCS i bižati od njega ko vrag od tamjana , ja ću ih i dalje koristiti i uživati u zvuku s njima ,a da mi zvuk nije zrnat i sterilan kako bepo kaže

S početka teksta nisam baš dobro razumio u kakve brojke o izobličenjima ne vjeruješ!? Mjerenja koja sam napravio na prepravljenim pred-pojačalima sa 12B4A sam stvarno napravio, a ako laže moj mjerač izobličenja, lažem i ja! Nemamo razloga za laganje, a i dobivene brojke su očekivane.
Nisam apriori protiv poluvodičkih CCS-ova tamo gdje su potrebni. Ponekad je bez njih gotovo nemoguće izvući maksimalno upotrebljiv izlazni napon i pojačanje s niskim izobličenjima naročito ako sama elektronka ima relativno visok unutrašnji otpor i/ili slijedeći stupanj ima relativno mali ulazni. S druge strane je malošumnost sama po sebi dobro-došla, ali ima li smisla inzistirati na ekstremnoj, ako sama elektronka ima ima šum za cijeli red veličine veći!?
Elektronka 12B4 je izvorno zamišljena i konstruirana da radi kao video izlazni stupanj i izlazni stupanj u vertikalnom otklonskom stupnju crno-bijelih televizora s relativno malom dijagonalom ekrana (uglavnom za ekrane od 14", 15", 16" i vrlo rijetko i 17", dakle zaokruženo ~36, ~38, ~41 i ~43cm) i otklonom do maksimalno 90°. Daljnjim smanjenjem broja elektronki u tim TV-ima su u vertikalnim otklonima počeli koristiti kombi-elektronke sa 2 različite triode unutar balona gdje je jedna radila kao oscilator, a druga kao izlazni stupanj.
Elektronka 12B4 i kasnije 12B4A (izmjena u izvedbi grijanja) je tako radila samo u izlaznom stupnju video pojačala gdje su prisutni visoki nivoi signala i gdje se tražila linearnost, a na niskim naponima napajanja jer se za napajanje koristilo direktno mrežno napajanje (~110-127V u USA). Linearnost je dakle bila potrebna, ali zbog visokih ulaznih nivoa nije bilo nikakve potrebe za ostalim karakteristikama kakve su potrebne u audio pojačalima: malošumnost, ne-eufoničnost, nemikroničnost, itd.
Ima li smisla inzistirati na malošumnosti poluvodiča tamo gdje to uglavnom nije niti potrebno (unatoč relativno velikom šumu 12B4A on se uopće ne čuje jer su nivoi visoki, a pojačanje malo) i gdje i obični poluvodiči imaju ~10-ak puta niži nivo šuma od samog aktivnog elementa?

[Bepone]

CCS-ovi su odlicna stvar i ...

A ono da se LM317 ne moze koristiti kao CCS, pogotovo s cijevima, ne stoji. Moze, u katodi, i ako je premosten kondenzatorom.

ca imas ccs u katodi? on ne more swingat do nule kao otpornik..tj, ne more se lampa otvorit do kraja radi njega.. trebalo bi dovest pozitivan napon od par V na resetki g1

[Edison]

A, radi... necemo dovodit nista osim signala na mrezicu...

Nije AB klasa pa da mora signal prolazit kroz nulu. Treba 1,25V ili malo vise za LM317. I kakva je razlika izmedju 0V - 320V i 2V - 320V? I koliki swing treba za dobit 4,6W na izlazu, sto je maximum.

[Bepone]

nije rijec o anodnom naponu nego katodnom (signal, bias). ako ti je npr bias -20V na katodi , CCS pojede svoj mali dio.. i ako dodje signal 40Vpp ne moze proci , nego vec na 36Vpp distorzira radi CCs-a.. zato treba dopeljat pozitivni napon na g1 za kompenzaciju, tih +2, +3V, dobija se od Ub+ recimo.

[ilimzn]

nije rijec o anodnom naponu nego katodnom (signal, bias). ako ti je npr bias -20V na katodi , CCS pojede svoj mali dio.. i ako dodje signal 40Vpp ne moze proci , nego vec na 36Vpp distorzira radi CCs-a.. zato treba dopeljat pozitivni napon na g1 za kompenzaciju, tih +2, +3V, dobija se od Ub+ recimo.

Mislim da je jasno receno da je premosten kondenzatorom pa ovo ne stoji. Ako nema bypassa, naravno, minimalni napon mora biti zadovoljen - LM317 CCS u katodi znaci da je preko njega barem oko 3.6V jer recerenca 1.25 se dodaje na minimalni dropout koji je oko 2.2-2.4 (ovisno o struji).

[Bepone]

kako ne stoji? kond preko ccsa ne mijenja cinjenicu da ovaj krade od signala 3.5V? Ugk je manji za tih 3.5V.. od maksimalnog.

[vilim]

Edison, Bepone nagazili ste izuzetno zanimljivu temu ali kompliciranu koja se ne može samo tako u nekoliko rečenica objasniti. Bez obzira jesu li strujni izvori u integriranom obliku kao LM224 ili smo ih realizirali pomoću tranzistora , programabilnih dioda , operacionih pojačala s tranzistorom na izlazu za sve vrijedi isti pristup projektiranja. Uzet ću za primjer shemu predpojačala Breeze II sa 12B4 triodom jer je rasprava krenula od nje. Strujni izvor možemo staviti kako u anodni tako i u katodni krug. Referirati ću se na katodni spoj jer se o njemu raspravlja. Strujni izvor možete spojiti:
1) između katode i i zajedničke točke, masa, 0V
2) između katode i negativnog izvora -Ub
3) struja kroz triodu je konstantna i jednaka struju strujnog izvora i ne mijenja se dolazećim signalom na rešetki triode ( između rešetke i zaj. točke 0V spojen je otpornik Rg)
4)Mijenjaju se samo iznosi napona istovremeno na anodnom otporniku, na cijevi 12B4 mijenja se iznos Uak, mijenja se iznos napona na strujnom izvoru u sklaadu s dolazećim signalom kako bi struja u cijevi ostala nepromijenjena.
5) Kada zbrojite sve napone tada rezultat mora biti jedna sumi napona napajanja, dakle ako imate spoj i s negativnim izvorom tada je ukupna suma napajanja jednaka njihovu zbroju i to se zove onaj famozni 2, Kirchoffov zakon
6) spoj sa strujnim izvorom u katodi je samopodešavajući i on će sam izvršiti preraspodjelu padova napona , kažemo da je napon na strujnom izvoru dišući jer će se bez obzira jeli imamo i negativno napajanje sam postaviti na iznos koji omogućava potrebit prednapon -Ugk za zadanu struju. Povucite vodoravni pravac u izlaznim karakteristikama Uak , Ia 12B4 i vidjeti ćete pri kojim sve naponima Uak i prednaponima -Ugk anodna struja je za sve presječne točke ista, ona se ne mijenja osim ako imamo diferencijalno pojačalo sa strujnim izvorom
7)promjene napona u ovisnosti ulaznog signala možemo skidati ili s katode ili s anode

Stvari uopće nisu tako jednostavne kako ste započeli raspravu iako sam spoj izgleda jednostavan, treba dosta iskustva kod izračunavanja raspodjela napona a ne onako ofrlje kao kod Krkleca, a rezultat se proverava temeljem 2.Kirchoffovog zakona
Ilimzn je odlično primjetio pogrešan navod u kojem se govori o bajpasiranju strujnog izvora !!, strujni izvor sudjeluje u statičkom postavljanju radne toče a kada se pojavi izmjenični signal tada ga bajpasiraš ili zaobiđeš, ne drži vodu
O ovom problemu možete napisati nekoliko stranica teksta a ovo je samo informativnog karaktera jer vidim da diskusija kreće u potpuno krivom, netočnom tumačenju . Vjerujem da smo sada malo bliži istini ali o ovoj temi je interesantno raspravljao i John Broskie čije blogove uvijek rado pogledam jer mi ponudi ideju a ja ću si je poslije sam računski obraditi !!!

[Bepone]

ja tu ne vidin kako izlazna snaga sa CCSom u katodi izlazne lampe moze biti- barem jednaka - onoj ako je u katodi otpornik i bypass kond.
moze biti samo manja .. zato treba dignuti resetku g1 u +, za tih par volti koliko otpada na CCS.

[vilim]

bepone, ako digneš G1 za nekoliko volti koje ima na sebi i strujni izvor kako kažeš tada ćeš imati Ugk = Ug - Uk = 0V !! Za veliki signal na G1 tada i strujni izvor mora imati veći napon na sebi kako bi ostvario da je Ugk uvijek negativan za neku unaprijed zadanu struju, a to povlači za sobom ugradnju negativnog napona napajanja između donjeg kraja strujnog izvora i zajedničke točke 0V . I na kraju stalno treba kontrolirati da je suma svih napona jednaka ukupnom naponu napajanja. Nije ta stvar bezazlena koko se čini u prvi trenutak jer imaš u seriji dva nelinearna elementa ( strujni izvor, cijev) koji nose određene napone a njihovu raspodjelu točno može odrediti grafički a na kraju se pojavljuje Ugk pod čiji utjecajem teče struja mirovanja ..