Forum audio samograditelja

U prilogu je šema pojačala sa ovom cijevi. Napravio sam ga i stavio izlazni trafo od 7k ohma na primaru. Da li je obzirom da na šemu optimalan ili?

Shema ima neke dosta cudne vrijednosti, i garantirano joj fali katodni kond preko 1.2k u katodi EBL21...
Inace je za EBL21 SE radna tocka data u podacima, tocnije date su dvije:
Va=Vg2=250V, Vg1=-6V, Ia=36mA, Ig2=4.5mA (Ik je zbroj, dakle 40.5mA), Ra = 7k
Va=250V, Vg2=275V, Vg1=-6.2V, Ia=44mA, Ig2=5.8mA (Ik=49.8mA), Ra=5.7k

S obzirom na to da na shemi nema nikakvih lokalnih povratnih veza oko pentode EBL21, a dati su podaci za Ra izmedju 5.7 i 7k, 3.3k mi se cini malo nisko. Doduse, ako ima na raspolaganju 4 ohma izvod na trafu, moze se spojiti 8 ohma i dobiti 6.6k.

Sto se same sheme tice, postoje dva sumnjiva momenta. Iako je u podacima dat relativno mali Rk (125-150 ohma), ovdje je vrijednost velika, jer se na Rk EBL21 proizvodi Ug2 za 6AK5 pentodu u ulozi drivera. Radna tocka 6AK6 je odabrana tako da je napon njene anode nizi od napona G2, za iznos prednapona EBL21.Ujedno je i to mehanizam povratne veze koji stabilizira obje radne tocke - ako bi anoda 6AK5 krenula prema visem naponu, to bi povecalo struju kroz EBL21, sto povecava napon na njenom katodnom otporu, i ujedno Ug2 6AK5, koji uz sve ostalo isto, smanjuje napon na njenoj anodi - dakle DC NPV. Problem i je u tome da bi to trebalo raditi samo za DC, tj. niske frekvencije, pa mi se cini da tu fali katodni kondenzator, reda velicine 100uF ili vise.
Drugo je sumnjivo mjesto anodni otpor 6AK5 vrednosti 2.2Mohm-a. Izlazna impedancije drivera je time izuzetno visoka, pa svaki kapacitet smeta.
Ako uzmemo polozaje radnih tocaka datih u dokumentaciji za EBL21, napon na G2 iznosi cca 48-49V, sto znaci da je Uak EBL21 ostatak do napona napajanja, cca 250-300V, sto vec sugerira veci Ra.

Shema je došla na način da sam u gugela upucao ebl 21 amplifier i to je jedina "nova" koju sam uspio naći. Mislim da je autor Norvežanin i on sam predlaže probati kondenzator uz narodni otpornik.Ne daje vrijednost. Ovo narodni je izmislio tablet i ne daje ispravak
Ujedno napominje da bi se njegovim dodavanjem dobila negativna impedancija pojacala
Što se tiče pp ampa bojim ga se raditi jer su cijevi koje imam različite.

Moguce, na nekim visim frekvencijama, jer je pojacanje ulaznog stupnja zapravo golemo s tim 2.2M otporom u anodi, a izlaznog pak lokalnom povratnom vezom tako velikim otporom u katodi prilicno malo. Ali istovremeno na tom otporu postoji prilican gubitak, ovako kako je nacrtano s 3k3 trafom, cisto metodom PI x oko dobijemo odnos je 1k2 : 3k3, dakle cca 1/3 moguce snage se pogubi u katodnom otporu.
Cudna shema ali na zalost nemam nikakve modele za simulator pa da je na brzinu posimuliram, nece biti druge nego to odraditi za stvarno a ne virtualno, i vidjeti. Inace EBL21 mi je davno zapela za oko jedino sto nije bas cesta tako da imam samo UBL varijantu. Morao bi jedan dan premjerit triodne krivulje, mislim da je to vrlo interesantna cijev.

3k3 je otpornik g2 na anodu. Trefo nije specificiran na shemi. Predjednik je napisao 7k sto bi onda bilo prema preporuci.

Svojevremeno (dosta davno! ) sam radio eksperimentalna protufazna pojačala sa EBL21 (uz ECC40 i ECH21) i UBL21 (uz UCC85) pa mogu reći da "za doručak" pojedu naknadno konstruirane EL41 i EL84!
Imam već duže vrijeme pripremljene transformatore i elektronke za protufazni projekt sa EBL21 (ECC40, EF40 i AZ21 u kompletu), ali nedostatak vremena me je do sada ometao da se tome posvetim. U planu su triodni i UL-spojevi, ali u ovom slučaju je interesantan i pentodni s obzirom da se radi o pentodi koja po objavljenim tvorničkim podacima ima najniža deklarirana izobličenja (samo 1,8% uz izlaznu snagu od 13,2W!).
Gornja šema je (uz manje modifikacije) uglavnom već viđena, ali sa drugim elektronkama, a svima je karakteristika da ulazna elektronka radi u režimi "gladi" sa ogromnim pojačanjem, visokim unutrašnjim otporom i suženom frekventnom karakteristikom te napajanjem G2 sa katodnog otpornika izlazne elektronke.

Vrlo slična šema je objavljena u časopisu RADIOAMATER sa EF86 i EL84, ali je princip jednak!

joe dalton napisao:3k3 je otpornik g2 na anodu. Trefo nije specificiran na shemi. Predjednik je napisao 7k sto bi onda bilo prema preporuci.

Eh, vidi se da zub (vremena) radi
A i formula mi je kriva, no kako bilo, AC gubitak na 1k2 je prilican. Ono sto je i dalje cudno je taj 2M2 otpor s obzirom da je na raspolaganju podosta napona napajanja (300-350V), Ug2 za ulaznu pentodu je oko 50V (cak bi mogao biti i veci) sto je vec dosta za vece struje, pa bi i otpor mogao biti manji (uz zrtvovanje nesto pojacanja ali i dobitku na frekventnoj karakteristici i linearnosti). Prednapon Ug1 za EBL21 je manji za cca 6V i stabilizira se velikim pojacanjem ulaznog stupnja, no mislim da bi to jos uvijek sasvim OK radilo i sa manjim pojacanjem pentode. Uz to uociti kondenzator u paralelu s Rk EBL21 na ruskoj shemi.

Radio aparat (ORION) sa izlaznim protufaznim UL-stupnjem sa 2xEBL21 u izlazu i 2 triode iz ECH21 u okretaču faze.

Slične šeme sa opisom rada sklopova, ali sa drugim elektronkama.