Prototip aMorpheus

[ilimzn]

Budući da anodna prigušnica glumi strujni izvor, dodavanje lokalne povratne veze u vidu katodnog otpora na prvoj katodi bez bypassa NE mijenja ništa osim donje granične frekvencije i vezano s time izobličenja na niskim frekvencijama. Prividno povećanje unutrašnjeg otpora cijevi radi dodavanja katodnog otpora je zanemarivo prema impedanciji anodne prigušnice i minimalno će mijenjati pojačanje. Povećanje katodnog otpora tako da se stavi dijelilo ne vodi na dobro jer se radi očuvanja kave-takve suvisle radne točke ulazne cijevi ili izlazne cijevi (otpor ima pad napona pa limitira napon na ulaznoj cijevi, onda za istu struju treba manji prednapon što pomiče radnu točku u nelinearniji dio karakteristike) a još uvijek neće bitno promijeniti pojačanje ulaznog stupnja. S druge strane, donja ranična frekvencija je ona na kjoj je impedancija prigušnice jednaka unutrašnjem otporu cijevi. Ako se ovaj drugi povećava, za isti induktivitet takva se impedancija prigušnice postiže na višoj frekvenciji.
Ovo sve skupa nije trivijalno. Sklop ima dvije komponente koje određuju donju graničnu frekvenciju, i obje su u petlji povratne veze što donosi probleme - na frekvencijama ispod Fdonje može doći do porasta pojačanja sklopa unutar petlje povratne veze, tj. porasta amplitude subsonika, koji se izvana ne vide radi izlaznog veznog kondenzatora, ali generiraju pozamašna intermodulacijska izobličenja radi povećanja efektivne nelinearnosti sklopa na niskim frekvencijama. Kad u igri nisu anodne prigušnice, taj problem se riješava previdljivim ograničenjem donje granične frekvencije ulaznim kondenzatorom koji čini visoki propust s ulaznim otporom (ili potenciometrom), idealno tako da je uticaj izlaznog kondenzatora kompenziran.
U slučaju korištenja anodne prigušnice, isto se može postići odabirom induktiviteta u odnosu na unutrašnji otpor cijevi (na koji se donekle može uticati katodnim otporom), jer ista sa unutrašnjim otporom cijevi čini visoki propust.
S obzirom da vidim da ti je sklop složen u simulatoru, pogledaj kakva je frekventna karakteristika ISPRED izlaznog kondenzatora, tj. na katodi slijedila. Iskreno ja bi digao malo tu struju, konkretno na istu kao u ulaznom krugu (katodni otpornik bi imao iznos anodnog otpora prvog stupnja plus DCR prigušnice). Frekventna karakteristika ne bi smjela imati porast na niskim frekvencijama (analizu postavi od tipa 1Hz ili čak manje).

[vilim]

Pokušao sam na mreži potražiti shemu ovog pojačala aMorpheus jer imama neka dodatna pitanja ali nisam uspio . Dobar komentar od strane Željka nadopunio bih s nekoliko brojčanih podataka . Statički proračun ovog sklopa proveo sam brzinski u dvije iteracije približavanjem točnom iznosu anodnih struja uz neka zanemarenja . Anodne struje obje triode su približno istog iznosa Ia1 = Ia2 = 6mA, Napon između anode i mase (0V) prve triode iznosi 148V a predapon Ugk1=-2,4V
Pojačanje pojačala u petlji bez povratne veze je 24,3 puta a s uključenom povratnom vezom taj iznos pada na A(NFB)= 4 puta. Kao što je rekao Željko tu se radi o primjeni dviju NPV i to strujne serijske preko katodnog otpornika i paralelne naponske PV na rešetki prve triode. Strujna serijska NPV povećati će unutarnji otpor prve tride za iznos (m+1)Rk a kod naponske paralelne NPV će iznos unutarnjeg otpora bez NPV opadati preko člana koji u sebi ima faktor (beta)xAo gdje je beta dio vraćenog izlaznog napona a Ao unutarnje pojačanje pojačale bez NPV. Točan proračun pojačanja nije kompliciran ali jako dugo traje tako da moguće i postoje određeni otkloni od navedenih vrijednosti poradi nekih zanemarenja ali su dobri pokazatelji za određene zaključke. Dakle ovo je brza dopuna posljednjeg komentara a točan proračun zahtjeva i nekoliko sati pažljivog igranja s neugodnim razlomačkim oblicima !!..

[tom_hifi]

Budući da anodna prigušnica glumi strujni izvor, dodavanje lokalne povratne veze u vidu katodnog otpora na prvoj katodi bez bypassa NE mijenja ništa osim donje granične frekvencije i vezano s time izobličenja na niskim frekvencijama. Prividno povećanje unutrašnjeg otpora cijevi radi dodavanja katodnog otpora je zanemarivo prema impedanciji anodne prigušnice i minimalno će mijenjati pojačanje. Povećanje katodnog otpora tako da se stavi dijelilo ne vodi na dobro jer se radi očuvanja kave-takve suvisle radne točke ulazne cijevi ili izlazne cijevi (otpor ima pad napona pa limitira napon na ulaznoj cijevi, onda za istu struju treba manji prednapon što pomiče radnu točku u nelinearniji dio karakteristike) a još uvijek neće bitno promijeniti pojačanje ulaznog stupnja. S druge strane, donja ranična frekvencija je ona na kjoj je impedancija prigušnice jednaka unutrašnjem otporu cijevi. Ako se ovaj drugi povećava, za isti induktivitet takva se impedancija prigušnice postiže na višoj frekvenciji.
Ovo sve skupa nije trivijalno. Sklop ima dvije komponente koje određuju donju graničnu frekvenciju, i obje su u petlji povratne veze što donosi probleme - na frekvencijama ispod Fdonje može doći do porasta pojačanja sklopa unutar petlje povratne veze, tj. porasta amplitude subsonika, koji se izvana ne vide radi izlaznog veznog kondenzatora, ali generiraju pozamašna intermodulacijska izobličenja radi povećanja efektivne nelinearnosti sklopa na niskim frekvencijama. Kad u igri nisu anodne prigušnice, taj problem se riješava previdljivim ograničenjem donje granične frekvencije ulaznim kondenzatorom koji čini visoki propust s ulaznim otporom (ili potenciometrom), idealno tako da je uticaj izlaznog kondenzatora kompenziran.
U slučaju korištenja anodne prigušnice, isto se može postići odabirom induktiviteta u odnosu na unutrašnji otpor cijevi (na koji se donekle može uticati katodnim otporom), jer ista sa unutrašnjim otporom cijevi čini visoki propust.
S obzirom da vidim da ti je sklop složen u simulatoru, pogledaj kakva je frekventna karakteristika ISPRED izlaznog kondenzatora, tj. na katodi slijedila. Iskreno ja bi digao malo tu struju, konkretno na istu kao u ulaznom krugu (katodni otpornik bi imao iznos anodnog otpora prvog stupnja plus DCR prigušnice). Frekventna karakteristika ne bi smjela imati porast na niskim frekvencijama (analizu postavi od tipa 1Hz ili čak manje).

Radne točke sam birao po krivuljama, pa sam sve nacrtao na papiru i onda ubacio u simulator da vidim koliko imam točne modele. I točni su, po svim statičkim parametrima i prema 'radnom prototipu'. Znači, to je OK!

E sad, shemu iz simulator sam upravo zbog toga priložio jer sam pomoću njega taj omjer veznih kondenzatora određivao. Tog tvog savjeta se sjećam i neću ga nikad zaboraviti

feedback.JPG

Prema simulatoru, porasta prije veznog kondenzatora nema.

A sad, za probu, ajde da ulazni vezni kondenzator smanjim na 330nF, a izlazni vezni na 1uF.

feedback1.JPG

Plava linija je karakteristika prije izlaznog veznog kondenzatora.

Pokušao sam na mreži potražiti shemu ovog pojačala aMorpheus jer imama neka dodatna pitanja ali nisam uspio . Dobar komentar od strane Željka nadopunio bih s nekoliko brojčanih podataka . Statički proračun ovog sklopa proveo sam brzinski u dvije iteracije približavanjem točnom iznosu anodnih struja uz neka zanemarenja . Anodne struje obje triode su približno istog iznosa Ia1 = Ia2 = 6mA, Napon između anode i mase (0V) prve triode iznosi 148V a predapon Ugk1=-2,4V
Pojačanje pojačala u petlji bez povratne veze je 24,3 puta a s uključenom povratnom vezom taj iznos pada na A(NFB)= 4 puta. Kao što je rekao Željko tu se radi o primjeni dviju NPV i to strujne serijske preko katodnog otpornika i paralelne naponske PV na rešetki prve triode. Strujna serijska NPV povećati će unutarnji otpor prve tride za iznos (m+1)Rk a kod naponske paralelne NPV će iznos unutarnjeg otpora bez NPV opadati preko člana koji u sebi ima faktor (beta)xAo gdje je beta dio vraćenog izlaznog napona a Ao unutarnje pojačanje pojačale bez NPV. Točan proračun pojačanja nije kompliciran ali jako dugo traje tako da moguće i postoje određeni otkloni od navedenih vrijednosti poradi nekih zanemarenja ali su dobri pokazatelji za određene zaključke. Dakle ovo je brza dopuna posljednjeg komentara a točan proračun zahtjeva i nekoliko sati pažljivog igranja s neugodnim razlomačkim oblicima !!..

Zahvalan sam na dodatku. Dosta točno si to izračunao, struja kroz prvu elektronku je ~5mA kroz svaku sekciju uz prednapon od -2V. Tu sam čak razmišljao i LED diodu staviti, ali još uvijek stignem.

Ako treba još koji podatak, vrlo rado ću ga podijeliti, sve u sklopu zdrave komunikacije, učenja, unaprjeđenja i milovanja ovog hobija.

[ilimzn]

Može jedna krivulja prije izlaznog konda a bez ulaznog konda?

[tom_hifi]

Može jedna krivulja prije izlaznog konda a bez ulaznog konda?

Capture.JPG

Ako se ulazni kond makne, ovo više nije pojačalo Prema simulatoru.

[ilimzn]

Nesto ti ocigledno ne stima, nema logike.

[Bepone]

ejla kakva je to povratna veza, skoro sav signal se sa izlaza vraca na ulaz? miljarda dB feedbacka za tako linearnu lampu? ugusi se sav saund ako ga i ima?

Naravno da ga ima i stvar radi odlično!! Zvuk je fantazija.

Ako imaš prijedlog, slobodno ponudi/reci. Pojačanje lampe je 27, sa anodnom prigušnicom je skoro pa tih idealnih 27. A gain koji treba je 3 - 6x.

Ponavljam, već sam radio s tim feedbackom i uvijek odlični rezultati.

dobro da ponavljas
ja sam uvijek volio jednostavna rjesenja sstrsata, ako treba mali gain a zelis neku lampu sa puno vise gaina, onda napravis djelilo R1+R2 u anodi i sa njihovog spoja uzmes signal! sa djelilom prema plusu naravno, gdje se racuna gornji otpornik prema plusu kao prema masi!
i imas mali gejn i ne treba kvarit sklop sa nepotrebnim feedbackom!
p.s. ako zelis malo linearizirat sklop ipak, onda mores malo lokalnog feedbacka sa anode na g1,preko konda lepo da bude odvojen galvanski!
ili preko katodne degeneracije prvog stupnja , vidi sstrsat OTL headamp shema, jos postoji u "blur" obliku na pretrazivacima

[Ivor]

Najradije koristim ovakav naponski stupanj s malim pojačanjem s elektronkom.

Local FB.png

S prigušnicom u anodi umjesto otpornika, ovakav spoj naravno ne bi imao smisla.

[Bepone]

boh Ivor 100 x da cu te pitat ma nis, bio sam skinuo simetrix ali nisam nasao lampe u libu.. postoji to ili si rucno sve crtao ?
sorry na OT, ma za jeno pitanje nitko nece krepat ,

[Ivor]

Mislim, da sam ti jednom već ranije odgovorio na to pitanje. Ni ja nisam našao lampe u knjižnicama. Sve sam napravio vlastoručno sam. Sam sam nacrtao simbole i napravio neke modele trioda prema tvorničkim diagramima.
Zbog toga se više ne usudim instalirati nove verzije programa, jer bih vjerojatno morao cijeli postupak ponoviti, što mi se nikako ne da. Također opažam, da novije verzije imaju sve veća ograničenja u veličini sklopa za simuliranje.