O hladnjacima..

[s@ki]

Kako procjeniti da li će neki hladnjak biti dovoljan ili ne, pogotovo ako nema nikakvih podataka o njemu?
Realno gledano, većinu hladnjaka koristimo iz neke reciklaže i sl.

Evo konkretnog primjera.. Koliko to može ohladiti ?

Untitled by saki_zg, on Flickr

110x170x35 mm

[audio kutak]

koja je debljina mesa?

[Khadgar2007]

Baš si me zainteresirao sa pitanjem S@ki jer već dugo vremena nemam pojma kako izračunati koliki treba hladnjak(imao podatke ili ne) za ohladiti neki element.
Sada sam malo napergnuo vijuge i otišao na fischerovu stranicu u malo razmislio.Možda je moje razmišljanje točno možda i ne.Baš sam sada uzeo računicu za ono moje pojačalo 2x20W u A klasi. Ono troši 200W, znači 100W po hladnjaku. Imam hladnjake SK 56 150mm profil. Za taj kaže da ima 0,35K/W. Pomnožim taj broj sa brojem vati koji se trebaju potrošiti na hladnjaku i dobijem 35K i to znači da će se hladnjak zagrijati na temperaturu sobe+35K. I sada vidim da stvarno po ljeti imam peć u sobi kojoj terbaju ipak malo veći hladnjaci...

[s@ki]

nije problem proračunati kad imaš podatke... ali što kad ih nemaš ?

[Khadgar2007]

Čuj do ovog trena nisam znao kako proračunati ni kada imam podatke,pa rekoh da bacim u temu "proračun" i kada su podaci hladnjaka poznati.

[yoke]

pred par godina (15-20) sam naletio na nekakav proracun,
kao trebalo je izracunati radijacisku povrsinu samog hladnjaka
trlala,lala,la...

tad su hladnjaci bili dosta skupi pa je ekipa slagala razno razne kombinacije, L profile, i sl...

ali prako tog proracuna sam dobio neku blesavu dimenziju i nikad mi vise nije palo na pamet ici takno nesto racunati

ako jos uzmes u obzir da ti utjece i boja, te udaljenost medju rebrima, pa i sam sastva hladila, od kakvog je aluminija radjen,
pa dali ma ekstra rebarca po sebi...
pa udaljenosto od poda, radi cirkulacije zraka...

mislim da je to skoro pa nemoguca misija...
normalno sve se moze izracunati

ali lakse je nakeljiti neki element za koji znas koliko topline proizvodi pa vidis kako se hladilo ponasa

cak ni spredshitovi ponekad nisu tocni

tako da...
mislim da je najpouzdanija
iskustvena metoda

[Edison]

ako jos uzmes u obzir da ti utjece i boja, te udaljenost medju rebrima, pa i sam sastva hladila, od kakvog je aluminija radjen,
pa dali ma ekstra rebarca po sebi...
pa udaljenosto od poda, radi cirkulacije zraka...

mislim da je to skoro pa nemoguca misija...
normalno sve se moze izracunati

ali lakse je nakeljiti neki element za koji znas koliko topline proizvodi pa vidis kako se hladilo ponasa

cak ni spredshitovi ponekad nisu tocni

tako da...
mislim da je najpouzdanija
iskustvena metoda

Slozio bih se s yokeom (ili yokom?)... nema do iskustva i probe u praksi.

Jedino bih napomenuo da boja hladnjaka nema utjecaja. Misli se da ima, ono crni auto i bijeli auto ljeti na suncu... Ali ako razmotrimo situaciju u kojoj rade nasi hladnjaci, negdje u rasponu od 15 do 65 stupnjeva, a cesto je to od 20 do 45 stupnjeva, to je vrlo mali raspon da bi boja hladnjaka imala utjecaja na hladjenje. Da se tocno izracunati, ali zaista nema potrebe. Da nasi hladnjaci rade na temperaturi od 200°C, onda bi boja imala prilican utjecaj. Na kraju, Fischer radi "ciste" aluminijske hladnjake, a ima i potpuno iste ali crno eloksirane. Treba pricvrstiti na dva takva hladnjaka, koja se razlikuju samo bojom, isti element koji dobro grije i mjeriti. Razlike ce biti minorne i uglavnom ce ovisiti koliko je dobro privrsceno grijace tijelo za hladnjak.

Kod gornje usporedbe je eventualni "problem" i eloksiranje na crnom hladnjaku. Nisam siguran koliko ono utjece na prijenos topline, no eloksirana povrsina je glatka, a sloj je tanak pa mozemo smatrati da ne utjece negativno... valjda...

[joe dalton]

Kako procjeniti da li će neki hladnjak biti dovoljan ili ne, pogotovo ako nema nikakvih podataka o njemu?
Realno gledano, većinu hladnjaka koristimo iz neke reciklaže i sl.

Evo konkretnog primjera.. Koliko to može ohladiti ?
...

110x170x35 mm

Moja konzervativna procjena je oko 1K/W.
Nađeš u katalogu hladnjak približno istih dimenzija i procjeniš.
Inače točan rezultat samo mjerenjem kao što je Edison napisao.
Mislim možda postoji neka formula koja uzima u obzir ukupnu površinu rebara, udaljenost, strujanje zraka, masu itd. ali sigurno nije jednostavna.

[danibosn]

sa ESP, Rod Elliott-ove stranice:

It is important that the heatsink under test is set up as closely as possible to the way it will be used. There is no point testing a sink just lying on the workbench (for example), as the results will be way off. If a heavy chassis is planned, then attach the heatsink to the chassis or a reasonable facsimile thereof. Ensure that the heating system is in the best possible thermal contact with the heatsink. Thermal compound is essential, and do not use any insulators.

The test is based on knowing the voltage and current you apply to the heatsink heating system (resistor(s) or transistors), and being able to accurately measure the ambient and heatsink temperatures. First, apply a relatively low power to the heater system of your choice, and wait for the heatsink temperature to stabilise - this could take an hour or more. If the heatsink is too hot or too cold the results will be inaccurate, so slowly (in steps) increase power until the heatsink is at approximately the maximum temperature you feel is reasonable (typically around 50-60°C).

Measure the ambient temperature and the heatsink temperature, preferably using the same thermometer. A contact thermometer is essential for the heatsink (again, use thermal compound). Determine the temperature difference (temperature rise) between ambient and heatsink.

Next, determine the power applied to your heating system. Thermal resistance may now be established with some very simple maths ...

You will use the following terms -

Tr - Temperature rise
Ta - Ambient temperature (example 22°C)
Th - Heatsink temperature (example 54°C)
Vh - Voltage to heater (example 12V)
Ih - Current to heater (example 3.5A)
Ph - Power applied to heatsink
Rth - Thermal resistance (in °C/W) so ...

Tr = Th - Ta = 54 - 22 = 32°C
Ph = Vh * Ih = 12 * 3.5 = 42W
Rth = Tr / Ph = 32 / 42 = 0.76°C/W

This is as accurate as you need, and as good as you'll get in real life. To get accurate results is time-consuming, and is not necessary because real-world conditions are often highly unpredictable. Once you do the tests a couple of times you will be able to 'guesstimate' the approximate power handling capacity of a heatsink just by looking at it and checking the manufacturer's data. Bear in mind that few heatsink manufacturers supply the all important temperature rise information, and their figures can be off by 25% in either direction. Depending on how the heatsink is mounted you may get significantly different performance.

[Khadgar2007]

Ono ča mene više zanima oko hladnjaka je kako proračunati hladnjak za bilo ča drugo osim A klasu,znači tamo gdje disipacija nije konstantna već se mijenja. Znam da će sada biti odgovora "to se može odokativno" i to je super ali draže bi mi bilo kada bi bila neka pravila po kojima se to izračuna. Tražio sam na diyaudiju i okolo ali ništa pametno nisam našao.