D3A + 6A3 PSE

[davorin]

Nijanse u kvaliteti CCS-a kod pobudnih stupnjeva su za akademske rasprave, ali u praksi bi bilo jako teško čuti neku razliku među njima. Sve se svode na to kakav je materijal dostupan, prije svega, a nije niti bez značaja koliko sve košta.
R-set se kombinira kao serijski spoj fiksnog otpornika od 68 Ohma-1W i trimera od ~50-100 Ohma-1W pa se podesi ciljana struja od 26mA.

[grunf]

Nijanse u kvaliteti CCS-a kod pobudnih stupnjeva su za akademske rasprave, ali u praksi bi bilo jako teško čuti neku razliku među njima. Sve se svode na to kakav je materijal dostupan, prije svega, a nije niti bez značaja koliko sve košta.

sa ovim se nikako ne mogu složiti ponajviše jer sam zadnjih četri godine napravia(uz Waltovu asistenciju) nekih 50 tipova raznih CCS-ova i koristia ih u svim mogućim pozicijama u svom sustavu ,razlika se čuje bia to podudni stupanj, phono , line ,regulator,..., svejedno je jer drukčije karakteristike depletion mosfeta ili jfeta utječu na rad CCS-a , DN2540 je tipičan primjer depletion mosfeta koji se na veliko koristia u audiu , međutim loš je ako ide u kaskadu čemu je Broski posvetia dosta štiva na netu , njegov prijedlog je bia korištenje jfeta za donji mosfet za razliku od Walt koji je diza Vds donjeg mosfeta da ga dovuče u dobro područje rada , danas Walt sigurno ne bi koristia za donji DN2540 već neki od malih depletiona šta je i napisa u zadnjem članku
jedna od stvari kod odabira depletiona je i njihov Ciss , recimo BSS159 ima isti Ciss kao popularni 2SK170(kojeg Broski koristi u svojem CCS-u) ili skoro deset puta manji od DN2540 tako da i to igra ulogu a u anodi to se itekako čuje
a šta se tiče cjena BSS159 je skoro četri puta jeftiniji od DN2540 dok su IXYS depletion skuplji od DN2540 ali puno bolji ,posebno za fine potrošače kao lampe i to 02N50D ili 01N50D serija , za druge namjene ima opet boljih mosfeta od DN2540 a koji su jeftiniji

R-set se kombinira kao serijski spoj fiksnog otpornika od 68 Ohma-1W i trimera od ~50-100 Ohma-1W pa se podesi ciljana struja od 26mA.

to će biti preniske vrijednosti za 26mA , u stvarnosti će trbati nekih 50R a disipacija na njemu je svaga 40-50mW tako da nema potrebe za 1W mrcinama , na slici je Rset klasični MELF 0,4W ,struja kroz njega je 170mA , disipacija oko 60mW , depletioni u CCS-u su dva BSP149 sa Vgs*

5V shunt reg, 1V ref.jpg

btw; ova poruka mi je maloprije došla na velikom diy-u , shema CCS-a je ista koju sam predložia kaliguli

[davorin]

U praksi isprobano: za 26mA treba 87 Ohma.

[davorin]

Nijanse u kvaliteti CCS-a kod pobudnih stupnjeva su za akademske rasprave, ali u praksi bi bilo jako teško čuti neku razliku među njima. Sve se svode na to kakav je materijal dostupan, prije svega, a nije niti bez značaja koliko sve košta.

sa ovim se nikako ne mogu složiti ponajviše jer sam zadnjih četri godine napravia(uz Waltovu asistenciju) nekih 50 tipova raznih CCS-ova i koristia ih u svim mogućim pozicijama u svom sustavu ,razlika se čuje bia to podudni stupanj, phono , line ,regulator,..., svejedno je jer drukčije karakteristike depletion mosfeta ili jfeta utječu na rad CCS-a , DN2540 je tipičan primjer depletion mosfeta koji se na veliko koristia u audiu , međutim loš je ako ide u kaskadu čemu je Broski posvetia dosta štiva na netu , njegov prijedlog je bia korištenje jfeta za donji mosfet za razliku od Walt koji je diza Vds donjeg mosfeta da ga dovuče u dobro područje rada , danas Walt sigurno ne bi koristia za donji DN2540 već neki od malih depletiona šta je i napisa u zadnjem članku
jedna od stvari kod odabira depletiona je i njihov Ciss , recimo BSS159 ima isti Ciss kao popularni 2SK170(kojeg Broski koristi u svojem CCS-u) ili skoro deset puta manji od DN2540 tako da i to igra ulogu a u anodi to se itekako čuje
a šta se tiče cjena BSS159 je skoro četri puta jeftiniji od DN2540 dok su IXYS depletion skuplji od DN2540 ali puno bolji ,posebno za fine potrošače kao lampe i to 02N50D ili 01N50D serija , za druge namjene ima opet boljih mosfeta od DN2540 a koji su jeftiniji

R-set se kombinira kao serijski spoj fiksnog otpornika od 68 Ohma-1W i trimera od ~50-100 Ohma-1W pa se podesi ciljana struja od 26mA.

to će biti preniske vrijednosti za 26mA , u stvarnosti će trbati nekih 50R a disipacija na njemu je svaga 40-50mW tako da nema potrebe za 1W mrcinama , na slici je Rset klasični MELF 0,4W ,struja kroz njega je 170mA , disipacija oko 60mW , depletioni u CCS-u su dva BSP149 sa Vgs*

5V shunt reg, 1V ref.jpg

btw; ova poruka mi je maloprije došla na velikom diy-u , shema CCS-a je ista koju sam predložia kaliguli

Ulazna osjetljivost za današnje izvore signala je ~2Veff (ili bliskotome!) pa nema smisla toliko detaljno razmatrati neke izvore konstantene struje koji bi definitivno dali bolje rezultate za phono, ili mikrofonske ulazne stupnjeve. Dvije paralelne 6A3 elektronke u SE-Class-A topologiji nikako ne mogu biti HI-END klasa u svim audio kriterijima i nije isplativo tu implementirati sklopove koji bi bili primjenjivi u laboratorijskim i/ili mjernim pojačalima.

[Bepone]

ima jos,
je li netko cuo za distortion cancelling kod pojacala sa dva stupnja? tu ccs radi upravo suprotno, tj dize ukupna izoblicenja

[grunf]

Ulazna osjetljivost za današnje izvore signala je ~2Veff (ili bliskotome!) pa nema smisla toliko detaljno razmatrati neke izvore konstantene struje koji bi definitivno dali bolje rezultate za phono, ili mikrofonske ulazne stupnjeve. Dvije paralelne 6A3 elektronke u SE-Class-A topologiji nikako ne mogu biti HI-END klasa u svim audio kriterijima i nije isplativo tu implementirati sklopove koji bi bili primjenjivi u laboratorijskim i/ili mjernim pojačalima.

kakve veze ima ulazna osjetljivost , svejedno je bia napon 2Veff ili 15V ili 200mV CCS uvik odrađuje svoje , priloženi CCS nema veze sa mjernim i laboratorijskim uređajima već je napravljen za diy zajednicu i ja za sad nisam od nikog dobia negativni komentar kome god sam ga preporučia bilo to lampa ili recimo JLH69 pojačalo ,a o primjeni u regulatorima neću ni pričati , da je CCS neka velika investicija reka bi čovik dvi tri riči ali ako gledamo na 10tak eura kao veliku investiciju onda nemamo šta raditi danas u ovom hobiju

[Edison]

kakve veze ima ulazna osjetljivost , svejedno je bia napon 2Veff ili 15V ili 200mV CCS uvik odrađuje svoje

Ima neke veze... Ako je 15V, to je svakako previse, i ne treba ti nikakvo pretpojacalo pogotovo ono s CCS-om. Ako je 2V, treba ti maksimalno pojacanje od 2x. Za 200mV treba ti pojacanje oko 20x. Cijev koja pojacava signal 2x je sigurno linearnija u tom rasponu od cijevi koja pojacava signal 20x. Manja su i sva ostala izoblicenja itd.

CCS u anodi se meni uvijek pokazao boljim od anodnog otpornika, ali treba prilagoditi sklop. Vjerojatno je bolji CCS bolji od bazicnog, ali mislim da to kod pretpojacala nije presudno. Treba nam pretpojacalo koje dobro svira, a to zahtjeva dobro poznavanje sklopova, cijevi, topologije... pa i CCS-ova, ako se koriste...

[grunf]

kakve veze ima ulazna osjetljivost , svejedno je bia napon 2Veff ili 15V ili 200mV CCS uvik odrađuje svoje

Ima neke veze... Ako je 15V, to je svakako previse, i ne treba ti nikakvo pretpojacalo pogotovo ono s CCS-om. Ako je 2V, treba ti maksimalno pojacanje od 2x. Za 200mV treba ti pojacanje oko 20x. Cijev koja pojacava signal 2x je sigurno linearnija u tom rasponu od cijevi koja pojacava signal 20x. Manja su i sva ostala izoblicenja itd.

CCS u anodi se meni uvijek pokazao boljim od anodnog otpornika, ali treba prilagoditi sklop. Vjerojatno je bolji CCS bolji od bazicnog, ali mislim da to kod pretpojacala nije presudno. Treba nam pretpojacalo koje dobro svira, a to zahtjeva dobro poznavanje sklopova, cijevi, topologije... pa i CCS-ova, ako se koriste...

nisi ubra šta san mislia , mislia san općenito na nivo signala , moga san napisati i 60V koliko san ima u pobudi hibrida i tamo se čula razlika kad san petlja po CCS-u

[vilim]

grunf, načelno se ne volim miješati u ovakva komentiranja koja kreću prema nekoj sivoj zoni i tada krenu nepotrebna nadmudrivanja. Ima jedna bitna činjenica koju ne spominjete jer očito niste malo dublje ušli u izračun strujno naponskih prilika. Krenimo redom !!, ako sam dobro sve shvatio triodni driver sa D3A cijevi u anodnom krugu ima strujni izvor 26mA., a prednapon cijevi određen je katodnim otpornikom 56 ohma na kojem će pad napona iznositi 1,45 V i on je premošten elektrolitom za mali izmjenični signal tako da dinamičke uvjete rada možemo promatrati na statičkim krivuljama D3A u triodnom spoju. Sada u anodnim izlaznim karakteristikama povlačite horizontalni pravac na visini 26 mA anodne struje koji će presjeći Ia-Uak krivulju za Ugk=-1,45 V i uzmimo neka je to -1,5V. Očitavamo anodni napon Uak koji će biti 175V (umanjen za pad napona na katodnom otporniku što znači da će tvoj strujni izvor imati na svojim krajevima u stanju bez signala napon iznos (400 - 175) =225 V.
Vratimo se sada na strujni izvor!!. Struja strujnog izvora određena je iznosom otpornika (trimer,220 u sorsu mosfeta BSS 159N) koja se određuje računski što je i komplicirano i prilično netočno a najbolje je grafo analitički jer to je serijski spoj linearnog i nelinearnog elementa. Ucrtavamo prednaponski pravac u transfer karakteristiku ( Id - Ugs ) za BSS159N i očitavamo točku presjecišta s ovom krivuljom i neka je prosječna vrijednost Id = 26 mA, Ugs = -1,6V pa će Rs iznositi 1,6/0,026 = 61,% ohma , neka je 62 ohma . i Sada se vrati na ono što ti je rekao Davorin a to je realizacija , jedan fiksni otpornik plus neki kvalitetan trimer. Idemo korak dalje i zamisli da ti je otpornik u sorsu BSS159N ne na +175 V nego neka je to 0V jer nam je jednostavnije računati. Gornji mosfet DN 2540 podržava struju 26 mA kod prednapona Ugs=-1,5 V i temeljem tog podatka i razdjelnika R2 i R3 određujemo napon Uds za BSS 159N koji će biti oko 4,5 V za R2=1M i R3=2M. I sad ono najvažnije !!, ako smo utvrdili da strujni izvor na svojim krajevima ima napon (stanje mirovanja) (400 - 175) =225 V znači da će mosfet DN 2540 nositi
225 - (4,5 +1,6) = 218,9 V !!!!! i kod struje 26 mA to je disipacija od 5,7W pa mi objasni kako si mislio na TO92 disipirati ovaj iznos snage ???..

[grunf]

grunf, načelno se ne volim miješati u ovakva komentiranja koja kreću prema nekoj sivoj zoni i tada krenu nepotrebna nadmudrivanja. Ima jedna bitna činjenica koju ne spominjete jer očito niste malo dublje ušli u izračun strujno naponskih prilika. Krenimo redom !!, ako sam dobro sve shvatio triodni driver sa D3A cijevi u anodnom krugu ima strujni izvor 26mA., a prednapon cijevi određen je katodnim otpornikom 56 ohma na kojem će pad napona iznositi 1,45 V i on je premošten elektrolitom za mali izmjenični signal tako da dinamičke uvjete rada možemo promatrati na statičkim krivuljama D3A u triodnom spoju. Sada u anodnim izlaznim karakteristikama povlačite horizontalni pravac na visini 26 mA anodne struje koji će presjeći Ia-Uak krivulju za Ugk=-1,45 V i uzmimo neka je to -1,5V. Očitavamo anodni napon Uak koji će biti 175V (umanjen za pad napona na katodnom otporniku što znači da će tvoj strujni izvor imati na svojim krajevima u stanju bez signala napon iznos (400 - 175) =225 V.
Vratimo se sada na strujni izvor!!. Struja strujnog izvora određena je iznosom otpornika (trimer,220 u sorsu mosfeta BSS 159N) koja se određuje računski što je i komplicirano i prilično netočno a najbolje je grafo analitički jer to je serijski spoj linearnog i nelinearnog elementa. Ucrtavamo prednaponski pravac u transfer karakteristiku ( Id - Ugs ) za BSS159N i očitavamo točku presjecišta s ovom krivuljom i neka je prosječna vrijednost Id = 26 mA, Ugs = -1,6V pa će Rs iznositi 1,6/0,026 = 61,% ohma , neka je 62 ohma . i Sada se vrati na ono što ti je rekao Davorin a to je realizacija , jedan fiksni otpornik plus neki kvalitetan trimer. Idemo korak dalje i zamisli da ti je otpornik u sorsu BSS159N ne na +175 V nego neka je to 0V jer nam je jednostavnije računati. Gornji mosfet DN 2540 podržava struju 26 mA kod prednapona Ugs=-1,5 V i temeljem tog podatka i razdjelnika R2 i R3 određujemo napon Uds za BSS 159N koji će biti oko 4,5 V za R2=1M i R3=2M. I sad ono najvažnije !!, ako smo utvrdili da strujni izvor na svojim krajevima ima napon (stanje mirovanja) (400 - 175) =225 V znači da će mosfet DN 2540 nositi
225 - (4,5 +1,6) = 218,9 V !!!!! i kod struje 26 mA to je disipacija od 5,7W pa mi objasni kako si mislio na TO92 disipirati ovaj iznos snage ???..

vrlo jednostavno , DN2540 je TO220 kučište (ali ima i u TO92 ili SOT89) koje u ovom slučaju sigurno nećemo korisiti)
na slici je primjer koji je imao pad napona od 300V a korišten je u mom regulatoru za napajanje refernce od 14V