Šta se radi...a ima veze sa....

[davorin]

G2 na trafo /glumi anodu/, pobuda na G1. Dobiva se mesh plate trioda. G2 izdrži do 40 ma uz napon od 170 v. Dobije se dobrih dva tri vata van.

Izdrži, da, ali koliko dugo? Triodni SE-spoj u klasi A1 ima teoretski faktor iskorištenja od 25%, a u praksi oko 22-23%.
Uz maksimalnu disipaciju G2 od 7W, to je u praksi od 1,5W do 1,6W uz harmonijska izobličenje od 5% (klasa A1, dakle bez struje prve rešetke bez negativne reakcije). Unutrašnji otpor takve hibridne elektronke je prilično velik (za triodu; ne znam točno, ali mogu provjeriti mjerenjem na NEUBERGER-u za par dana) u odnosu na dostupne strme elektronke koje su upotrebljive.
Ima li smisla elektronku grijati s 12W i k tome dodati još ~7W disipacije G2 da bi se dobilo do 1W (dmax=2%) upotrebljive snage?
Jedna EL802 ili PL802 sama u triodnom spoju da oko 2-2,5W i to bez pobudne elektronke (dakle bez pred-stupnja i predpojačala, direktno CD u pojačalo, samo s ulaznim trafom omjera 1:2)!

[zuzi]

Ha, ima li smisla ili nema to je uvijek za diskusiju. I inače nas koji se vrtimo oko cijevi, posebno izvan onih 1,2,3... gledaju ispod oka. Za mene ima smisla nešto što je gotovo odbačeno upogoniti, potrošnja manje - više, bitan je što bolji rezultat ako se dobije.
Hajde vidi neke okvirne vrijednosti katodnog otpornika za napon 170 v i predloži vrijednost izlaznog trafoa. Lemilica se grije.

[zuzi]

Ako ima zainteresiranih "račundžija" neka se uključe u ovu temu. Dakle PL519 ili PL509 u triodnom spoju bez anode. Potencijalni drajveri, OPT i tsl.

[davorin]

Iz postojećih podataka za elektronku PL509 (PL519) nije moguće ništa izračunati za takvu vrstu spoja. Mora se napraviti više mjerenja na osnovu kojih će se izračunati važne vrijednosti kao što su strmina, unutrašnji otpor i faktor pojačanja. Nakon toga treba napraviti grafički prikaz struje G2 (u ovom slučaju je to zapravo anoda) u ovisnosti o visini napona napajanja, a za različite vrijednosti negativnog prednapona na G1. S svim tim podacima se može potražiti optimalni opteretni otpor i kompromis između izlazne snage i izobličenja. Tako određena radna točka će dati potrebne podatke za izračunavanje katodnog otpornika i visine pobudnog napona za punu snagu.
Dakle nije brzo niti jednostavno, pogotovo ako se uzme u obzir da sva mjerenja treba napraviti s više elektronki (jer se ne može unaprijed odrediti koja je etalon, odnosno idealna!) i izračunati srednje vrijednosti.
Ukoliko netko ima (ili zna gdje se mogu naći) bilo kakve ranije izmjerene (nacrtane) podatke za takav spoj, uštedilo bi se jako puno truda i vremena.
Moguće je, naravno, ići i obrnutim putem: spojiti kakav promjenjivi otpornik u katodu, spojiti neki univerzalni izlazni trafo na G2 (anodu), na G1 dovesti izvor promjenjivog pobudnog napona pa se "igrati" metodom pokušaj-proba s među mjerenjima i izvlačenjima zaključaka. Takvom metodom bi se nešto brže došlo do "nekakvog" rezultata, ali je vrlo mala vjerojatnost da će se na taj način iz svega izvući optimum.
Za takav ogroman utrošak vremena, znanja, strpljenja, materijala i truda bi trebalo imati dobar razlog, ali nema nikakve naznake da će rezultati opravdati ulaganja.

[audio kutak]

molim nekoga tko ima provjerenu shemu za ispravljač od 0-30V recimo do 2A

ovih dana sam uvidio da mi tako nešto treba za testiranje....

bilo bi zgodno da je duplo pa da mogu imati simetrično napajanje ili obično, po potrebi...

još bi jako dobro bilo kada bi u izlazu bili 2N3055, njih imam dosta...

[Khadgar2007]

Zuzi, jesi li pomislio:
"Look what they've done to my trafo" !?

Hvala Davorine baš baš si me podsjetio na recimo to tako "istoiimenu" pjesmu pa sam je baš sada zgooglao. Nisam je čuo tko zna koliko godina i totalno zaboravio na nju. Jedan veliki

Watch on youtube.com

[s@ki]

molim nekoga tko ima provjerenu shemu za ispravljač od 0-30V recimo do 2A

ovih dana sam uvidio da mi tako nešto treba za testiranje....

bilo bi zgodno da je duplo pa da mogu imati simetrično napajanje ili obično, po potrebi...

još bi jako dobro bilo kada bi u izlazu bili 2N3055, njih imam dosta...

Kaj fali onom elektorovom za kojeg ako guglaš imaš 121290410310391 stranicu okolo ?

[audio kutak]

molim nekoga tko ima provjerenu shemu za ispravljač od 0-30V recimo do 2A

ovih dana sam uvidio da mi tako nešto treba za testiranje....

bilo bi zgodno da je duplo pa da mogu imati simetrično napajanje ili obično, po potrebi...

još bi jako dobro bilo kada bi u izlazu bili 2N3055, njih imam dosta...

Kaj fali onom elektorovom za kojeg ako guglaš imaš 121290410310391 stranicu okolo ?

iskreno, pojma nemam jer ne znam o čemu pričaš! daj link....

[micro]

Koliko je meni poznato da su provjereni ispravljaci taj elektorov iz 82 godine , koji je neko pravio na starom forumu , bile slike. Takodje i vellemanov koji je komplikovaniji malo jer trazi trafo od 2x15V i ima rele koji prebacuje da se dobije manja disipacija na tranzistorima. Oba projekta nisu jeftina ako ih radis sa trafoima za koji su projektovani prvi mislim da je oko 5A ,drugi 10A. Znaci treba dobri hladnjaci , trafo i dosta izlaznih tranzistora. Ako pravis slabiju varijantu do 2A , stedis samo na trafou , izlazni tranzistori nisu tolika stavka , trebas manji hladnjak. Oba imaju i strujnu i naponsku regulaciju.

Takodje postoje gotove pcb na ebayu, i to "koliko novca toliko muzike".

[s@ki]

ja sam napravio taj elektorov, budem opet prezentirao i ovdje na forumu.

Isprva je bilo malo problema, čisto iz moje gluposti, preslabog trafa kojeg sam koristio i brda žica u malom kućištu što mi se nikako ne sviđa.
Upravo zbog toga ću raditi novu pločicu, dva ispravljača na istoj pločici i po mogućnosti sve komponente na pcb-u na ovaj ili onaj način.
Planiram pločice složiti u L , jedna se šteka u drugu pa oko toga bude malo kemijanja, no otom potom.

Sve u svemu, informacije radi, trafo je 350 kn