6AS7 vs. 2 X 6C19..

[Schultz]

Ma na to sam mislio da....

Znam što je i jedno i drugo i ispričavam se što sam tebe (Edison Op.A.) uzeo za primjer.

Primjer je bio pozitivan i nadam se da je to tako i shvaćeno.

Pozdrav i laku noć.....

[ilimzn]

Simulator simulira samo onoliko dobro koliko su dobri modeli, a dobro je pitanje koliko su dobri. Koji puta nije uopce zgorega provjeriti, sto uopce nije tesko. Pa slijedi usporedba.
A kad ne pase, onda uzmemo lijepo dijagrame iz datasheet-a, pa crtamo. Jer ako cijev ne odgovara njima (+- tolerancija) onda cijev ne valja a ne dijagram. Da ne pricam o cijevima za koje nema modela. S druge strane kad covjek isproba N sklopova na isti kalup s istom lampom, onda vec radi s gotovim blokovima koji se za prvu iteraciju povezu a onda se sklop rafinira.

Da se opet vratimo na temu, koju je jasno odredio autor, i ne ukljucuje opciju SE ili PSE vec pricamo o OTL-u:

Teoretski moglo bi se za odredjene radne tocke mijenjati 1:1. No, ako se bas zeli biti siguran, bolje 4 sekcije 6AS7 po prilici 5 6S19P ako se zele isti ili bolji rezultati bez daljnjih izmjena.
Kod OTL-a, Rp je doslovno otpor na kojem nastaje gubitak u cijevi. No Rp nije konstanta, nego se treba izvuci iz dijagrama za zeljenu radnu tocku. Vrsna disipacija cijevi kao i vrsna struja je PUNO veca od stacionarnog maksimuma, a glavna igra je odnos broja cijevi i napona napajanja koji daje zeljenu izlaznu struju, u odnosu na maksimalnu disipaciju. S manje cijevi, treba povisiti napon napajanja, sto ne samo da povecava ukupne gubitke, nego se ti onda jos i dijele na manje cijevi, uz dodatnu nuspojavu povecanja izlaznog otpora.

Konkretno, za npr. napon napajanja oko 120V, i neku suvislu radnu tocku, Rp 6S19P je oko 250 ohma. Uz slicne uvjete 6AS7P je zapravo gotovo identicna, ali je maksimalna disipacija veca. Na 4 cijevi, nakupi se 8W vise. Da, vrsna je disipacija puno veca, ali je izdrzljivost cijevi proporcionalna deklariranoj disipaciji, pa bi bilo dobro barem otrpilike ispostovati stvari, makar 6S19P imala puno robusniju anodu. Jedna 6S19P daje dodatnih 11W disipacije, dakle uzevsi u obzir i robusnost anode, veca rezerva, dulje trajanje cijevi i potencijalno neka sitnica veca snaga. Cijena jedne cijevi i podnozja vise je tu zanemariva u odnosu na sve drugo sto treba staviti u taj OTL.
Dodatna je pogodnost sto je za datu radnu tocku mu nesto veci kod 6S19P pa je potreban manji napon za pogon (po prilici 3/4 onog za 6AS7), i daje i nesto manji izlazni otpor pojacala (ne mijesati s Rp cijevi!) sam po sebi, cak i ne racunajuci dodatnu cijev.
U circlotrom konfiguraciji 2 banke po 5 6S19P, imat ce izazni otpor oko 10 ohma uz dane uvjete ALI i dovoljno veliku struju mirovanja, gdje ponovno dolazi do potrebe za vecom disipacijom, pa je opet povoljnije imati vise cijevi. Odokativno, bias ce biti oko -30V i pad napona kroz cijev oko 110V uz struju 90mA sto daje disipaciju od 9.9W (od 11 maksimalnih!) u mirovanju. Za ovo pojacalo bi se moglo reci da radi u klasi A iako zapravo to nije sasvim tocno u tradicionalnom smislu shvacanja klase A. Paradoksalno, da su cijevi linearnije, trebalo bi ih vise da se postigne da nema preskocnih izoblicenja, za sto bi trebala i veca ukupna struja mirovanja, dakle gubici bi bili veci. Ovako je struja mirvanja (koja je teoretski kod PP pojacala u klasi A pola maksimalne) oko 450mA dok je maksimalna oko 2A.
Za iste rezultate sa primjerice 100V napajanjem, potrebno je 6 cijevi, odnos struje mirovanja i maksimalne struje je slican, disipacija u morovanju slicna ali je izlazni otpor oko 8.5 ohma, i treba nesto manji napon iz pogonskig stupnja. No, tu je jedno podnozje vise i jednan grijac vise po banki. No, kondenzatori u napajanju mogu biti po dva od 63V u seriju, za 120V potrebno j eici na 100V dva u seriji ili 160V za jedan - dobro j epitanje sto kosta vise. S OTL-ima je cesto tesko odabrati gdje raditi kompromise a kkamo li kako naci dobar kompromis, kad jednom znamo gdje.
Inace ove gore navedene radne tocke su zapravo poprilicno konzervativne. Atmasphere M60 bi se teoretski dao napraviti s po 8 komada 6S19P po banci ali za ovako odabrane radne tocke bi imao barem dvostruko manju izlaznu snagu. Razlika je da je kod njega napon napajanja puno veci sto omogucava visu struju po cijevi, no veci napon * veca struja = na kvadrat veca vrsna disipacija!

[Alex Kitic]

kad već nemože po tehničkim detaljima pljuvat onda će se dotaknuti načina prikazivanja shema. lol
Iako neuk i nenačitan nekako ne uspjevam vidjeti problem u tome, pogotovo kada se uzme u obzir koliko volje i truda postoji iza toga da se nekome vrlo detaljno i objasni zašto baš tako.

Znači, ukazati na činjenicu da su mnogi ljudi još uvek veoma staromodni (jer crtaju šemu rukom na papiru), što je na njihovu štetu (jer ne mogu brzo da proračunaju kako to "funkcioniše", tj. da simuliraju rad te šeme) -- to se kod vas zove "pljuvati po načinu prikazivanja šema"?

Živimo u XXI veku, mene šokira što se neki ljudi drže "starih navika". Samim tim, postignuti rezultati su u skladu sa "starim vremenima", kako po brzini tako i po kvalitetu. Pod tim podrazumevam jednostavnu analogiju između npr. visokih oblakodera kakav je Crysler Building, ili Empire State Building, koji su građeni nekada davno kada nije bilo tehnologije koja bi omogućila "rad u standardu" kod proizvodnje elemenata, čelika... itd. - sa savremenim oblakoderima koji su još viši i zapravo stabilniji, iako nisu ni približno tako masivno izgrađeni (i posledično mnogo jeftiniji za izgradnju). A sve zahvaljujući napretku tehnologije i "alata za rad".

Kao što sam već rekao na istom ovom forumu, "što je babi milo, to joj se i snilo": u svemu ćemo videti ono što želimo da vidimo.

[Alex Kitic]

Svakakvih kretena svakodnevno susrećem ali ovaj spada u klasu "Uber".

Ajde sada sa se malo svađamo (ionako je kiša i ružno vrijeme) pa da mu zalijepimo ban za vijeke vjekova i neka zagađuje svojim đubretarskim idejama nečiji tuđi prostor pa makar on bio i virtualni...

Pfuj....

Zahvaljujem na komplimentu!

Kad god neko izrekne svoje mišljenje, prvo razmislim KO ga je izrekao: a onda ga tako i prihvatim. Ako ne znam sa kim imam posla, onda razmislim šta je rekao i kako se izražavao...

Najgora uvreda može da bude najbolji kompliment, u zavisnosti od toga ko ga izrekne.

[Schultz]

Na moju sreću, proučio sam lik i djelo spodobe koja se odaziva na ime "Alex Kitic".

Takvi zapisi nalaze se širom i bespućima interneta i nije potrebno imati puno niti iskustva niti "soli u glavi" da se vrlo brzo shvati sa čime se ima posla.

Usudio bi se povući ješ neke paralele ali na kraju krajeva nisu bitne.

Ono što sam rekao teško da itko pa i spodoba koja se odaziva na ime "Alex Kitic" može to shvatiti kao kompliment.
Ja osobno bi se vrlo zabrinuo za vlastito mentalno zdravlje i vjerujem da bi potražio i stručniju pomoć od one koja se može dobiti na internetu kao i neminovnim "banovima" gdje god se spodoba "Alex Kitic" pojavi.

[Alex Kitic]

Simulator simulira samo onoliko dobro koliko su dobri modeli, a dobro je pitanje koliko su dobri. Koji puta nije uopce zgorega provjeriti, sto uopce nije tesko. Pa slijedi usporedba.
... Da ne pricam o cijevima za koje nema modela. S druge strane kad covjek isproba N sklopova na isti kalup s istom lampom, onda vec radi s gotovim blokovima koji se za prvu iteraciju povezu a onda se sklop rafinira.

Znači, dobri modeli su osnova priče o simulacijama, ali treba i umeti koristiti simulator (tj. softver). Svaki model je dobar za jedan skup krivih i performansi koje cev daje u tom opsegu - prave krive prave cevi su naprosto suviše varijabilne da bi mogle da se obuhvate ograničenim brojem funkcija, koliko god složenih (a i složenost ima svoje limite):

Za cevi za koje nema modela, koristimo aproksimacije (drugu sličnu cev za koju postoji model, a koji je dobar za gore pomenuti skup krivih i performansi koji odgovara željenoj radnoj tački). Primera radi, kada sam projektovao sa 6AS7-6080, "standardni modeli" nisu bili podesni za prikazivanje rada cevi u "donjem delu krivih", tj. u zoni niže struje a visokog napona (npr. 250V kroz cev uz 40 ili 50mA): u takvoj situaciji je bilo preciznije napisati novi model koji odgovara radu u pomenutoj "zoni".

Konačno, upravo činjenica da sve cevi nisu iste, te da variraju oko neke "prosečne vrednosti" (bogey tube, rekao bih) znači da niti jedan model nije dovoljno precizan, ali isto tako niti jedna kriva (iz datasheet-a) nije dovoljno tačna. Ako bismo hteli da isterujemo mak na konac (što u radu sa cevima nikada nije neohpodno), možemo da primenimo Monte Carlo analizu na takav slučaj.

Pisanje modela je relativno zametno, a uz provere se izgubi i nešto vremena... ali je mnogo brže nego računati "peške", a upotreba u programu za simulaciju daje ogromnu moć predviđanja potencijalnih problema.

Da se opet vratimo na temu, koju je jasno odredio autor, i ne ukljucuje opciju SE ili PSE vec pricamo o OTL-u:

Ja se izvinjavam, nisam shvatio da je ovo isključivo OTL tema... mislio sam da je reč o cevima i sklopovima u kojima bi se mogle iskoristiti, a OTL je pomenut kao "uobičajena" alternativa kada su te cevi u pitanju. Zašto biti isključiv (npr. zato što ne volimo izlazne trafoe, volimo tranzistore, ili volimo stavljanje više elemenata paralelno)?

Teoretski moglo bi se za odredjene radne tocke mijenjati 1:1. No, ako se bas zeli biti siguran, bolje 4 sekcije 6AS7 po prilici 5 6S19P ako se zele isti ili bolji rezultati bez daljnjih izmjena.
Kod OTL-a, Rp je doslovno otpor na kojem nastaje gubitak u cijevi. No Rp nije konstanta, nego se treba izvuci iz dijagrama za zeljenu radnu tocku. Vrsna disipacija cijevi kao i vrsna struja je PUNO veca od stacionarnog maksimuma, a glavna igra je odnos broja cijevi i napona napajanja koji daje zeljenu izlaznu struju, u odnosu na maksimalnu disipaciju. S manje cijevi, treba povisiti napon napajanja, sto ne samo da povecava ukupne gubitke, nego se ti onda jos i dijele na manje cijevi, uz dodatnu nuspojavu povecanja izlaznog otpora.

Za ovo pojacalo bi se moglo reci da radi u klasi A iako zapravo to nije sasvim tocno u tradicionalnom smislu shvacanja klase A. Paradoksalno, da su cijevi linearnije, trebalo bi ih vise da se postigne da nema preskocnih izoblicenja, za sto bi trebala i veca ukupna struja mirovanja, dakle gubici bi bili veci. Ovako je struja mirvanja (koja je teoretski kod PP pojacala u klasi A pola maksimalne) oko 450mA dok je maksimalna oko 2A.

Oprostićete što smetam, ali neki sklop radi u klasi A, ili ne radi u klasi A - i to nije podložno tradicionalizmu. Definicija je sasvim jednostavna: ako se niti jedan uređaj "ne isključuje" tokom rada sklopa (uslovno rečeno, periode signala) onda kolo radi u klasi A. Ukoliko dolazi do isključenja, nije klasa A... Zatim bi išle one kategorizacije klase AB, B... itd. Znači, ili jeste klasa A, ili nije - a ako nije, to nije strašno: ionako je reč o PP pojačalu, gde je po meni klasa A na granici besmislenog (jer onda možemo da pravimo paralelni SE, snaga će biti ista, a spektar izobličenja lepši i uvu ugodniji, pošto se parni harmonici nisu međusobno brisali). Drugo je pitanje da li se SE može smisleno primeniti na OTL...

[Alex Kitic]

Na moju sreću, proučio sam lik i djelo spodobe koja se odaziva na ime "Alex Kitic".

Još jednom najljubaznije zahvaljujem. Od Vas je to istinski kompliment.

Usudio bi se povući ješ neke paralele ali na kraju krajeva nisu bitne.

Zašto se ne usuditi? Kada je čovek dobro skriven iza pseudonima, nema se čega plašiti.

Ono što sam rekao teško da itko pa i spodoba koja se odaziva na ime "Alex Kitic" može to shvatiti kao kompliment.

Ali pošto se toga ne stidite, milostivi gospodine, to samo pojačava Vašu kvalifikaciju koju ste sami sebi izrekli.

Ja osobno bi se vrlo zabrinuo za vlastito mentalno zdravlje i vjerujem da bi potražio i stručniju pomoć od one koja se može dobiti na internetu kao i neminovnim "banovima" gdje god se spodoba "Alex Kitic" pojavi.

"Banovi" su neminovni zato što takvima kao što ste Vi i Vašim prijateljima smeta ono što ja radim ili što imam da kažem, zato što se razlikuje od onoga u šta želite da verujete i u čemu se osećate sigurnim (a ponekad ima i materijalnog interesa da sve to začini). Svet u kome takvi kao ja ne postoje za Vas je idealan, a pošto je krivično delo ubijati ljude (istrebljivati ih), onda Vam je najlakše da u svojim virtuelnim svetovima te ljude "uklonite", kad već u stvarnom životu ne možete.

[tubeman]

@alex
Non stop se pitaš s kim imaš posla.
Daj, molim te konačno, objasni onda s kim to MI imamo posla.
Za to je potrebno samo otvoriti odgovarajuću temu na prvoj stranici,napisati išta suvislo.
Barem to.
Opet ponavljam, osnovno pravilo pristojnosti kod ulaska u nečiju kuću je predstaviti se, neovisno o tome ima li gost 15 ili 70 godina.

Osobno, do prije par dana o tebi nisam znao ništa osim, da te banaju kuda prolaziš.
Još uvije ne znam(o) ništa osim da bezobrazno poklapaš koga stigneš i to debelo zasjenjuje tvoju eventualnu stručnost i želju da ovdje surađuješ ili koegzistiraš.
Dakle, moraš dozvoliti i to da i mi, "obični bijednici" imamo potrebu znati TKO je A. Kitić, čime je on to zadužio svijet pa si dozvoljava ponašati se ovdje poput slona u staklarskom dućanu.
Kada bi se tebi takav nasilnik ušao u kuću, sigurno bi ga izbacio, jer, sam si rekao, "ne cijeniš ljude koji ti nisu ravni".

Nemoj se ljutiti, ali ako se ne misliš ponašati kao prema sebi ravnima, bolje ti je da se ne javljaš više.
Mi ti sigurno nećemo dozvoliti da nas doživljavaš kao manje vrijedne.

Unatoč svemu, ovdje se skupljaju ljudi koji pošteno rade svoj posao kao radnici, službenici, direktori, vlasnici firmi, i kojima je pun kufer svega onoga što se dešava u "stvarnom svijetu" i ovdje pokušavaju pronaći malo neobavezne zabave, skupiti kakvo iskustvo.
Dobar dio nas uopće NEMA potrebu raditi pojačala od transformatora iz starih radija, jer si može kupiti što god poželi, ali se veselimo druženju koje je rezultiralo osobnim poznanstvima, zajedničkim skupovima i sl.
Unatoč tome se ponekad, posve nepotrebno, i rasčerupa kakav radio

I onda uleti neki A. Kitić odmah s vrata prodavati pamet i dijeliti packe.
Pogledaj malo tih svojih nekoliko postova.
Vrve bespogovornom netrpeljivošću i samodopadnošću.
Nije to dobro.
Ako se ne želiš uklopiti u neka osnovna pravila ponašanja, piši, brate, svoj blog kojeg ćemo vjerojatno posjećivati i doživljavati te zanimljivim čovjekom.
Ovako će ovo biti još jedna recka na aleksovom rabošu bananja.

[s@ki]

Schultz.. bez obzira na sve da nisi malo pretjerao ?

Alex ... svaki novi član je dobrodošao i svačije mišljenje uvažavamo iako ga nužno ne dijelimo, no bojim se da to debelo iskorištavate.
Apsolutno nema potrebe da u svakom odgovoru na bilo koju temu dižete sebe u nebesa a sve nas ostale proglašavate neznalicama, zatucanima i što već.
Ako je takvo stvarno mišljenje, onda Vas molim da se vratite odakle ste došli te svoju veličinu nastavite uzdizati na svom blogu gdje Vas nitko neće moći osporavati i gdje ćete uvijek biti najpametniji.

Još jednom molim, držite se tematike , za svađanje ću otvoriti "svađaonicu" uz "brbljaonicu"ako je do toga došlo.


p.s. eto.. tueman je tipkao brže

[Schultz]

Jesam. Pretjerao sam.

Isprike svima...