Denis, sve je to OK.
To je posve jasno.
Glazbu preko računala (ripanje, atribucija i EMITIRANJE (24/7/365) sam radio s ibm PC AT 386 računalima i WIN3.1 prije dvadeset godina i to bez štucanja i ičega sličnog, sa dvije zvučne kartice i nekoliko streamova istovremeno.
Drajvere za zvučnu karticu (Soundblaster s dodatnim procesorom i SCSI kontrolerom) sam pisao sam jer ih nije bilo osim za DOS.
Međutim, sva ta "prava" računala imaju dodatni hardver koji brine o komunikaciji s diskovima, sabirnicama, periferijom, memorijom itd itd tako da sam procesor nema puno posla, osim s onim što mu mid i high level softver kaže.
Malina svega toga NEMA i njegov procesor gotovo o svemu tomu mora brinuti sam a to je puno, puno dodatnih interapta i petlji koje oduzimaju procesno vrijeme i snagu.
Sve to je bez ikakvih problema radila 386 s par deset MHz procesorima. Pojavom 486 s 66 MHz i WIN95 dobili smo svemirski brod
APOLO tehnologiju je neukusno spominjati u ovom kontekstu.
Radi se o sasvim drugačijim zahtjevima koncepciji i zadacima.
U krajnjoj liniji, negdje oko 1997. NASA je tražila na tržištu određenu količinu 286 procesora (čak i rabljenih !") jer su je još uvijek koristili u nekim segmentima.
Ista stvar su i HIGH-ENDerske mašine koje se baš po ničemu ne mogu ovdje spominjati.
Procesorska snaga je nezaobilazna kategorija. Nije mit ali niti trivijalnost naravno sve ovisi o kojem nivou govorimo.
Nema nikakve bitne razlike između 500 i 700 ili 2000 i 2400 MHz. Razlika je od akademsko značaja, ali posve dovoljna za nategnuti kakvog naivca za par tisuća kuna
Ali razlika između 700 i 2000 se jako dobro vidi i osjeti.
Snage današnjih procesora s više jezgri su komercijalni rad nogu jer se ništa "revolucionarnije" ne može smisliti.
To je s jedne strane prevara, jer se 90% vremena koristi samo jedna jezgra, i tek u trenutku zasičenja se prebacuje na drugu itd.
S druge strane stvarno dobijemo i MANJU procesorsku snagu nego prije
Nisam siguran da je to neka velika korist, ali dobro zvuči za prosječnog korisnika.
Ali to svatko može vrlo lako zaključiti.
Razlike ima kod specifičnih zadataka (procesiranje zvuka u studijima, kompleksnoj obradi jako velikih datoteka), ali tu će više pomoći bolja osnovna ploča, grafička kartica i brži disk te bolja organizacija).
Isto tako se može govoriti o 32 i 64 bitnom procesiranju i operativnim sustavima.
U normalnim zadacima razlike gotovo da i nema, ali kada se radi o multimediji i velikim datotekama, razlika je vrlo mjerljiva, jer nije isto hoće li nešto trajati 10 ili 15 sekundi (pa tako 5000 puta)
Radili smo to (i dan danas radimo) tako da i o tome imam nekog pojma.
O tome više ne treba diskutirati, i zato sam i napisao ono na početku.
Ne dvojim u upotrebljivost maline.
Jedino nisam siguran da je to rješenje koje bih želio imati.
Ja sam odmah apostrofirao ozbiljniji način korištenja, uz isti trošak i daleko manji nivo zafrkancije.
U krajnjoj liniji, zar je problem izdvojiti 1200 umjesto 1000 kuna ako očekujemo bolju kvalitetu i veće mogućnosti.
Manje sigurno neće loštati niti malinovac kada ga se upogoni.
Na kraju, prijedlog stoji
S tim, da to ne mora biti tipa utrke na zadnji dan, već se može, onako, diyerski raspravljati, komentirati, predlagati i sl. bez figa u džepu.
Ništa ne bacam. Sve mi treba.......
Koga zanima kako to radi, može doći čuti.
