Preliminarna razmišljanja o pojačalima

[davorin]

I nešto veći pobudni napon!

[joe dalton]

I nešto veći pobudni napon!

Cirka 50%

[davorin]

Ne baš 50%, ali ukoliko se bude koristio viši napon napajanja i manji odvodni otpornik rešetke pobudni napon treba biti malo viši i iz izvora sa malo manjim unutrašnjim otporom (uglavnom zbog kapaciteta).
Izlazni stupanj (elektronka) radi kao katodno slijedilo, pa sama elektronka nema naponsko pojačanje (zapravo ima naponsko slabljenje). Za izlaznu snagu od 20W na 8 Ohma treba ~12,65Veff i struja od ~1,6A. Pad napona kroz katodni otpornik treba biti ~0,72Veff (trebat će 4 otpornika od ~1,8 Ohma za svaku katodu izlazne elektronke posebno), što bi uz potrebnih ~12,65Veff te pojačanje od ~0,9x potraživalo ~14,9Veff.
To bi bilo potpuno ispravno da nema negativne reakcije!
Uz sličan stupanj negativne povratne veze i napon napajanja od elektronki od ~140Vdc bi za pobudu na rešetke izlaznih elektronki trebalo dovesti ~98Veff. Sklop sa priložene šeme bi za tako visok pobudni neizobličeni napon trebao nešto viži napon napajanja pobudnog stupnja uz korigirane vrijednosti nekih pasivnih elemenata.
Elektronka 13DR7 (jača trioda) može uz napon napajanja od ~430Vdc i izvor konstantne struje (~20-25mA) kao anodno opterećenje dati izmjenični napon od ~390Vpp uz izobličenja od ~4% i naponsko pojačanje od 6x. To je oko 138Veff, a kod ~98Veff bi izobličenja bila niža od 1%.

[ilimzn]

Sto se tice ove moje umotvorine, bias originala je 90V/110mA po sekciji (u stvarnosti je napon na tipicnoj sekciji veci ali se uzela u obzir tolerancija plus starenje), predvidjeno je 6x 6080 (za ovu svrhu = 6AS7), dakle 12 sekcija. To daje struju mirovanja od 1.32A.
Trik je u tome da sklop koji slici na CCS u katodi cijevi zapravo nije CCS. Radi se o sklopu koji je efektivno zrcalna slika triode spojena u push-pull s tom triodnom sekcijom. Sklop degenerira u CCS u DC uvjetima i to se koristi za automatski bias. Uz to, 6AS7 pri tom napuno i struji ima prednapon taman malo veci od maksimalnog pika izlaznog napona (ovo ne mora biti slucaj s drugim cijevima, ali se vrlo lako korigira ako nije). Poslijedica ovakvog hibrida je da svaka sekcija skupa s zrcalnim sklopom moze dati na izlazu dvostruko vecu struju od struje mirovanja, za razliku od sklopa s klasicnim CCS-om gdje izlaz (idealno) moze najvise dati struju jednaku struji mirovanja. Racunica je odatle jasna - dva puta vise struje s istim brojem cijevi, a dva puta vise struje na istom opterecenju daje dva puta veci napon. Kad se pomnozi jedno s drugom, 4 puta vecu snagu. Rekao bih, vrlo primamljivo.
Alternativno, slicno bi se ponasao i PP OTL s dvostrukim brojem cijevi, koji bi zaista mogao raditi u klasi A - s dvije prilicno vazne razlike. Kada se dvije triode stave jedna nasuprot drugoj u PP sklopu, nastaje ponistavanje nelinearnosti parnog reda, tj. potisnuti su parni harmonici. Kada se trioda stavi nasuprot svojoj zrcalnoj slici, svojevrsnoj 'antitriodi' u push-pull, rezultat je dvije triode u paraleli sto se tice harmonika. Drugim rijecima, iako je ovaj sklop topoloski PP, ponasa se kao SE. Druga velika razlika je kolicina topline. Svaka sekcija 6AS7 generira u mirovanju 9.9W, dakle ukupno oko 120W topline. Uz to ide grijanje, za 6 cijevi jos 95W (maksimalno 108W). Hibridni dio (svi CCS zajedno) 25x.11x12 = 33W. On bi kod PP ustroja morao biti zamijenjen sa jos jednom bankom od 6 komada 6AS7, po cijeni od oko 220W topline, 78% vise od hibridne verzije. Doduse takav OTL bi mogao raditi i u klasi AB s PUNO vecom snagom - alni ne konstantno. Ovaj hibrid moze iskljucivo raditi u klasi A, maksimalna izlazna struja je 2.6A otprilike, sto daje cca 25W na 8 ohma. Napajanje bi pzoelno trebalo biti stabilizirano, iznosi +120-125V za izlaznu sekciju uz prilicno prostora za tolerancije cijevi. Ako bi se cijevi birale i uz nesto optimiziranja radnih tocaka, moguce je iz iste konfiguracije izvuci i nesto vecu snagu.

Brza racunica za 6336A, s radnom tockom recimo 250mA/120V po sekciji, daje za dvije cijevi (4 sekcije) 1A struje mirovanja. Maksimalni peak je dakle 2x veci, 2A. Na 8 ohma to daje 16W. Bias je tu oko -20V sto se uklapa s 16V peak napona koji j epotreban na izlazu. U stvarnosti ce maksimalna snaga biti nesto manja jer je nemoguce posve iskljuciti triodu s suvislim naponima, na -40V (dakle simetricno oko bias napona koliko je i maksimalni napon, 0V) kroz triodu jos ide 60mA sto 'krade' struju s izlaza. Zrcalni je sklop ipak moguce donekle optimizirati da kompenzira tu potrebnu nelinearnost pobudnog napona.

Brza racunica za 6S33S, s radnom tockom 300mA/90V po katodi (bias napon je premalen i mora se dodatno korigirati DC prednaponom na G1), dvije cijevi imaju ukupno 4 katode, struja mirovanja je 1.2A, maksimum je dakle 2.4A, maksimalna izlazna snaga oko 23W. Ponovno, u stvarnosti majna, i ovdje treba raditi prilicne korekcije za pobudni napon.

[deleted user]

Razmisljam nesto o cijevima spomenutim u jednoj drugoj temi a buduci ih imam a nikako da im nadjem svrhu i mjesto. Rijec je o 6336A cijevima i istim u SRPP(SEPP) konfiguraciji s prilagodnim trafom u izlazu. Nadjoh sheme sa slicnim slabijim cijevima, 6AS7, 6080, i sl. ali sa spomenutom nema nista. Ima li smisla ili da odmah odustanem i sve cijevi proslijedim Joe Daltonu za njegov projekt ili da ipak koju ostavim sebi? Sinoc sam zalutao u neke stare rasprave na jednom jos starijem forumu, a ponukan nekim prijedlozima, nabacujem ideju, bez trazenja sheme ili ikakvih proracuna, samo u svrhu razgovora. Ako se kome na ovu vrucinu uopce da...

[Zmajz]

Pogledaj ovo, ako već nisi, i vidjeti moguću prilagodbu za 6336:
http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=11&t=1328

J to imam u dalekom planu obavezno....

[davorin]

PO jednakim šemama može raditi i 6336 (uz vrlo male prilagodbe):

[deleted user]

Nastavno na moju pricu o nesretnim rasparenim trafima (izlaznim i mreznim) u ovom eventualnom projektu bi htio uz navedene cijevi iskoristiti i ove trafe:

image.jpg

image.jpg

Naponi na mreznim trafu su naznaceni, izlazni trafi su 600ohma:8ohma. Imam i dodatno potrebne trafe za grijanja. Ako bi se sve moglo upogonit jednom ulaznom cijevi (u SRPP spoju npr. ) nitko sretniji od mene. Dakle, ne treba velika osjetljivost, koristio bi se preamp. Ako se ovo zeljezo ne uklapa u koncept, ideja ce i ostat na tragu naslova teme - preliminarno razmisljanje o pojacalu. Eto.

[deleted user]

Pogledaj ovo, ako već nisi, i vidjeti moguću prilagodbu za 6336:
http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=11&t=1328" target="_blank

J to imam u dalekom planu obavezno....

Pratio sam temu svojedobno, i onu na AFN takodjer sa E/PL504/9 u izlazu. Mislim da je Predcednik cak i slozio potonji amp za TF u Umagu. Nazalost, najaktivnijih diskutanata u navedenim temama nema vise medju nama...

[davorin]

Nastavno na moju pricu o nesretnim rasparenim trafima (izlaznim i mreznim) u ovom eventualnom projektu bi htio uz navedene cijevi iskoristiti i ove trafe:

image.jpg

image.jpg

Naponi na mreznim trafu su naznaceni, izlazni trafi su 600ohma:8ohma. Imam i dodatno potrebne trafe za grijanja. Ako bi se sve moglo upogonit jednom ulaznom cijevi (u SRPP spoju npr. ) nitko sretniji od mene. Dakle, ne treba velika osjetljivost, koristio bi se preamp. Ako se ovo zeljezo ne uklapa u koncept, ideja ce i ostat na tragu naslova teme - preliminarno razmisljanje o pojacalu. Eto.

Mislim da sam ti već predložio potpuni projekt s navedenim komponentama (i podupro ga sa popratnim elektronkama!)!?
Predloženi izlazni transformatori (uz presložene limove naizmjenično) je upravo idealan za SEPP sa EL86 elektronkama, a za veće snage (i neke druge elektronke) zapravo i nije. I mrežni trafo sa slike je iskoristiv iako je dvostruko dimenzioniran pa bi se sa stanovišta ekonomičnosti isplatilo namotati manji.