Integrirani SPUD sa 6J52P (6Z52P)

[Pao Pepeo]

Malo mi je i smrdilo da se može...njuškajući netom mislim da nisam naletio na ni jedan SPUD s više od dvije lampe po kanalu (zapravo svi su bili s jednom) a sad znam i zašto
Hvala na obijašnjenju i čekamo da se lampadine užare i prve dojmove

[zuzi]

SPUD - one tuber - tuber - spud - potato. Pravi krumpirko ima samo jednu lampu. Ovi drugi su GMO.

[davorin]

Stavio sam preklopnik za izbor između jedne i dvije elektronke (nemam vremena niti novaca za izradu kompletne dvije opcije, pa sam s jednom gradnjom omogućio usporedbe i izbor), a još će neke opcije raditi (u fazi eksperimentiranja) naknadno.
Zvuk je očekivan: direktan, čist, bez ikakvih koloracija i naglašenosti, ekstremo detaljan i neposredan, bez tragova izobličenja i uobličavanja vrhova amplituda, reklo bi se pravi triodni za uzor!
Nejednake struje elektronki (unatoč selekciji!) karakteristične za vrlo strme elektronke ( a i Ruske su! ) nepreciznije predstavljaju paralelni rad, a za UL spoj i neke druge kombinacije nisam imao vremena. Bez signala (potenciometar na nuli i kratkospojeni ulaz) se čuje vrlo slabi zvuk (<-65dB) mehaničke vibracije na frekvenciji par stotina Hertz koja se mjenja sa promjenom elektronke. Sličan problem sam imao svojevremeno sa jednim tipom 6F12P i sa 4P1L, a koji je riješen sa izborom istoimenih elektronki sa drugačijom mehaničkom konstrukcijom (čak je onda taj signal bio i nešto jači!).
Očekujem pošiljku veće količine elektronki 6J52P od Harkonen-a (imao sam ih doma samo 15 mehanički jednakih za selektiranje, što se pokazalo nedovoljnim!) slijedećih dana pa ću svakako imati mogućnost preciznog uparivanja i izbora.
Pojačalo nema nikakvog čujnog (niti vidljivog na osciloskopu, unatoč grijanju elektronki izmjeničnom strujom!) ostatka brujanja na 50Hz i 100Hz, a ne čuje se ni bilo kakav šum (uho na visokotoncima!). Sve je isprobano na mojem "Line Array" sistemu za kućno slušanje glazbe koji ima osjetljivost ~100dB/1W/1m.

[davorin]

Nakon mjerenja većeg broja elektronki, selektirao sam 2 para i nastavio sa slušanjima.
Nisam mogao čuti nikakvu razliku u promjeni zvuka, osim naravno glasnoće, isprobavanjem izlaza sa jednom elektronkom po kanalu ili dvije paraleno! Povećanje glasnoće sa dvije elektronke u odnosu na jednu je malo, i može se zapravo pripisati povećanju ulazne osjetljivosti (dvostruka strmina!). Ne osjeti se utjecaj dvostrukih parazitnih kapaciteta ulaza (Miler!; sve je u triodnom spoju!), a za veće povećanje snage sa dvije elektronke bi trebalo promijeniti izlazni trafo i zamijeniti ga sa nekim koji ima manju primarnu impedanciju. Mala matematička i grafička "ekskurzija" u tvorničke podatke o elektronkama govori da bi se za paralelni spoj 2 elektronke trebalo uzeti izlazni transformator sa Ra~1500 Ohna, a ne Ra~2600 Ohma koliko trenutno imam. Nisam mjerio kolika se izlazna snaga dobije sa pobudnim naponom od ~1Veff, niti koliko volti treba dovesti na ulaz do početka "clipping"-a, ali ću napraviti i sva ta mjerenja kad budem mjerio izobličenja i njihovu harmonijsku strukturu.
Pravo pozitivno otkriće je za mene zvuk koji sam dobio spajanjem elektronki u ultra-linearni spoj! Izvod na mojim transformatorima za spoj druge rešetke je na ~42% od strane napajanja, a preklapanjem u UL spoj malo i naraste (1-2mA) katodna struja kroz elektronke (što se može pripisati tome da je na druga rešetka dobije malo viši napon, nekoliko volti, na UL-izvodu, nego kad je spojena na anodu). Izlazna snaga se udvostruči, a da se ne osjeti nikakva promjena u izobličenjima ili tipu tona u odnosu na triodni spoj!
Mehaničkim rezonancijama izazvani ton visine nekoliko stotina hertza je još uvijek prisutan, ali je još tiši nakon umetanja drugih i uparenih elektronki. Ton se čuje bez signala, bez obzira na položaj potenciometra i ulaznog preklopnika. Također i kombiniranjem 1 ili 2 elektronke u izlazu, kao i spajanjem u triodni ili UL spoj signal ostaje prisutan, ali se malo mjenja frekvencija. Zapravo ću se s time morati ozbiljno pozabaviti nakon mjerenja i probnog rada.

[sonny]

Stotina hertza ili stotina kilohertza ?
Rekao bih prije ovo prvo kako si napisao u postu prije ?

[davorin]

Stotina hertza ili stotina kilohertza ?
Rekao bih prije ovo prvo kako si napisao u postu prije ?

Lapsus calami; ispravljeno, thx.!

[Khadgar2007]

Davorine,jel imaš di kakav datasheet od navedene lampe, ja sam nešto googlao i nisam ništa pametno našao,ako u to ne računaš neki datasheet od dvije stranice te dva grafića koja baš ne pomažu.

[davorin]

Nemam neke opširnije podatke osim ovih u prilogu, ali imam uređaj za ispitivanje i mjerenje elektronki NEUBERGER-RPM370 na kojem mogu postaviti elektronku u bilo kakvu radnu točku i izmjeriti rezultate.

[Khadgar2007]

Hvala na grafu, a onaj datasheet sam i ja iskopao na netu.

[davorin]

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da pronađem model izvedbe elektronke 6J52P koja nema popratne oscilacije (~800Hz; nisam doduše isprobao još jedan mehanički različit tip, ali ga nisam uspio nabaviti, za sada!), odlučio sam isprobati neki drugi tip elektronke. Najlakše je isprobati tip elektronke koja ima jednak spoj podnožja zbog manje problema oko prilagodbe, a tu se zbog toga nameće elektronka D3a. To je također elektronka vrlo velike strmine, ali sa nešto manjom maksimalno dozvoljenom disipacijom (i naponima na A i G2) od elektronke 6J52P.
Napon unutar pojačala sam relativno jednostavno smanjio tako da sam umjesto kapacitivnog ulaza u filter visokog napona upotrijebio induktivni ulaz. Prespojio sam prigušnicu tako da iapravljeni napon odvedem preko prigušnice i zaštitnog elementa (IRL) na prvi filterski kondenzator.
Napon napajanja elektronki je tako smanjen na ~190V pa uz struju od ~20mA je disipacija svake elektronke oko 3,8W, što je u okviru dozvoljene vrijednosti: Pa=4,2W Pg2=1W Pag2=4,5W.
Uz tako smanjene struje i napone napajanja je i izlazna snaga manja od one dobivene sa elektronkoma 6J52P, ali zvuk i svako odsustvo bilo kakvih problema nadomještaju takav ustupak!
U triodnom spoju je izlazna snaga 2 paralelne elektronke po kanalu oko ~1,7-1,8W, a u UL-spoju se dobije oko ~2,6-2,7W.
Zvuk je teško opisivati riječima, ali usporediv je sa zvukom kakav se uglavnom dobije iz kvalitetnih SE-pojačala sa direktno grijanom triodom u izlazu.
Uz efikasne zvučnike se ta relativno skromna izlazna snaga neće niti primjetiti kao nedostatak, naročito dinamike pri slušanju klasične glazbe, ali uz visoko-efikasne zvučničke sisteme (horne, line-array, itd.) se vrlo lako zaljubiti dobiveni zvuk, naročito triodnog spoja.