zvučnici za cjevni amp 2-6 w, na što paziti, što odabrati

[Master of disaster]

Meni često spočitavaju da volim previše basa (što je vjerojatno i istina ) no to je zato što sam najćešće "koncentriran" na bas, slažem se sa time da je pojas frekvencija do 200 hz temelj dobrog zvuka. Obično se radi kompromis da se odaziv spusti što niže pri čemu onda gornji dio tog spektra bude muljav ili obratno...
Ostalo je stvar kvalitete drivera i/ili igranja skretnicom. Kroz godine stekao sam dojam da je zapravo lakše napraviti dobrozvučeći trositemac nego dvosistemac...

EDIT: Uvijek postoje i iznimke, upravo dok sam pisao zadnju rečenicu sam se sjetio Davorinovih line array-a, koji su open back dvostazni. I rade jako dobro.

[Khadgar2007]

Elvise,kažeš da se sa ovim ovalima ne da ništa ozbiljnije napraviti a gdje bi onda stavio Davorinov line array? Istina da kutije nisu male i ako zanemarimo koloriranje zvuka, mjerenja koja je Davorin objavio u temi nisu za odbaciti.Pad od -3dB je na 47Hz tako da ajde nije pokriven kompletan opseg ali kako nikada nisam bio nešto pretjerano zaljubljenik u najniže tonove mogu bez toga jer ionako ne slušam glazbu u kojoj je to potrebno. Uglavnom za maksimalno 2500kn koliko bi recimo sve došlo (zvučnici+drvenarija) nema se ama baš ništa prigovoriti.

[Zmajz]

Obzirom da ih imam 4 komada i skupljaju prašinu, i više me ne koštaju ništa, to su najbolji zvučnici na svijetu. Planiram ih koristiti po 2 u kutiji (bipol) TL/TQWT/horna, ali i malo poraditi na drajverima. Učvrstit ću membrane impregnacijom (još nisam odlučio tehniku), dodati time težinu membrane za cca 5 grama i spustiti Fs na cca 60-70 Hz. izgubit ću na SPL cca 4-5 dB, ali će biti 2 komada pa ću malo i nadoknaditi. Preciznije kad ih izmjerim (idući tjedan, fali mi kablovinje za mjerenje). S njima ide Fe 103eN u OB koji će preuzeti od cca 400Hz (a možda i tek iza 3000 Hz) jer su to ipak ponajbolji drajveri za srednje i visoko područje. Skretnica čim jednostavnija, možda kombinacija 6 i 12 dB, ili oba pojasa 12 dB Linkwiz. Radit će to, netreba apriori odustati od njih.

[davorin]

Problem koloriranja zvuka je prisutan kod svih ovalnih zvučnika, to je u stvari njihov glavni problem pri traženju širokopojasnog zvučnika.
Radi se o tome da su iste frekvencije reproducirane u istom trenutku sa "malim zvučnikom" (mala dijagonala ovala) i "velikim zvučnikom" (velika dijagonala ovala) i to sa različim optimalnim usmjerenjem (u ovisnosti o tome stoji li ovalni zvučnik horizontalno ili vertikalno) za različite frekvencije. Takvu faznu raznolikost ovisnu o frekvenciji uho (čitaj: mozak!) čuje bolje od harmonijskih izobličenja, pa zvučna slika ostane nedefinirana i zbrkana (čitaj: neprirodna jer na takvu kakofoniju nismo navikli mozak!) i ostajemo zbunjeni neprepoznavanjem harmonijskog spektra kakvog uobičajeno čujemo. Sva koloriranost je zapravo to (ne računajući ekstremno istaknute parne harmonike koje mnogi, na žalost, usko vežu uz pojačala sa elektronkama zovući to "tube sound"!), sve dok se zvučnik kreće u dozvoljenim mehaničkim granicama titranja membrane!
Odnos dimenzija male i velike dijagonale ovalnog zvučnika određuje zapravo količinu fazno pomaknutnih zbrojeva/razlika amplituda zvuka u zraku iste frekvencije (izvor zvuka je zajednički jer je samo jedna zavojnica pa se može nazvati koherentnim, ne računajući naravno fazne greške ovisne o frekvenciji izazvane u samoj liniji aktivnog pojačanja signala i/ili DA-konvertera), pa je greška najmanja ukoliko su razlike najmanje, odnosno zvučnik bude okrugao. Zbog nesavršenosti uha i neuvježbanosti zvukovne percepcije mozga, relativno povoljan odnos dimezija ovalnog zvučnika bi bio kad bi velika i mala dijagonala bile u odnosu višekratnika parnog broja (1:2, 1:4, 1:6, 1:8, itd.) jer bi u tome slučaju došlo do manjeg broja preklapanja zvukova iste frekvencije, a različite faze. Tako bi se prostorni stojni zvučni val koji čujemo sveo na frekvencije koje su u direktnoj ovisnosti o udaljenosti slušanja od zvučnika, iako bi se pojedine frekvencije (ovaj puta ih je višestruko manje, uglavnom za kvadrat odnosa dimenzija, dakle povoljniji je npr. odnos dimenzija 4:1 od odnosa dijagonala 2:1 !) i dalje maksimalno zbrajale ili oduzimale u ovisnosti jesu li došle do uha fazno ili protufazno usklađene. Nema potpuno potisnutih ili potpuno udvostručenih frekvencija jer su dimenzije dijagonala različite pa je i efikasnost različita (ukoliko shvatimo da se prividno radi o zapravo 2 objedinjena zvučnika koji imaju različlite promjere: velika i mala dijagonala) ovisno o tome koji ju dio membrane efikasnije reproducira.
Sve te fazne nesavršenosti naše uho čuje kao koloriranje, koje je zapravo svojstveno svim zvučnicima, ali kod širokopojasnih ovalnih zvučnika manje ili više izraženije od okruglih.
WESTRA je zapravo u osnovi srednjetonski zvučnik sa umjetno proširenim frekventnim spektrom, ali zar to nisu i svi ostali zvučnici koje zovemo širokopojasnima, bez obzira jesu li ovalni ili okrugli? Svi zvučnici prividno koloriraju zvuk jer nam slušna karakteristika nije jednaka za vertikalo i horizontalno polarizirane zvukove!
Usnopljavanje više zvučnika po vertikalnoj osi će, osim proširenja horizontalnog kuta maksimalnog zvučnog tlaka, zbog povećanih parazitnih induktiviteta zvučnika (koji se ponašaju kao induktiviteti/zavojnice serijski spojeni sa idealnim zvučnicima; odvostručenje induktiviteta će se odraziti kvadratno na frekventni spektar!) sniziti efikasnost na višim frekvencijama, ali će dvostruko smanjiti broj vršno izraženih faznih nelinearnosti, naročito ako se zvučnici smjeste sa svojim centralnim dijelom što bliže (vertikalno postavljene male dijagonale ovala). Povećanjem većeg broja zvučnika vertikalno usnopljenih po tome principu će znatno smanjiti fazne nelinearnosti, a u teoriji bi beskonačni broj zvučnika te fazne pogreške sveo na nulu. Postoji, naravno, problem koliko se zvučnika može vertokalno usnopiti da ih slušatelj čuje kao cjelinu, a ne da čuje parcijalno, odnosno da zbog razlika u udaljenosti čuje samo dio vertikalne cjeline. Dakle u takvom slučaju treba govoriti o minimalnoj udaljenosti slušatelja od zvučnika ako su postavljeni na ravnu ploču (najbolje će čuti one koji su u visini ušiju, a ukoliko sjedi blizu takvog stupa onda zvukovi donjeg i gornjeg zvučnika čuju slabije!) gdje će optimizioranje faznih grešaka biti maksimalno, ali zapravo bi vertikalni niz zvučnika trebao biti montiran na zakrivljenu vertikalnu ploču konkavno okrenutu prema slušatelju sa ušima u fokusu.
WESTRA ovali svakako ne spadaju u HI-END doseg reprodukcije zvuka, ali eventualna gradnja zvučnih kutija sa po 2 komada spada u ono što je i navedeno: kompromis.

[Zmajz]

BTW, maknut ću visokotonske membrane obzirom da će biti nepotrebne u datoj kombinaciji.

[tubeman]

Evo još malo potvrde nekih dijelova Davorinovog posta iz prve ruke - povijesti

Zašto noviji radioprijemnici imaju ovalni zvučnik? - Elektrotehničar, 1956, br. 6-7

Malo teorije stare 60 godina
Mislim da se baš ništa iole značajno nije promijenilo od onda.

[davorin]

BTW, maknut ću visokotonske membrane obzirom da će biti nepotrebne u datoj kombinaciji.

Mala napomena: kod VESTRAi postoji još i okrugla visokotonska membrana koja reproducira samo najviše tonove i zapravo zbog svoje relativne krutosti i malih dimenzija nije u faznoj koliziji sa ostatkom membrane zvučnika u cjelini, ali može uzrokovati prilično problema ukoliko se na sistem doda još i poseban visokotonac!
Najveća mana takvih dodatnih membrana je u tome što nemaju nezavisni ovjes, već je njihova pozicija ovisna o trenutnoj poziciji velike memebrane. Dakle, što su veće mehaničke amplitude niskih frekvencija velike membrane, to će se više očitovati uhu primjetna fazna greška najviših frekvencija reproducirana sa malom membranom! Dodavanjem dodatnog visokotonca treba svakako ukloniti sa zvučnika postojeći visokotonski nastavak, naročito ako se radi o samo ~1-2 zvučnika po kutiji. Izuzetak su slučajevi kad je amplituda velike membrane mala (prilikom korištenja pojačala vrlo male snage i/ili korištenja velikog broja zvučnika u nizu pa je pojedinačni pomak membrane po zvučniku vrlo mali. Kod korištenje velikog broja broja zvučnika je i već spominjana fazna greška puno manje izražena, ali i u tome slučaju treba eventualni dodatni visokotonac vrlo pažljivo smjestiti (uglavnom eksperimentom, iako i za to postoji potrebna matematika!) u odnosu na postojeće "trubice". Potrebna fazna korekcija se može napraviti i kombinacijom mjesta postavljanja visokotonca i ciljanim pomakom faze u pasivnoj skretnici koja se spaja kao viokopropusni filter za njegovu zaštitu.

[zuzi]

Te "Westre" koje su izrađene u Češkoj, sa navodno Grundingovim pogonom koji je tamo preseljen su drajveri koje cjevaši definitivno mogu "pogurati". Jedini je problem što ni u kojoj varijanti ne zvuče kao vintage drajveri.
Najbolji zvuk su postigli sa tranzistorskim recieverom starije generacije /Siemens/ i novim Pioneerovim recijeverom. Sa cijevima zvuče grubo i oštro što je zapravo paradoks. Toliko o mojim i tuđim iskustvima.
Inače tranša koja je devedesetih uvezena u VŽ i nije bila tako jeftina kao danas. Ne bih htio sad ulaziti u povijest jer to i nije bitno za ovu temu.
Sve u svemu siguran sam da mi žarulaši s njima imamo najviše iskustva i općenito rečeno za tu lovu /dvije kutije cigareta po zvučniku/ nema boljih. Ili možda ipak ima? Opet za par kutija cijgareta.

[zuzi]

I dolje

[zuzi]

ili