Postao/la ilimzn » Pon sij 23, 2017 6:20 pm
Shema ima neke dosta cudne vrijednosti, i garantirano joj fali katodni kond preko 1.2k u katodi EBL21...
Inace je za EBL21 SE radna tocka data u podacima, tocnije date su dvije:
Va=Vg2=250V, Vg1=-6V, Ia=36mA, Ig2=4.5mA (Ik je zbroj, dakle 40.5mA), Ra = 7k
Va=250V, Vg2=275V, Vg1=-6.2V, Ia=44mA, Ig2=5.8mA (Ik=49.8mA), Ra=5.7k
S obzirom na to da na shemi nema nikakvih lokalnih povratnih veza oko pentode EBL21, a dati su podaci za Ra izmedju 5.7 i 7k, 3.3k mi se cini malo nisko. Doduse, ako ima na raspolaganju 4 ohma izvod na trafu, moze se spojiti 8 ohma i dobiti 6.6k.
Sto se same sheme tice, postoje dva sumnjiva momenta. Iako je u podacima dat relativno mali Rk (125-150 ohma), ovdje je vrijednost velika, jer se na Rk EBL21 proizvodi Ug2 za 6AK5 pentodu u ulozi drivera. Radna tocka 6AK6 je odabrana tako da je napon njene anode nizi od napona G2, za iznos prednapona EBL21.Ujedno je i to mehanizam povratne veze koji stabilizira obje radne tocke - ako bi anoda 6AK5 krenula prema visem naponu, to bi povecalo struju kroz EBL21, sto povecava napon na njenom katodnom otporu, i ujedno Ug2 6AK5, koji uz sve ostalo isto, smanjuje napon na njenoj anodi - dakle DC NPV. Problem i je u tome da bi to trebalo raditi samo za DC, tj. niske frekvencije, pa mi se cini da tu fali katodni kondenzator, reda velicine 100uF ili vise.
Drugo je sumnjivo mjesto anodni otpor 6AK5 vrednosti 2.2Mohm-a. Izlazna impedancije drivera je time izuzetno visoka, pa svaki kapacitet smeta.
Ako uzmemo polozaje radnih tocaka datih u dokumentaciji za EBL21, napon na G2 iznosi cca 48-49V, sto znaci da je Uak EBL21 ostatak do napona napajanja, cca 250-300V, sto vec sugerira veci Ra.