Šta se radi...a ima veze sa....

[pamook]

aaaa, tzv. "dual crapper" koncepcija

[s@ki]

eto..a da sam mu ja to rekao onda bi se ljutio

[pamook]

eh, ti nisi dovoljno suptilan (a ja sam dovoljno daleko )

[Edison]

inace je eloksiran crno. pofarbal sam samo rezove, to su hladnjaci za cobove. iako, crno hladilo disipira 10% bolje od boje aluminija...

Ta razlika od 10% bas i ne stoji, vise bi to islo u urbane legende... Boja hladnjaka u nasem slucaju, hladjenje poluvodica, nema utjecaja. Misli se da ima, ono crni auto i bijeli auto ljeti na suncu... Ali ako razmotrimo situaciju u kojoj rade nasi hladnjaci, negdje u rasponu od 15 do 65 stupnjeva, a cesto je to od 20 do 45 stupnjeva, to je vrlo mali raspon da bi boja hladnjaka imala utjecaja na hladjenje. Da se tocno izracunati, ali zaista nema potrebe. Da nasi hladnjaci rade na temperaturi od 200°C, onda bi boja imala prilican utjecaj. Na kraju, Fischer radi "ciste" aluminijske hladnjake, a ima i potpuno iste ali crno eloksirane. Treba pricvrstiti na dva takva hladnjaka, koja se razlikuju samo bojom, isti element koji dobro grije i mjeriti. Razlike ce biti minorne i uglavnom ce ovisiti koliko je dobro privrsceno grijace tijelo za hladnjak.

[ziki]

Odakle si tih 10% isčupao?
Nije prc, već mi ej ta tema prilično interesantna pa sam našao i dosta tekstova koji upučuju na malu razliku (ako je uopće i ima).
Zapravo palniram malo konzultirai stručnu literaturu, ako još čuvak knjige s faksa. o istom je predavao g.Flegar na faksu u SL.Brodu, meni je držao u ZG druge predmete pa siguno ima štiva...

Eh Flegar . Super je bilo slušati o napajanjima koje je radio za alpiniste, a također i o hlađenju crnog tijela...

[s@ki]

meni je predavao nelinearne mreže pa me ubio u pojam prvi sat kad je rekao"sada zaboravite sve što ste do sada naučili" i sve skupa ošlo krivim tokom

[micro]

inace je eloksiran crno. pofarbal sam samo rezove, to su hladnjaci za cobove. iako, crno hladilo disipira 10% bolje od boje aluminija...

Ta razlika od 10% bas i ne stoji, vise bi to islo u urbane legende... Boja hladnjaka u nasem slucaju, hladjenje poluvodica, nema utjecaja. Misli se da ima, ono crni auto i bijeli auto ljeti na suncu... Ali ako razmotrimo situaciju u kojoj rade nasi hladnjaci, negdje u rasponu od 15 do 65 stupnjeva, a cesto je to od 20 do 45 stupnjeva, to je vrlo mali raspon da bi boja hladnjaka imala utjecaja na hladjenje. Da se tocno izracunati, ali zaista nema potrebe. Da nasi hladnjaci rade na temperaturi od 200°C, onda bi boja imala prilican utjecaj. Na kraju, Fischer radi "ciste" aluminijske hladnjake, a ima i potpuno iste ali crno eloksirane. Treba pricvrstiti na dva takva hladnjaka, koja se razlikuju samo bojom, isti element koji dobro grije i mjeriti. Razlike ce biti minorne i uglavnom ce ovisiti koliko je dobro privrsceno grijace tijelo za hladnjak.

Ja sam imao pitanje na ispitu iz termotehnike ili termodinamike (ne znam vise kako se tocno zvao ispit) na "takozvanom" usmenom o tome, znaci li to da su mene prije 25 godina ucili urbane legende na faksu:)

PS.
Ima kratak tekst na vikipediji pogledati po zracenje
http://sr.wikipedia.org/wiki/Prenos_toplote

[fixxxer]

Da nema neko proveren graf (ili datasheet sa istim) za E180F u triodi?

[davorin]

Stranica 3.

[Edison]

Ja sam imao pitanje na ispitu iz termotehnike ili termodinamike (ne znam vise kako se tocno zvao ispit) na "takozvanom" usmenom o tome, znaci li to da su mene prije 25 godina ucili urbane legende na faksu:)

PS.
Ima kratak tekst na vikipediji pogledati po zracenje
http://sr.wikipedia.org/wiki/Prenos_toplote" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank" target="_blank

Vjerojatno te nisu ucili urbane legende prije 25, kao ni mene prije 35 godina. Nije se tad ni znalo za te legende...
Kod mene se to zvalo Nauka o toplini i Termodinamika 1 i 2. Bilo je jos i Parnih kotlova i turbina...

Evo citata iz Wikipedije, bas iz tvog linka.

"Sva tela koja imaju temperaturu višu od temperature apsolutne nule zrače toplotu gde površina ima značajnu ulogu, ali istovremeno i apsorbuju energiju u obliku elektromagnetnih talasa. Na nižim temperaturama zagrejano telo predaje toplotu najvećim delom putem konvekcije i provođenja, mada svakako postoji i zračenje samo je ono manje izraženo, jer su temperature bliske pa je mala razlika četvrtih stepena apsolutnih termodinamičkih temperatura, dok će na višim temperaturama preovladati odavanje toplote putem zračenja."


Ja sam podebljao ono sto je bitno. U sobi smo najcesce na oko 20°C. Hladnjak ne bi trebao prelaziti 60°C, jer to nije zdravo ni za poluvodice, ni za onog tko ga dotakne... Dakle, radi se o razlici od oko 40 stupnjeva. To je mala razlika u temperaturi da bi boja hladnjaka imala neki znacajniji utjecaj. Dalo bi se to i izracunati, no puno je vremena proslo, i ne da mi se opet baviti Boltzmannovom konstantom...