CFA-izlazna pojačala

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la aparatusonitus » Sub stu 29, 2014 6:08 pm

Damire, čemu služe diode/zenerice D1-D2 kao i D5-D8 ukoliko se koriste prikazani m-fetovi?
Avatar korisnika
aparatusonitus
 
Postovi: 321
Pridružen: Čet ruj 05, 2013 11:05 am
Lokacija: Split

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la tom_hifi » Sub stu 29, 2014 6:45 pm

Baš me interesira kako će ispasti dotično pojačalo!! :)
Avatar korisnika
tom_hifi
 
Postovi: 5451
Pridružen: Pon ožu 18, 2013 1:57 pm

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la dadod » Sub stu 29, 2014 6:54 pm

aparatusonitus napisao:Damire, čemu služe diode/zenerice D1-D2 kao i D5-D8 ukoliko se koriste prikazani m-fetovi?


Ivo, mozda sema nije dovoljno citka pa se ne vide dobro oznake(ako kliknes na semu bit ce malo veca) ali evo pokusat cu objasniti.
D1 i D2 su na ulazu OPS napajanja i sluze da zastite pojacalo od pogresno spojenog napajanje (sto se meni cesto dogadja kod prvih ispitivanja) i da pregore osiguraci ili proradi elektronska zastita umjesto svetog audio dima.
D6, D7 i D5, D8 sluze za zastitu mosfeta od prevelikog napona gate-sourse. Znam sada ces reci da ovi mosfeti imaju ugradjenu tu zastitu. Neki tvrde da ugradjene diode nisu dovoljna zastita(nisu dovoljno robusne??) pa je potrebno postaviti vanjsku. Ako pogledas seme pjacala s lateralnim mosfetovima skoro uvijek su te diode dodane, a i John Lindsey Hood ih ima u svom 80W mosfet pojacalu. Neka se nadje mjesto na plocici pa ih i ne moram ugraditi. Jeli ti imas iskustvo s tim, jesu li potrebne ili nisu.
Avatar korisnika
dadod
 
Postovi: 871
Pridružen: Ned lis 20, 2013 2:35 pm
Lokacija: Zagreb

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la aparatusonitus » Sub stu 29, 2014 8:17 pm

dadod napisao:D1 i D2 su na ulazu OPS napajanja i sluze da zastite pojacalo od pogresno spojenog napajanje (sto se meni cesto dogadja kod prvih ispitivanja) i da pregore osiguraci ili proradi elektronska zastita umjesto svetog audio dima..


dadod napisao:D6, D7 i D5, D8 sluze za zastitu mosfeta od prevelikog napona gate-sourse. Znam sada ces reci da ovi mosfeti imaju ugradjenu tu zastitu. Neki tvrde da ugradjene diode nisu dovoljna zastita(nisu dovoljno robusne??) pa je potrebno postaviti vanjsku. Ako pogledas seme pjacala s lateralnim mosfetovima skoro uvijek su te diode dodane, a i John Lindsey Hood ih ima u svom 80W mosfet pojacalu. Neka se nadje mjesto na plocici pa ih i ne moram ugraditi. Jeli ti imas iskustvo s tim, jesu li potrebne ili nisu.


Sve su te diode, kako I sam znaš, sadržane u kučištu m-feta, ali da li su dovoljno robusne...nemam blage...još nisam uspio spaliti lateralca :D
Željko mi je o tome nešto pisao, zaboravio sam, ali mislim da bi trebalo staviti diode zaštite GS ispred gate-stopper otpora, a to bi opet značilo da bi preko svakog m-feta trebalo staviti zaštitu...treba njega pitat da potvrdi ili ne.

Također, mišljenja sam da treba više od 1n4148 preko baza Q1/Q17, odnosno Q2/Q18...ja bih tu stavio po jednu ledicu i 68R base stoperse na Q17/18 ili 2-2k2 bez base stopersa.
Avatar korisnika
aparatusonitus
 
Postovi: 321
Pridružen: Čet ruj 05, 2013 11:05 am
Lokacija: Split

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la dadod » Sub stu 29, 2014 9:35 pm

aparatusonitus napisao:
dadod napisao:D1 i D2 su na ulazu OPS napajanja i sluze da zastite pojacalo od pogresno spojenog napajanje (sto se meni cesto dogadja kod prvih ispitivanja) i da pregore osiguraci ili proradi elektronska zastita umjesto svetog audio dima..


dadod napisao:D6, D7 i D5, D8 sluze za zastitu mosfeta od prevelikog napona gate-sourse. Znam sada ces reci da ovi mosfeti imaju ugradjenu tu zastitu. Neki tvrde da ugradjene diode nisu dovoljna zastita(nisu dovoljno robusne??) pa je potrebno postaviti vanjsku. Ako pogledas seme pjacala s lateralnim mosfetovima skoro uvijek su te diode dodane, a i John Lindsey Hood ih ima u svom 80W mosfet pojacalu. Neka se nadje mjesto na plocici pa ih i ne moram ugraditi. Jeli ti imas iskustvo s tim, jesu li potrebne ili nisu.


Sve su te diode, kako I sam znaš, sadržane u kučištu m-feta, ali da li su dovoljno robusne...nemam blage...još nisam uspio spaliti lateralca :D
Željko mi je o tome nešto pisao, zaboravio sam, ali mislim da bi trebalo staviti diode zaštite GS ispred gate-stopper otpora, a to bi opet značilo da bi preko svakog m-feta trebalo staviti zaštitu...treba njega pitat da potvrdi ili ne.

Također, mišljenja sam da treba više od 1n4148 preko baza Q1/Q17, odnosno Q2/Q18...ja bih tu stavio po jednu ledicu i 68R base stoperse na Q17/18 ili 2-2k2 bez base stopersa.


Gdje spojiti zastitne zenerice nema dileme, a CCS ostaje kakav je i ne treba base stopere, tu nema povratne veze da bi bili potrebni.
Inace ova vrsta CCS je objasnjena ovdje: http://www.diyaudio.com/forums/solid-st ... ost4028879" target="_blank
Avatar korisnika
dadod
 
Postovi: 871
Pridružen: Ned lis 20, 2013 2:35 pm
Lokacija: Zagreb

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la aparatusonitus » Ned stu 30, 2014 10:18 am

Interesantno kako umorne oči/um zavaraju, uopće nisam vidio diodu 1N4148 kao tranzistor spojen kao diodu...nevjerojatno. U svakom slučaju prikazane simulacije s linka treba uzeti s malo rezerve, jer pitanje je koliko su dobri termalni modeli tranzistora, LED-ica i dioda, a za min. temp. drift bi vjerojatno trebalo i spregnuti aktivne elemente. Kurioziteta radi, pogledaj kako se u istoj situaciji ponaša Wilson current mirror.
Avatar korisnika
aparatusonitus
 
Postovi: 321
Pridružen: Čet ruj 05, 2013 11:05 am
Lokacija: Split

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la dadod » Ned stu 30, 2014 1:36 pm

aparatusonitus napisao:Interesantno kako umorne oči/um zavaraju, uopće nisam vidio diodu 1N4148 kao tranzistor spojen kao diodu...nevjerojatno. U svakom slučaju prikazane simulacije s linka treba uzeti s malo rezerve, jer pitanje je koliko su dobri termalni modeli tranzistora, LED-ica i dioda, a za min. temp. drift bi vjerojatno trebalo i spregnuti aktivne elemente. Kurioziteta radi, pogledaj kako se u istoj situaciji ponaša Wilson current mirror.


Naravno u pravu si, modeli dostupni nama amaterima nisu nikad tako dobri kao oni koje koriste profesionalci. Ja koristim uglavnom modele skinute s Cordellove stranice. Ovdje termalno ponasanje CCS i nije tako kriticno, ja koristim u GaniWire mk2 dva transistor u povratnoj vezi(najcesce koristen CCS) i nije bilo nikakovog problema.
Avatar korisnika
dadod
 
Postovi: 871
Pridružen: Ned lis 20, 2013 2:35 pm
Lokacija: Zagreb

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la dadod » Ned stu 30, 2014 5:19 pm

Ovako bi trebalo izgledati pojacanje ovog pojacala.

129W-LMOSFET-VAScapoverres-OIC-CLG.jpg
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
dadod
 
Postovi: 871
Pridružen: Ned lis 20, 2013 2:35 pm
Lokacija: Zagreb

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la dadod » Ned stu 30, 2014 7:00 pm

Ako sve bude u redu s ovim lateral mosfet pojacalom, slijedece pojacalo koje bih volio napraviti je s vertical mosfetima. Njih jos nisam koristio, dosta su jeftiniji nego lateralci i lako ih je naci.
200W/8ohma ili 400W/4ohma
Izoblicenje vrlo nisko i ne mjenja se puno s frequencijom ni sa izlaznom snagom.
Ovo je sema:

200W-VMOSFET-efVAS-RCovervasres-OIC-sch.jpg
Pažnja! Nemaš dopuštenje kao gost foruma za pregledavanje i/ili preuzimanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar korisnika
dadod
 
Postovi: 871
Pridružen: Ned lis 20, 2013 2:35 pm
Lokacija: Zagreb

Re: CFA-izlazna pojačala

PostPostao/la ilimzn » Ned stu 30, 2014 8:00 pm

Za lateralce su ugradjene zastitne diode dovoljne da spase gate od isboja ali je drugo pitanje ako se koriste kao forma zastite od prevelike struje. U tom slucaju su naponi integriranih zenerica preveliki, i dodatno, asimetricni (P lanalni lateralac treba nesto veci napon G-S za struje blizu maksimumu u odnosu na N-kanalni).
Jedno podrucje gdje su opcenito MOSFETi dosta lose modelirani su medjuelektrodni kapaciteti. P i N kanal se kod lateralaca razlikuju u tom pogledu i nije zgorega staviti razlicite gate stoppere (reciprocno iznosima kapaciteta) da se optimizira izoblicenje na visim frekvencijama.
U kojim se iznosima radi? E, tu smo u problemima jer postoje stanovite razlike izmedju originala Hitachi (2SK1058/2SJ162 i prethodnicima u TO3 kucistu, 2SJ56/2SK176 i naslijedicima u TO3P koji su uzasno rijetki i teski za nabaviti) i raznim klonovima od ALFET-a, BUZ900 serija itd. Pogotovo su velike razlike kod P-kanalnog MOSFETa. Osim asimetricnih gate stoppera u nekim slucajevima potrebno je staviti asimetricne source otpore, pri cemu je onaj za N-kanalni MOSFET nesto veci, ili cak samo staviti za N-kanalni MOSFET. Inace source otpori reda velicine ispod ohma su kao nacin balansiranja struje kroz lateralce prakticno neupotrebljivi, i vise sluze za provjeru struje nego balans.
Puno se potrebnih podataka o ovome da iscitati iz dokumentacije o lateralcima, kapaciteti su dati kao i karakteristicne krivulje.

Sto se tice vertikalnih (i slicnih arhitektira) je situacija ponesto kompleksnija. Za pocetak, komplementarci to nisu. Primjer, IRFPxxx i IRFP9xxx NISU elektricki komplementarni, vec 'metalurski' - jednostavno je zamijenjen P i N poluvodic a geometrija je ista. U slucaju P-kanalnog MOSFETa u odnosu na N-kanalni to daje otprilike pola strmine i pola maksimalne struje, sto je daleko od komplementarnosti. No, i tome se da doskociti. IRFP240/IRFP9140 su prilicno komplementarni ali limitirani na napajanja do +-50V (realno +-40) radi 100V probojnog napona za IRFP9140. IRFP240/IRFP9240 su nesto losiji komplementi za napajanja do +-100V (realno +-80..90). Od manjih, IRF710/9610.

Gdje je problem? U P-kanalnim inacicama. One su vremenom postale znacajno manje popularne od N-kanalnih, tako da na jedan P-kanalni tip se nadje bar 10 N-kanalnih slicnih karakteristika. Nadalje, vecina N-kanalnih je sad u 3. ili 4. generaciji s znacajno smanjenim kapacitetima, P-kanalni... bas i ne. Upitno je ako se uopce nadju druge generacije (u IRF/IRFP nomenklaturi druga generacija ima sufiks N). To na zalost i nije presudno jer su novije generacije jos teze uparive medju P i N tipovima kako bi se dobila komplementarnost. Jednostavno, to nije bio cilj prilikom izrade tih komponenti. Sve sto sam gore napisao vrijedi za tipove bez N na kraju.
Vertikani MOSFET-i imaju pozitivan temperaturni koeficijent Id/Vgs, i treba im termicka kompenzacija. Koeficijent je u odnosu na tipicne Vgs za prag vodjenja i maksimalnu struju znacajno manji nego za bipolarne tranzistore, no bez kompenzacije ce struja mirovanja biti jako nestabilna ako i ne ode u termicki bijeg. Lako ju je stabilizirati uporabom MOSFET verzije Vbe multiplikatora, dakle Vgs multiplikator, s MOSFETom iste tehnologije. IRF serija za manje struje (510/520, 610. 620) ce to dobro odraditi pod uvjetom da je struja kroz Vgs multiplikator dota velika. Ako nije, obicni Vbe multiplikator s blagom degeneracijom (jer inace prekompenzira) ce odlicno raditi.
Kod spajanja vertikalaza u paralelu je apsolutno potrebno koristiti nekakve source otpore, cak i uz uparivanje - moze se bez njih jedino ako se na raspolaganju ima tracer. Za razliku od lateralaca, tipican napon praga Vgs0 je oko 3.7V a na Vgs=6V vode maksimum struje, tako da je ukupni hod Vgs oko 2.3V, za razliku od 7-8 kod lateralaca. Uz to su i tipicno struje vece, sto znaci da je veca strmina, a utoliko i veci uticaj source otpora. Ukupno gledano, u usporedbi s jednim parom 7A lateralaca, jedan par IRFP240/9140 ima gotovo 8x vecu strminu na maksimalnoj struji, no zapravo se nikad na toj ne koriste. Strmina je znacajno varijabilnija u odnosu na lateralce, no opet dovoljna da bi source otpori reda 0.15-0.22 ohma vec korisno radili. Kako raste s strujom, to poclaci da je balans struje tim bolji cim je struja veca, sto je zapravo pozeljno.
Asimetrija kapaciteta vrijedi i za vertikalce, stovise u nekim kombinacijama u vecoj mjeri od lateralaca (tipicno je kod lateralca ukupno 20-30% kod nekih kombinacija vertikalaza je 30% pa na gore do zak duplo).

Na kraju, sto se tice simulatora, moje je iskustvo da su modeli za oba tipa poprilicno preoptimisticni, kod vertikalaca pogotovo lose ili uopce ne modeliraju varijavilni kapacitet Vgs i Vgd koji raste sa smanjenjen Vgs i Vgd. Generalno G-S je manji problem osim u slucaju da se MOSFETi koriste s vrlo malom strujom mrovanja. Vgd moze biti problem kod clippinga jer tada kapacitet poraste za tipicno 2x pa na vise. Dakle, za izbjeci tzv. overhang, gdje se clipping zadrzava jos krace vrijeme nakon sto bi trebao zavrsiti, treba imati posteno jak driver, ili neku formu pre-clippinga koja uopce ne dozvoljava da napon za pogon dosegne do razine takvog clippinga.
ilimzn
 
Postovi: 1200
Pridružen: Sri ožu 27, 2013 1:26 am

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Tranzistorska tehnika

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju

cron